Nacional je proteklih tjedana došao u posjed prijava Ministarstvu poljoprivrede, ministrici Mariji Vučković i istražiteljskim tijelima – Državnom odvjetništvu, Uskoku i europskom tužiteljstvu – protiv najvećeg zakupca poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, Braniteljske zadruge Planina iz Trilja, zbog navodnih malverzacija zemljištem i novčanim potporama. Tvrdnje iz tih prijava za Nacional je, uime BZ-a Planina, komentirala te odlučno odbacila ravnateljica BZ-a Planina Antonia Ćaleta, koja tvrdi “kako se radi o dovođenju BZ-a Planina u negativan kontekst” jer “nije prvi put” da “iste osobe” zadrugu “već duže vrijeme pokušavaju kompromitirati i preko nas voditi određene političke bitke u kojima smo mi odavno odbili sudjelovati”. Prijave protiv BZ-a Planina za Nacional su komentirali i u Ministarstvu poljoprivrede, premda prilično apstraktnim odgovorima, što i ne čudi ako se ima na umu da ministrica Marija Vučković očito nije učinila sve što je mogla da ispita navode iz spomenutih prijava. Zašto je tako nije lako pouzdano utvrditi, premda se može pretpostavljati kako dio objašnjenja leži i u odgovornosti ministrice za raskol među stočarima na krškim područjima, čiji uzroci sežu još u 2019. godinu, i organizaciji jedne konferencije koju je vodila tvrtka Mladena Šimunca, kojeg je Nacional proteklih tjedana spominjao u sklopu afere Pašnjaci, i o kojemu je iscrpno pisao kao o jednome od glavnih aktera afere Softver, u kojoj je uhićen s bivšom ministricom regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijelom Žalac i još dvoje osumnjičenika.

BZ Planina iz Trilja najveći je zakupac državnog šumskog zemljišta u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskih šuma, koje su Nacionalu dostavili iz Ministarstva poljoprivrede, u zakupu ima 1.798,95 hektara državnoga šumskog zemljišta. Pritom je zanimljivo da su nam u BZ-u Planina dali druge podatke: prema njihovim evidencijama, BZ Planina u zakupu ima 1.489,55 hektara šumskog zemljišta u vlasništvu RH “uz”, kako su napomenuli “odgovarajuće ugovore”. Zadrugu su, na triljskom području planine Kamešnice, na granici Hrvatske i BiH 2007. osnovala osmorica bivših pripadnika 4. gardijske brigade Hrvatske vojske. Prema podacima zadruge, BZ Planina trenutno ima 12 članova, od kojih je svaki suvlasnik jedne dvanaestine, s 8,33 posto udjela. U zadruzi napominju kako “nije nevažno naglasiti da je zadruga osnovana značajno prije ulaska RH u EU i mogućnosti ostvarivanja potpora.” Naglašavaju, također, kako “danas u BZ-u Planina radi 28 ljudi čije obitelji žive od njihova rada.”

Najteže optužbe svode se na tvrdnju da jedna farma BZ-a Planina nije sagrađena na području Hrvatske, nego na teritoriju BiH te da i stoka zadruge pase u susjednoj državi. FOTO: Nacional

