Objavljeno u Nacionalu br. 587, 2007-02-13

DRUŽBA braće HRVATSKOG ZMAJA, kulturna udruga osnovana 1905., koja je u Zagrebu utemeljila Gradsku knjižnicu i Hitnu pomoć, u subotu će svečano primiti u svoje redove Milana Bandića

Na svečanosti zazmajenja u subotu 17. veljače u Družbu Braća hrvatskog zmaja bit će primljeno sedam novih članova, među kojima zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik NK Dinama Mirko Barišić i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Družba Braća hrvatskog zmaja postoji od 1905. godine, s prekidom od 1946. do 1990. godine, a trenutačno ima 219 redovitih članova.

Sjedište Družbe je Viteška dvorana u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Veliki meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki, inače profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, kojeg je bio i dekan, član HAZU i urednik časopisa Meridijani kaže da je osnovna funkcija Družbe čuvati i afirmirati hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu. “S tim u vezi održavamo predavanja, izdajemo knjige, organiziramo susrete, kolokvije, simpozije, a osobito smo aktivni u podizanju spomenika i spomenploča”, dodao je Feletar. Svaki član Družbe ima zmajsko ime, pa će Bandić, kako smo doznali od Velikog meštra, postati Zmaj od Kamenitih vrata IV. Kako nije mogao dobiti ime Zmaj Sljemenski, koje je prvo poželio, budući da se tako zove jedan drugi član Družbe, Bandić se odlučio za ime Zmaj od Kamenitih vrata jer se Majku Božju od Kamenitih vrata smatra zaštitnicom grada Zagreba. Brojka četiri uz to ime znači da su ga već nosila tri pokojna člana Družbe, među kojima je posljednja bila zmajica Lelja Dobronić, povjesničarka umjetnosti, preminula u prosincu prošle godine. Biskup Mile Bogović najvjerojatnije će postati Zmaj od Krbave, a imena ostalih novih članova još nisu poznata.

Primanju u punopravno članstvo u Družbi uvijek prethodi pripravnički rok, tijekom kojeg se kandidat upoznaje s pravilima, običajima, zadaćama i duhom Družbe te dokazuje da je spreman i sposoban sudjelovati u njezinu radu. Da bi netko uopće postao kandidat, mora pokazati određeni interes za Družbu a njegovu prijavu moraju podržati dva stara brata. “Bandić već četiri godine pokazuje zanimanje za rad Družbe, a prijašnji sastav Meštarskog zbora primio ga je za pripravnika, prije gotovo godinu dana. Njegovu prijavnicu potpisali su tadašnji Veliki meštar Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski, inače arhitekt i ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i dr. Vladimir Rukavina, Zmaj Svetoksaverski, tadašnji meštar rizničar. Bandić je kao pripravnik redovito dolazio na naše sastanke srijedom navečer u Viteškoj dvorani u Kuli nad Kamenitim vratima i obvezao se obnoviti Kamenita vrata”, kaže Dragutin Feletar.Naposljetku Meštarski zbor, kojeg čini deset istaknutih članova Družbe, o primanju nove braće odlučuje “balotiranjem”, tako da svaki od njih u posebnu kutiju stavlja crnu ili bijelu kuglicu. Da bi novi član bio prihvaćen odluka mora biti jednoglasna, odnosno sve kuglice moraju biti bijele. “Prije tri tjedna smo imali glasovanje i Meštarski zbor je prihvatio Bandića. On je pokazao da se brine o hrvatskoj kulturnoj i narodnoj baštini. Brine se za obnovu spomenika kulture u Zagrebu, za rad kulturnih udruga i ustanova, kazališta itd.”, rekao je Dragutin Feletar.

Ove subote će uz Bandića, Bogovića i Barišića zazmajeni biti i zagrebački ginekolog dr. Tonči Visković, novinar iz Varaždina Kristijan Skočibušić, prof. Tomislav Franušić iz Zadra i Bruno Kendjel iz Karlovca. “Primamo i jednog člana prinosnika, Ivana Hrnjića iz Kanade”, kaže Feletar i objašnjava kako Družba ima tri vrste članova: redovitu braću, članove prinosnike i počasne članove. “Prinosnici, kojih je sada u Družbi pedesetak, uglavnom daju novčane priloge za rad Družbe i ne moraju biti toliko aktivni. Članarina je inače 500 kuna godišnje a prinosnici daju prema svojim mogućnostima, neki i po 20 tisuća kuna”, rekao je Veliki meštar Feletar, dodajući kako bez tih priloga Družba ne bi mogla funkcionirati jer od Ministarstva kulture dobiva samo 70 tisuća kuna godišnje. “Bandić će biti redoviti član tj. član djelatnik, što znači da će morati i raditi nešto za Družbu”, napomenuo je Feletar. Dodao je kako su zagrebački gradonačelnici tradicionalno postajali članovima Družbe, jednako kao i predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednici Sabora. “Tako trenutačno u članstvu imamo čak tri predsjednika Sabora: Žarka Domljana – Zmaja Mosorsko-poljičkog, Nedjeljka Mihanovića – Zmaja Poljičkog III. i Vladimira Šeksa, Zmaja Dravskog. Među članovima Družbe uvijek je bilo i dosta biskupa”, kaže Feletar. Kardinal Stepinac bio je Zmaj od Bakačeve kule a Kuharić – Zmaj Kaptolski.

