Nacional doznaje što je dogovoreno 28. kolovoza na sastanku ministra policije s predstavnicima Hrvatske liječničke komore i KoHOM-a u vezi spornog članka 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim liječnici mogu biti kažnjeni radi neprijavljivanja pacijenata

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović održao je prošloga tjedna sastanak s predstavnicima Hrvatske liječničke komore i krovne udruge obiteljskih liječnika KoHOM (Koordinacija hrvatske obiteljske medicine) na kojem je podržao promjene spornog članka 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se liječnici obvezuju prijaviti policiji zdravstveno stanje vozača koje utječe na (ne)sposobnost upravljanja vozilom te u slučaju neprijavljivanja mogu biti i novčano kažnjeni.

Problem je aktualiziran nakon nesreće u kojoj se vozač pod utjecajem droga i lijekova 11. srpnja bez zaustavljanja i velikom brzinom zaletio u naplatnu postaju Sveta Helena, odnosno automobil s tročlanom obitelji koji je čekao na naplatu cestarine, zbog čega su automobili u koje se vozač zabio odbačeni u betonski zid, a odlomio se i komad same naplatne postaje koji je odletio u zrak i pao na jedan automobil. No zbog strašne nesreće u kojoj samo čudom nitko nije smrtno stradao, s pet tisuća kuna kažnjena je samo liječnica obiteljske medicine vozača koji je izazvao nesreću, i to zato što “nije prijavila promjenu zdravstvenog stanja svog pacijenta, netom otpuštenog s bolničkog liječenja, a koji zbog ovisnosti nije više u stanju upravljati motornim vozilom”. Policija je ujedno liječnici po nalogu suda pretresla ordinaciju, odnosno računalo i medicinsku dokumentaciju.

Slučaj je otvorio niz pitanja, od onog zašto je samo liječnica obiteljske medicine bila kažnjena ako se obveza prijave odnosi i na bolničke liječnike, do toga je li prijavljivanje pacijenata uopće u skladu s obvezom čuvanja liječničke tajne. Iz KoHOM-a su tada upozorili da su oni već i ranije tražili izmjenu spornog članka 233., ali da unatoč svim naporima u novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je stupio na snagu 1. kolovoza, nije promijenjen taj članak 233. koji definira odgovornost liječnika ako iz bilo kojeg razloga nakon pregleda pacijenta nije prijavio MUP-u.

Sada je, čini se, ministar Božinović ipak odlučio uvažiti primjedbe liječnika te je najprije prošle srijede organizirao sastanak na najvišoj razini u Ministarstvu. Naime, sastanku su, osim njega, u ime MUP-a prisustvovali i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac, državni tajnik Žarko Katić, predstavnik prometne policije, voditeljica Službe za odnose s javnošću Marina Mandić i savjetnici ministra Hrvoje Đuran i Irena Jakobović Grubišić. S druge strane stola bili su predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, predsjednica KoHOM-a i zamjenica predsjednika HLK-a Vikica Krolo, članica Izvršnog odbora KoHOM-a i predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a Ines Balint, članica Izvršnog odbora KoHOM-a Nataša Ban Toskić, odvjetnik KoHOM-a Hrvoje Raić i pravnik HLK-a Mijo Karaula. Iako o tom sastanku javnost nije informirana, Nacional je za njega doznao i kontaktirao predsjednicu KoHOM-a Vikicu Krolo koja je potvrdila da su liječnici razgovarali s ministrom i visokim predstavnicima MUP-a.