Tijekom protekle godine, Ministarstvu poljoprivrede, ministrici Mariji Vučković, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Državnom odvjetništvu, Uskoku i Uredu europskog tužitelja u Hrvatskoj upućeno je nekoliko imenom i prezimenom potpisanih prijava zbog sumnji u nezakonite poslove BZ-a Planina oko novčanih potpora, upravljanja zemljištem te položajem jedne od njihovih farmi. Najteže od tih optužbi svode se na tvrdnju da jedna farma BZ-a Planina nije sagrađena na području Hrvatske, nego na teritoriju BiH te da i stoka zadruge pase u susjednoj državi, dok poticaje prima u Hrvatskoj. Također, prijavitelji su nadležnim i istražiteljskim tijelima ustvrdili kako je BZ Planina u jednome referentnom razdoblju dva puta iskoristila istu mjeru novčanih potpora, u iznosu od ukupno gotovo četiri milijuna kuna, što je protupropisno. Nacional je obaviješten da su istražitelji MUP-a razgovarali s nekima od prijavitelja, koji su, među ostalim, iznijeli i tvrdnju kako je jedan od čelnih ljudi zadruge “u dogovoru s ministricom Vučković i šefom šumarije Split Ivanom Melvanom namještao površine koje će ići u natječaj svojim ljudima”, među kojima, prema tvrdnjama prijavitelja, “ima i kriminalaca”. Nacional je također dobio uvid u e-mail prepisku prijavitelja i istražitelja MUP-a, u kojemu prijavitelj, argumentirajući svoju tvrdnju detaljno, imenima i prezimenima navodno odgovornih, javlja kako se “farma nalazi u BiH, a upisana je da se nalazi u Hrvatskoj”. Prijavitelj je precizno izvijestio i koji je djelatnik bivše Hrvatske poljoprivredne agencije, današnje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), navodno “izvršio krivotvoren upis farme po nalogu iz Zagreba”. U listopadu i studenome prošle godine, jedan je prijavitelj Uredu europskog tužitelja u Zagrebu prijavio “niz nepravilnosti APPRRR-a i Ministarstva poljoprivrede, pogodovanja, malverzacije s europskim sredstvima i subvencijskim prevarama u koje su umiješani vodstvo APPRRR-a i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.” U e-mailu koji je prijavitelj poslao Uredu europskog tužitelja, objašnjava se kako se “radi o subvencijskoj prevari braniteljske zadruge Planina iz Trilja kojoj je farma namjerno upisana da je na području RH a u naravi se nalazi na teritoriju BiH. Ne koristi 50% površina i krave mu se pretežno nalaze u BiH. Neopravdano je dobio sredstva iz EU fondova a konzultant i knjigovođa mu je Mladen Šimunac kojeg ste uhvatili u ‘aferi Žalac’. Prije par dana mu je bila kontrola, ali ta kontrola je čisto formalnog karaktera jer su kontrolori s članovima braniteljske zadruge uvečer u restoranu Dalmacija bili na večeri. Posjedujem slike i snimke”, napisao je taj prijavitelj.

Nacional je proteklog petka od BZ-a Planina tražio komentar tih tvrdnji. U petak, upraviteljica zadruge Antonia Ćaleta poslala nam je opširne i detaljne odgovore, u kojima stoji, među ostalim, i ovo: “BZ Planina u posljednjih pet godina podvrgnuta je više puta propisanim i izvanrednim kontrolama raznih institucija, a zbog anonimnih prijava, sigurni smo uvijek od iste dvije osobe. A to su: kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), tri puta; Državni inspektorat, dva puta; PNUSKOK i DORH jednom, i porezni nadzori, koje više ni ne brojimo.” U odgovorima stoji i ovo: “Najrepresivnije su nam bile kontrole APPRRR iz 2017., tako da smo 2018. dobili manje od 20% ukupnih pripadajućih potpora, a te kontrole su vršene direktno po nalogu tadašnjeg ministra Tolušića. 2019. su nam potpore umanjene za 10%, te smo iste godine dobili odluke o povratu u visini cijele godišnje potpore na što smo ulagali prigovore i žalbe, koji su nam svi odbijeni pa smo cjelokupni iznos morali vratiti. Financijske rezultate i posljedice zadnje kontrole koja je bila u studenom 2022. još ne znamo, ali u nalazima kontrole postoje neke manje nepravilnosti i sada očekujemo određena umanjenja u isplatama.” Iz zadruge su odgovorili i na sumnju da je BZ Planina dva puta iskoristila istu mjeru novčanih potpora. “Nije istina da je BZ Planina dobila dva puta istu mjeru”, tvrde. “Istina je da je 2017. BZ Planina prošla na natječaju za mjeru 4.1.2. ali zbog nedostatnih financijskih kapaciteta, uzrokovanih kaznama koje smo plaćali, predmetnu mjeru nismo mogli iskoristiti pa smo od iste odustali. I nikada nam za tu mjeru nije isplaćen nikakav novac jer za to nije bilo osnove. Godine 2021. prijavili smo projekt na natječaj za istu tu mjeru i prošli, te se nalazimo u realizaciji iste. Radi se o kupnji strojeva za zbrinjavanje stajnjaka.” Na pitanje je li točno da se farma BZ-a Planina nalazi u BiH, odgovorili su ovako: “BZ Planina posjeduje pet farmi od kojih se jedna nalazi u pograničnom području u selu Voštane. Ta farma je rađena u poslijeratno vrijeme, u rodnom selu četvorice članova BZ Planina, na privatnoj zemlji. Kad se farma radila, a tada su je kroz svoje OPG-ove vodila dvojica članova BZ Planine, raspitivali su se o graničnoj crti i tada su postojala tri tumačenja granice, a ta mikrolokacija u planini Kamešnici na 1.100 m nadmorske visine, gdje su zime surove, bila je idealna za gradnju farme. Farma se nalazi 100 m udaljena od zakupljenih površina pašnjaka. BZ Planina koristi sve svoje zakupljene površine, a veliki dio je ograđen električnim pastirima, i sve te površine koje imamo u zakupu su nam malo jer imamo ogroman stočni fond, tako smo uz te prisiljeni koristiti i veliki dio privatnih površina na tim područjima.” Opovrgli su i navode da su kontrolori APPRRR-a u Trilju večerali s djelatnicima zadruge nakon što su im bili u kontroli. Ti navodi, tvrde u BZ-u Planina, nisu točni. ”Istina je da su kontrolori APPRRR-a nakon cjelodnevnog inspekcijskog nadzora, koji su morali nastaviti u sljedećim danima, otišli na večeru i odmor, isto kao i naši djelatnici. Obzirom da je Trilj poprilično malo mjesto, dogodilo se da su naši djelatnici po ulasku u restoran zatekli trojicu kontrolora koji su već jeli. U dobroj namjeri, u skladu s običajima našeg kraja, naši djelatnici, njih deset, ponudili su se počastiti kontrolore večerom jer su ih smatrali gostima u našem kraju, međutim, kontrolori su to odbili, a pristali su na jedno piće na kojem su se našim djelatnicima zadržali 10-ak minuta.” Kada je riječ o suradnji BZ-a Planina s tvrtkom kontroverznog Mladena Šimunca, u zadruzi priznaju kako su “imali određenu poslovnu suradnju s tvrtkom u vlasništvu gospodina Mladena Šimunca”, ali i dodaju kako je “suradnja prekinuta prije približno godinu dana, “s obzirom da smo smatrali kako potencijal našeg poslovnog subjekta u toj suradnji nije ostvaren na zadovoljavajućoj razini”.