Vojni biskup msgr. Juraj Jezerinac nedavno je prihvaćen za počasnog člana, a njegovo zazmajenje uslijedit će u travnju na Jurjevskom sijelu, velikom godišnjem okupljanju članova Družbe. Tada će, kazao je Veliki meštar, u počasno članstvo biti primljeni i sveučilišni profesor Josip Bratulić koji je godinama bio predsjednik Matice hrvatske i potpredsjednica HAZU akademkinja Alica Wertheimer-Baletić. Među počasnim članovima Družbe već su pjesnik Dragutin Tadijanović – Zmaj od Broda na Savi II., “lutajući reporter” Gerhard Ledić – Zmaj Lutajući, skladatelj Ljubo Kuntarić – Zmaj od Sv. Roka Voloskoga, antikvar Živko Strižić – Zmaj Cetinski III., austrijski političar i službeni prijestolonasljednik krune Austro-Ugarske Otto von Habsburg-Lothringen – Zmaj od Otave, nekadašnji ministar vanjskih poslova i pravosuđa Zvonimir Šeparović – Zmaj Korčulanski IV., predsjednik Akademije Ivo Padovan – Zmaj od Badire.

Broj počasnih članova nije ograničen, no kad je riječ o redovitoj braći, prema Pravilniku Družbe postoji numerus clausus od 310 redovitih članova. Matica Družbe, to jest Zagreb sa Zagrebačkom županijom, može imati najviše 101 člana, a svaki od 19 zmajskih stolova po hrvatskim županijama može imati najviše 11 članova. Članovi Družbe su bili i dr. Franjo Tuđman – Zmaj od Hrvatske, msgr. Đuro Kokša – Zmaj od Krbuljina, akademik Andrija Mohorovičić – Zmaj Kvarnerski, slikar Ivan Lacković Croata – Zmaj od Batinske te grof Jakob Eltz Vukovarski – Zmaj Vukovarski III.

Iako na prvi pogled Družba asocira na masonske organizacije, Veliki meštar kaže kako to nema nikakve veze s masonerijom, već da su Braća hrvatskog zmaja nacionalna kulturna udruga, kao i, primjerice, Matica hrvatska. Družbu su 1905. osnovali Emilij Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st.,- Prazmaj Klokočki. Ime su odabrali po uzoru na Red zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda iz 1408. godine, koji se također bavio znanošću i kulturom, a prvotno su njegovi članovi bili uglavnom Hrvati. U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske Družba je bez znanja njenih članova pretvorena u državnu ustanovu i preimenovana u “Vitežki red hrvatskoga zmaja”. 1945. godine ponovno je uspostavljena u izvornom svojstvu i pod starim nazivom, da bi je godinu kasnije vlasti jugoslavenskog komunističkog režima zabranile i raspustile. Družba je obnovljena 1990. godine, kao “prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske,” navodi se na početku Pravilnika Družbe. Utemeljitelji Družbe imaju počasni zmajski naslov Prazmaj-osnivatelj, a obnovitelji iz 1990. Prazmaj-obnovitelj. Među najznačajnijim djelima Družbe od njenog osnivanja do danas je prenošenje posmrtnih ostataka Zrinskog i Frankopana 1919. iz Bečkog Novog Mesta u zagrebačku katedralu, kao i posmrtnih ostataka Eugena Kvaternika i njegovih suboraca 1921. godine. “Družba je početkom stoljeća osnovala zagrebačku Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Muzej Grada Zagreba i Društvo za spasavanje, odnosno današnju Hitnu pomoć”, ističe Dragutin Feletar. U vlasništvu Družbe je, osim Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima, i stari grad Ozalj, čija je obnova jedan od njenih većih aktualnih projekata. Družba je do sada podigla gotovo 300 spomenika i spomenploča u cijeloj Hrvatskoj.

Među njima je spomenik Hrvatskoj himni u Zelenjaku pokraj Klanjca, kip zaštitnika Družbe Svetog Jurja na trgu ispred Kamenitih vrata koji od 1995. nosi i ime Družbe, bista Ante Starčevića u niši Starčevićeva doma, te iz novijeg vremena spomenik Novom Zrinu na Muri. Braća hrvatskog zmaja u Osijeku su postavila biste hrvatskih velikana, čije je otkrivanje nedavno izazvalo skandal. Osječki gradonačelnik došao je na svečano otkrivanje bista, a budući da su članovi Družbe i saborsko izaslanstvo, kako je tada izjavio, 15 minuta kasnili s protokolom, on je sam otkrio biste i otišao.

