Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge Resnik, objašnjava zašto je projekt regionalnog Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom promašen i opasan

Udruga za zaštitu okoliša Resnik, nakon što nije dobila odgovor od gradonačelnika na upit o strategiji gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu, poslala je otvoreno pismo gradonačelniku i svim gradskim zastupnicima. U pismu napominju da planirani projekt regionalnog Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, koji bi se trebao graditi u Resniku, nije u skladu s europskim direktivama i ne rješava dugogodišnji zagrebački problem s otpadom. Predsjednica Udruge Branka Genzić-Horvat kaže da cijeli projekt ima štetnu koncepciju. „Taj regionalni centar baziran je na zastarjeloj Strategiji gospodarenja otpadom iz 2005. godine. Ta Strategija predviđa velike regionalne centre za miješani komunalni otpad, što je suprotno EU Direktivi o otpadu koja je za nas obvezatna i zato je taj koncept megacentara za prikupljanje miješanog otpada promašen. Bazu tog projekta bi trebao činiti Zagrebački centar za gospodarenje otpadom za sav pomiješani otpad iz Grada Zagreba, ali i cijele Zagrebačke županije i šire. Taj Centar imat će sve najgore sadržaje, mali postotak odvajanja i posljedično će proizvoditi gorivo za spalionice.“

Branka Genzić-Horvat tvrdi da će Zagrebački centar, spalionica i termička obrada otpada dokazano proizvoditi nusprodukte poput teških metala i stakleničkih plinova koji su štetni za zdravlje i okoliš. „Taj Centar na istoj lokaciji bi trebao sadržavati i odlagalište za miješani otpad, za azbest i iznimno otrovnu šljaku tj. produkte spaljivanja otpada. Pored zdravstvenih, ekoloških i financijskih šteta, planirana spalionica je promašen projekt jer, kad izdvojite sav otpad koji možemo reciklirati, nema više gorivih komponenti i potrebna je dodatna energija da palite to što ostaje. Na istoj lokaciji je predviđeno i opasno odlagalište za azbest. U novije vrijeme je mimo planova od strane bivšeg gradonačelnika započet projekt koji se i dalje nastavlja. To je sortirnica za 120 tisuća tona otpada godišnje i pretovarna stanica za 60 tisuća tona biootpada na lokaciji Dioki. Za taj se otpad još uvijek ne zna kamo bi se trebao odvoziti. Ovi projekti nisu dio ekološkog sustava kakav Zagreb treba. Područje Centra za gospodarenje otpadom i planiranih objekata na lokaciji Dioki je koncentrirano na zagrebačkom vodonosniku, u blizini vodocrpilišta pitke vode i u gusto naseljenom području na visokorizičnom potresnom i poplavnom području. Uz to, provedene su razne studije u svijetu o kancerogenom učinku spalionica i otrovnih emisija. Tu se stvaraju kancerogeni teški metali te dioksini i furani kojih nema u prirodnom obliku. U Europi se postižu visoki stupnjevi odvajanja do 80 posto, a reciklabilno je do 98 posto otpada.“

Jakuševec je već dugo vremena gorući problem Zagreba. Branka Genzić-Horvat objašnjava da je projekt Zagrebačkog centra za smeće opasniji od Jakuševca i da neće riješiti situaciju s otpadom. „Projekt nije dobar za Grad Zagreb, ni za Zagrebačku županiju. Zbog istog tog centra su nezakonito mijenjane granice GUP-a za vrijeme Milana Bandića. Pokrenuli smo određene postupke koji još uvijek traju kod nadležnih sudova. Taj je projekt, bez prethodnih studija, pokrenut na temelju Sporazuma koji je potpisan pod pritiskom Vlade. Njime se unaprijed propisuje jedinicama lokalne samouprave obavezno dovoženje u Centar i trajno fiksiranje količina i kapaciteta pomiješanog otpada, čime se dovodi u pitanje mogućnost povećanja odvojenog prikupljanja i recikliranja i izvršenje obveze iz EU Direktive o otpadu. Direktiva propisuje da se ne može pristupiti spaljivanju i odlaganju otpada bez tih prethodno ispunjenih ciljeva i stoga je ovakav projekt unaprijed promašena investicija. Njime se nikad neće postići zadani ciljevi iz Direktive, zbog čega će cijenu u zdravlju i skupim penalima platiti građani Zagreba. Za 2020. godinu, prema izvješću o komunalnom otpadu, u Hrvatskoj smo odlagali na odlagališta više od 60 posto komunalnog otpada. Na Jakuševcu je 2020. završilo 190 tisuća tona pomiješanog otpada.“

Branka Genzić-Horvat napominje da europska Direktiva o otpadu propisuje da se otpad mora odvajati blizu mjesta nastanka otpada i da odvajanje treba početi na kućnom pragu. „To nije samo hrpa kanti poredanih jedna pored druge. Ako građani ne žele odvajati, platit će uslugu kroz količinu predanog miješanog komunalnog otpada. Dok ne postoji takav sustav, ne možete građane kažnjavati. Problem je i što se ljudi demotiviraju za odvajanje otpada jer se često ispostavi da se odvojeni otpad odvozi na Jakuševec ili zapali. Građanima treba osigurati u kvartovima reciklažna dvorišta u koja će svatko moći predati otpad, kao i lokalizirane objekte za gospodarenje otpadom. Europska komisija je upozorila na neodrživost regionalnih mega centara za prikupljanje pomiješanog otpada i preporučila je Hrvatskoj da se pokrene uspostava lokalnih sustava. Zadnje upozorenje Europske komisije iz rujna ove godine Hrvatskoj zbog neprovođenja presude Europskog suda naglašava zahtjev Republici Hrvatskoj za poštovanje zdravlja i okoliša te nultu stopu zagađenja u gospodarenju otpadom u uspostavi cirkularne ekonomije i održivog razvoja. Republika Hrvatska i Grad Zagreb su u tome potpuno zakazali“, zaključila je Branka Genzić-Horvat u razgovoru za Zagreb News.