Ministrica Marija Vučković očito nije učinila sve što je mogla da ispita navode iz prijava protiv BZ-a Planina koje su u nekoliko navrata upućene Ministarstvu poljoprivrede, ali i Državnom odvjetništvu i USKOK-u. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Nacional je poslao pitanja i Ministarstvu poljoprivrede, iz kojeg smo odgovore dobili u petak, 10. ožujka. Tvrdnju nezadovoljnih stočara, koji sumnjaju da su ministrica Marija Vučković i Ministarstvo poljoprivrede pogodovali BZ-u Planina tako da su isključivo njima i njihovim partnerima, na triljskom području, radili izvanrednu reviziju šumskog zemljišta kako bi im mogli dodijeliti pašnjačke površine, iz Ministarstva su odgovorili: “Od 2019. do 2022. provedeno je 27 izvanrednih revizija šumsko-gospodarskih osnova na području 15 različitih šumarija. U tom razdoblju provedeno je 15 javnih natječaja – u rujnu 2019. godine u legalnom zakupu državnog šumskog zemljišta bilo je 13,8 tisuća hektara šumskog zemljišta za pašarenje, a danas je 60 tisuća hektara.” Na isto su pitanje odgovorili i iz BZ-a Planina: “Mi doista nismo subjekt koji može odgovoriti na pitanje da li je revizija šumskog zemljišta provedena samo na području šumarije Trilj. Vjerujemo kako te odgovore precizno možete dobiti u nadležnoj instituciji. Međutim, obzirom da sudjelujemo u radu nekoliko udruženja poljoprivrednika, stočara i proizvođača prehrambenih proizvoda, od kolega stočara saznajemo kako su izvanredne revizije šumske gospodarske osnove bile vršene i vrše se i u drugim područjima Republike Hrvatske. Nadalje, što se tiče našeg stava oko revizije šumske gospodarske osnove, smatramo kako su iste pozitivne jer su značajno povećale površine za pašarenje te omogućile povećanje stočnog fonda. Također, važno je napomenuti kako je revizija omogućila mnogim OPG-ovima, obrtima, tvrtkama i braniteljskim zadrugama dobivanje zemljišta u zakup, te je tvrdnja kako je ista rađena kako bi se pogodovalo BZ Planina prije svega neistinita i zlonamjerna.”