‘Očekujemo poziv MUP-a da napravimo radnu skupinu za izmjenu zakona, ali nećemo predugo čekati. Ministar je rekao da će poraditi na tome i Vladi predložiti izmjene’, rekla je šefica KoHOM-a Vikica Krolo

“Sastanak je bio ugodan, mi smo iznijeli svoje probleme, oni su rekli što oni smatraju problemom, svi su se uključili u razgovor, i šefovi policije i ravnatelj. Mi smo tražili da se ukine obveza liječnika da pod prekršajnom odgovornošću mora prijavljivati pacijenta, a da je pacijent oslobođen odgovornosti. Tražili smo to jer mi ne smijemo izgubiti povjerenje pacijenta. Pacijenti nama moraju reći sve podatke kako bismo mogli ispravno postaviti dijagnozu i liječiti ih, umjesto da se boje nama nešto reći u strahu da ih špijuniramo i prijavljujemo policiji zbog bolesti. Zato je naš prijedlog da se uključi osobna odgovornost svakog vozača.

Slučaj sa Svete Helene imao je niz posljedica. Prva je bila da se znatno povećao broj liječničkih prijava pacijenata. Prema informacijama kojima raspolaže KoHOM, umjesto 700 do 800 slučajeva, koliko su liječnici do sada prijavljivali godišnje, brojka je u posljednja dva mjeseca značajno narasla, na čak nekoliko tisuća prijavljenih slučajeva, jer su liječnici bili u strahu od kažnjavanja. S druge strane, to je izazvalo revolt pacijenata koji smatraju da su liječnici dužni čuvati njihove tajne pa je zabilježen slučaj 52-godišnjeg muškarca iz Orahovice koji je sredinom kolovoza uhićen jer je upao u ordinaciju i prijetio liječnici koja je prijavila policiji promjenu njegova zdravstvenog statusa. No veći broj prijava ujedno je policiji, koja je ionako preopterećena, zadao puno veći obim posla i potaknuo ministra Božinovića da zakaže sastanak s Komorom i KoHOM-om.

Vikica Krolo opisala je što se događalo na tom sastanku, o kojem javnost do sada nije ni znala: “Ministar Božinović izrazio je dobru volju da se taj sporni članak 233. izmijeni i to tako kako su predlagali Hrvatska liječnička komora i KoHOM, a to je da mi kao liječnici pacijentu koji ima promijenjeno zdravstveno stanje damo pismenu uputu da ne smije voziti. On tu uputu treba potpisati, jedan primjerak ostaje njemu, jedan ide u karton i to ostaje između njega i nas, dakle, time mi izvršavamo svoju obvezu čuvanja liječničke tajne, ali ujedno upozoravamo pacijenta koji sam za sebe snosi odgovornost i u slučaju nesreće ne može reći da nije bio upozoren. To je vezano uz akutna stanja koja su privremena. U slučaju pacijenata koji imaju trajne promjene zbog kojih ne smiju voziti, mi bismo takvu osobu mogli prijaviti policiji koja bi tada pokrenula redovnu proceduru. Ne bi više postojala prekršajna odgovornost liječnika niti bi se liječnik kažnjavao.”

Iako se nakon tog slučaja otvorilo upravo pitanje čuvanja liječničke tajne, Vikica Krolo objasnila je da liječnici ni do sada uz prijavu policiji nisu davali i dijagnozu pacijenta, već se ta prijava odnosila samo na upozorenje da je nastala promjena zdravstvenog stanja uslijed koje pacijent ne može upravljati vozilom.

“Prema Zakonu o liječništvu, obveza čuvanja liječničke tajne regulirana je i, slično kao i ispovjedna tajna, ne smije se izdavati nikome bez suglasnosti pacijenta. I u postojećem zakonu piše da morate obavijestiti pacijenta ako ga želite prijaviti policiji, no u obrascu prijave ne upisuje se dijagnoza, a i u samom MUP-u kažu da njih dijagnoze ne zanimaju. Postupak je takav da mi kao liječnici, dakle, prijavljujemo policiji da nečije zdravstveno stanje nije spojivo s vožnjom, ali u tom obrascu nema dijagnoze. Nakon toga MUP treba pozvati pacijenta da se obrati Medicini rada na izvanredan liječnički pregled i onda obiteljski liječnik šalje liječniku na Medicini rada dijagnozu pacijenta, što se ne smatra odavanjem liječničke tajne jer ide iz ruke jednog liječnika izravno u ruke drugog. Mi sebi međusobno možemo govoriti o kojoj je dijagnozi riječ, štoviše, to nam je obveza. U konačnici Medicina rada nakon pregleda pacijenta i prethodne anamneze odlučuje treba li osoba imati vozačku ili ne, a ako da, je li to s ograničenjima”, razjasnila je Vikica Krolo.