Kada su Braća hrvatskog zmaja stigla na mjesto događaja, biste su bile otkrivene, pa su ih oni pokrili i ponovno svečano otkrili. “To se gradonačelnik Đapić očito hoće konfrontirati na sve moguće načine. A kod nas nema politike, nitko ne pita za stranku, nacionalnost, vjeru itd. Mi smo izvan toga i nećemo se u to uvlačiti”, komentira taj događaj Dragutin Feletar i objašnjava: “Gradonačelnik nam je poslao dopis da njega nema i da će ga na svečanosti zamijeniti njegov zamjenik Gordan Matković. On je i došao na svečanost, no Đapić se tamo pojavio prije nas i otkrio biste.”

‘Za žrtvenike i ognjišta – s Božjom milošću’

Milan Bandić će prema običaju starom stotinjak godina, biti “zazmajen” u Viteškoj dvorani Družbe u Kuli nad Kamenitim vratima. Tijekom ceremonije, kojom upravlja meštar obredničar, kandidati stoje pred Meštarskim zborom koji sjedi za meštarskim stolom. Na početku se pjeva hrvatska himna pa meštar obredničar predstavlja pripravnike, navodeći njihova imena i prezimena, zanimanje, adresu, glavne podatke iz života i rada. Veliki meštar uzima riječ kako bi kandidate pitao je li njihova slobodna volja da postanu članovima Družbe, poznaju li pravila, te koja zmajska imena žele. Govori dalje o tome kako je zmaj simbol vatre i svjetla, te o načelima i radu Družbe. Zatim svakom kandidatu daje mogućnost da izabere jedan od sedam kulturnih zborova u kojem će ubuduće djelovati. Svaki kulturni zbor ima svoju luč, odnosno svijeću, u određenoj boji. Povijesni zbor tako ima ljubičastu “luč”, umjetnički plavu, prosvjetni bijelu, prirodoslovni zelenu, pravni žutu, Zbor dobročinstva crnu, a kulturne baštine crvenu. Bandić, kako doznajemo, još nije odabrao svoj zbor.

Kada pripravnik odabere kulturni zbor, meštar obredničar mu predaje odgovarajuću luč. Tada slijedi najsvečaniji dio. Stjegonoše ukriže hrvatsku zastavu sa zastavom Družbe i svaki pripravnik polaže desnu ruku na stjegove i za meštrom kapelanom ponavlja riječi prisege. Tako priseže da će obavljati zmajske dužnosti po pravilima Družbe, da će se držati njenih običaja, biti požrtvovan u radu, ostvarivati ciljeve bratstva itd. Nakon prisege Veliki meštar uzima u ruke bilikum tj. kalež bratstva u kojem se nalazi vino i u njega srebrnom žličicom sipa pepeo hrvatske lipe. Bilikum zatim predaje meštru protonotaru koji s kaležom ide od jednog do drugog pripravnika da bi svaki popio gutljaj, a posljednji pije Veliki meštar, koji zatim pripravnike proglašava zmajskom braćom. Meštar protonotar stavlja ruke na ramena novog člana i izgovara geslo Družbe: “Pro aris et focis”, što znači “Za žrtvenike i ognjišta”. Novi zmajski brat odgovara: “Deo propitio” tj. “S Božjom milošću” te dobiva svoju lentu i značku koju će ubuduće nositi na reveru. Na kraju svečanosti Veliki meštar izgovara posljednju kiticu zmajske himne: “Bože silni, brani, štiti; Srdaca nam savez taj; Daj nam vjernom braćom biti; Hrvatski da živi zmaj.” Na kraju svi zajedno pjevaju zadnju kiticu hrvatske himne, nakon čega slijedi čestitanje novozazmajenoj braći i njihovo upisivanje u svečanu spomenknjigu.

Zmajska braća i zmajske sestre

Da bi tko postao zmajem, mora biti stariji od 33 i mlađi od 70 godina. Družba ima tridesetak članica, među kojima je i glumica Nada Abrus – Zmajica Marjanska. Iako u Družbi tvrde da su žene ravnopravne, do sada ih nije bilo u Meštarskim zborovima, jer, kako kažu, nijedna od njih nije pokazala ambiciju za to. Članovi se međusobno oslovljavaju sa “zmajski brate” ili “zmajska sestro”, a meštri su “časna braća”. Meštarski zbor bira se svakih pet godina, a čine ga meštar protonotar, meštar zbora gospodarstva, meštar zmajskih stolova, meštar rizničar, meštar obredničar, meštar kapelan, meštar društveno humanističkog zbora, meštar umjetnosti i kulturne baštine i meštar zbora prirodoslovlja. Oni vode poslove i upravljaju Družbom između zborovanja njezina najvišeg upravnog tijela Glavnog zbora, koji pak tvore redoviti članovi i članovi utemeljitelji. Zbor se sastaje svakog travnja u subotu najbližu svetkovini Sv. Jurja. Zmaj je bio i Franjo Tuđman, a uskoro će to postati Mirko Barišić i Mile Bogović.