Predstavnici BZ-a Planina tvrde da su stalno pod kontrolom Ministarstva te da su najžešće kontrole počele za vrijeme ministra Tolušića. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Na pitanje jesu li ministrici prijavljene sumnje u navodne malverzacije BZ-a Planina te što su ministrica i Ministarstvo poljoprivrede poduzeli povodom tih prijava, iz Ministarstva su odgovorili kako “prijave koje ukazuju na moguće nepravilnosti ili povrede propisa prosljeđuju nadležnim tijelima koja dalje postupaju u cilju zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, ili s njima surađuje na temelju njihovih zahtjeva.” Na pitanje je li BZ Planina u istom referentnom razdoblju dobila dvije iste mjere te, ako jest, kako je to moguće, iz Ministarstva odgovaraju ovako: “Braniteljska zadruga Planina prijavila se na 3. natječaj za operaciju 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., a obzirom da korisnik u roku nije podnio zahtjev za isplatu, ugovor s korisnikom je raskinut te sredstva nisu isplaćena. Također, Braniteljska zadruga Planina javila se na 6. natječaj za istu operaciju gdje joj je odobren iznos od 254.476,68 eura, a za taj projekt do sada nije bilo isplata.” Kada je riječ o sumnji da se jedna farma BZ-a Planina nalazi na području BiH, a da zadruga istodobno prima potpore za šumsko zemljište u Hrvatskoj koje ne koristi, iz Ministarstva poručuju: “Potpore se mogu isplaćivati samo za zemljište koje je u evidentirano ARKOD sustavu i za stoku koja je registrirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Zemljište koje se evidentira u ARKOD sustav mora biti na teritoriju RH, tako i farme koje su upisane u registar farmi moraju biti na području RH. Ne raspolažemo informacijama da li netko ima zemljište ili farmu izvan RH, ali ne može se ostvarivati potpora u Hrvatskoj za zemljište i stoku izvan RH.”

Činjenica je da su Ministarstvo poljoprivrede i ministrica već ranije upozoreni na takve sumnje, pa bi bilo logično da su poduzeli sve što su mogli da se ta situacija razjasni. Trebalo bi, prije svega, utvrditi je li granična crta Hrvatske i BiH na planini Kamešnici precizno definirana, do u metar. Ako nije – a uistinu ne bi bilo čudno da nije jer Hrvatska i BiH još nisu dovršile proceduru ugovora o granici – tada logično zvuči objašnjenje BZ-a Planina o tome da su farmu sagradili na privatnoj zemlji, s obzirom na to da su dobili tri različita tumačenja granične crte. Također, neobično bi bilo da itko namjerno riskira i gradi farmu na teritoriju susjedne zemlje i time riskira probleme sa zakonom vlastite države. No usprkos tim nagađanjima, Ministarstvo je bilo dužno, nakon što su doznali za sumnje, razjasniti sve te okolnosti a to, sudeći po odgovorima koje su poslali Nacionalu, nisu učinili.

Takvo postupanje Ministarstva poljoprivrede, čini se, karakteristično je za mandat ministrice Marije Vučković, ali i za ministarske garniture koje su joj prethodile, sve do mandata ministra Tihomira Jakovine. Iz članaka koje je u posljednjih nekoliko tjedana objavio Nacional, ali i drugi mediji, očito je da aktualna afera Pašnjaci svoje posredne uzroke ima još u mandatu ministra Tihomira Jakovine, a poslije njega i Tomislava Tolušića, koji je potaknuo donošenje važeće Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, navodno zato da bi poništio loše učinke svojega ministra prethodnika. No očito je kako je i Tolušićeva uredba omogućila netransparentne i sumnjive poslove, kojima je proteklih tjedana izvještavao Nacional, s vrhuncem u aferi Pašnjaci koja je rezultirala optužnicom protiv Josipe Rimac i Ružice Njavro. U toj se aferi u posljednje vrijeme sve češće spominje i Mladen Šimunac, vlasnik tvrtke Microprojekt, čije se ime, barem posredno, može spomenuti i u širem kontekstu sumnji protiv BZ-a Planina. Početak cijele priče seže još u 2019., kada je tvrtka Mladena Šimunca 28. i 29. listopada u Šibeniku organizirala 1. međunarodnu konferenciju o kršu. U organizaciji te konferencije sudjelovala je i udruga Hrvatski krški pašnjaci koja okuplja stočare s krških područja.

No iskrsli su problemi: u rujnu 2019. čelnici te udruge obavijestili su ministricu Mariju Vučković kako “nisu zadovoljni sadržajem i organizacijom konferencije”. “Naime, shvatili smo da ćemo biti sredstvo preko kojega će Mikrogrupa i Agrobiz pokupiti sponzorstva, a našim članovima naplatiti visoku kotizaciju. Iz tog razloga su nam otkazali dolazak i predavanja profesori i doktori s Agronomskog fakulteta.” Udruga Hrvatski krški pašnjaci ministricu je obavijestila da se povlači iz projekta te je zamolila “da uime Ministarstva ne bude sponzor” jer je “navedeni gospodin”, Mladen Šimunac, “imao jednu aferu s ministricom Žalac”. Nacional je ovih dana doznao kako je tvrtka Mladena Šimunca te 2019. od stočara tražila sto eura za ulaz na konferenciju, a od udruge zadužnicu na 10 tisuća eura, koju je udruga odbila izdati.

Ministrica Marija Vučković ignorirala je ta upozorenja i sudjelovala je na konferenciji. Nedugo nakon nje, raskolila se udruga Hrvatski krški pašnjaci: jedan od njezinih dotadašnjih potpredsjednika, suvlasnik BZ-a Planina Joško Ćaleta, s Mladenom Šimuncem i Andrejem Alilovićem istupio je iz Hrvatskih krških pašnjaka i osnovao novu udrugu Projekt krš koja postoji i danas. Tako je među hrvatskim krškim stočarima nastao raskol, možda i zbog naklonosti koju su neki od njih uživali kod politike i ministrice Marije Vučković. Takva pretpostavka dobiva na uvjerljivosti ako se pogledaju internetske stranice obje udruge: dok je udruga Hrvatski krški pašnjaci, koja ima podružnice u više županija, otvoreno kritična prema poljoprivrednoj politici ove i prethodnih vlada, udruga Projekt krš, za koju se čini da okuplja manje stočara, očigledno je nekritična prema vlasti i posvećena je uglavnom organizaciji sponzoriranih konferencija.

U sklopu BZ-a Planina radi i mesnica farme Planina koja prodaje meso uzgojeno na pašnjacima u okolici Trilja, gdje se i nalaze sporna zemljišta. FOTO: Screenshot

Tri godine nakon tog raskola, protiv BZ-a Planina podneseno je nekoliko prijava koje smo opisali na početku ovog teksta. U toj zadruzi cijeli taj kontekst komentiraju ovako: “BZ Planina osnovali su i čine ju istinski sudionici Domovinskog rata, mahom diverzanti i zapovjedni kadar 4. gardijske brigade, koji su se stočarstvom počeli baviti odmah po izlasku iz HV-a, puno prije mogućnosti dobivanja potpora i izravnih plaćanja iz fondova Europske unije. Prvi smo uspjeli sa stokom prezimiti na području na kojem danas vršimo pašarenje. Naime, radi se o tradicionalnim pašnjacima ovoga kraja gdje su ljudi stoku vodili samo u toplijim dijelovima godine. Interes drugih za predmetne pašnjake pojavio se tek ulaskom Republike Hrvatske u EU i mogućnosti ostvarivanja potpora.

Danas u BZ Planina radi 28 ljudi čije obitelji žive od njihovog rada. Dolaskom potpora taj posao postao je isplativiji pa se povećao i interes za njega. Međutim, u početku se dozvolilo mnogo toga što je danas neprihvatljivo. Dolaskom ministra Tolušića, promijenjeni su pravilnici a kontrole izvršene retroaktivno te smo svi dobili ogromne kazne koje mnogi nisu preživjeli. Tada su se stočari s našeg područja organizirali i pokušali se organizirano boriti za svoja prava. Odnos ministra Tolušića prema pašarenju na području krša smatrali smo represivnim i pogubnim za razvoj stočarstva na krškom području”, komentiraju u BZ-u Planina. No dolaskom ministrice Marije Vučković, tvrde, “stvari su se promijenile”.

Jedan od osumnjičenih u aferi Žalac, Mladen Šimunac, prema navodima iz prijave bio je knjigovođa BZ-a Planina. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

“Ministrica je podržala stočarstvo na kršu, ali ujedno zahtijevala uvođenje reda i stvaranje održivog sustava koji ne ovisi isključivo o potporama. Takav pristup za nas je bio logičan i pozitivan te smo isti podržali, dok se jedna skupina stočara odlučila boriti za stanje koje smo imali na početku. Nama, kao i mnogima drugima, zamjerili su što ih nismo podržali, već smatramo kako je nužno uvođenje reda na ove prostore, i od tada neprestano šalju razne prijave protiv nas državnim tijelima i medijima, sve na bazi insinuacija i neistina. Nama su osobno kontrole pomogle, prihvatili smo ih kao poslovni izazov, povećali broj zaposlenih, poboljšali svoje poslovne procese i svaka sljedeća kontrola kod nas pronalazi sve manje nepravilnosti. Danas su one minimalne, i zbog toga smo ponosni na sebe. Posao kojim se bavimo je težak, pravilnici strogi, ambijent u nekim dijelovima godine najljepši na svijetu, u hladnim dijelovima godine surov toliko da izaziva strahopoštovanje čak i kod nas, koji smo sudjelovali u vojnim operacijama na najvišim planinama naše domovine”, rekli su za Nacional.