No u postojećem zakonu postoji niz nelogičnosti.

“Kao prvo, mi ne posjedujemo uopće informaciju tko je od naših pacijenata vozač niti su nam je iz policije dužni dati. Čak i kad bi nam oni te podatke slali, bilo bi to teško pratiti jer se podaci neprestano mijenjaju. Dakle, mi kao liječnici ne znamo tko je od naših pacijenata vozač. Drugo, ne postoji striktan pravilnik koji propisuje koje su to promjene zdravstvenog stanja koje se mora prijaviti. Postojeći pravilnik služi Medicini rada u onom prvom pregledu vozača u slučaju da posjeduje dijagnozu nespojivu s vožnjom, da ta osoba uopće ne dobije vozačku dozvolu. Znači, taj pravilnik ne odnosi se na obiteljske liječnike i ne pomaže nam”, rekli su u KoHOM-u.

Međutim, problem je i u tome što ista dijagnoza, kao na primjer u slučaju povišenog šećera ili tlaka, može imati drugačije implikacije jer ako pacijent te bolesti uredno regulira i drži pod kontrolom, on će biti sposoban za vožnju. No isto tako, liječnici ne mogu znati hoće li bolest u nekom trenutku izmaknuti kontroli niti te dijagnoze mogu biti tako striktno napisane. Isto tako, postoje akutne situacije, poput primjerice operacije kralježnice, zbog kojih pacijent privremeno ne može voziti, ali to ne znači da je trajno nesposoban za vožnju, već može uredno voziti nakon oporavka od operacije. U svakom slučaju, odgovornost bi trebala biti na samom pacijentu koji ne bi smio sebe i druge ugrožavati ako nije sposoban za vožnju.

Liječnik će dati pacijentu koji ima promijenjeno zdravstveno stanje pismenu uputu da ne smije voziti. On tu uputu potpisuje, jedan primjerak ostaje njemu, drugi ide u karton i to je između njega i liječnika

Prijedlog Komore i KoHOM-a u skladu je s praksom zemalja Europske unije, posebno Velike Britanije, Njemačke, ali i Švedske, gdje liječnici nisu odgovorni za postupke pacijenata niti ih se kažnjava ako neki njihov pacijent počini prometni prekršaj. Osim toga, zbog činjenice da ima i vozača koji godinama ne idu liječniku, iz KoHOM-a predlažu da se vrate redoviti sistematski pregledi vozača, što bi značilo barem svakih 10 godina za mlađe vozače, a iznad 65 godina barem svakih pet godina ili češće, ovisno o zdravstvenom stanju.

Koje će konkretne prijedloge MUP uvažiti, tko će uopće podnijeti izmjenu članka 233. u saborsku proceduru, za sada se još ne zna jer ti detalji nisu dogovoreni, no u KoHOM-u tvrde da su odlučni ići do kraja.

“Očekujemo poziv iz Ministarstva unutarnjih da napravimo radnu skupinu za izmjenu zakona, ali nećemo predugo čekati. Ministar je rekao da će poraditi na tome i Vladi predložiti izmjene, a Vlada bi te izmjene onda trebala potvrditi i poslati ih u Sabor na izglasavanje. U svakom slučaju, sastanak je završio u pozitivnom ozračju, ministar i šefovi policije izrazili su razumijevanje i spremnost da nam pomognu, jednako kao što i mi njima trebamo pomoći jer nam je svima važna sigurnost u prometu. A dok se zakon ne promijeni, moramo poštovati postojeći”, istaknula je Vikica Krolo i rekla da će daljnji koraci Komore i KoHOM-a ovisiti o tome kojom će brzinom ministar Božinović pokrenuti zakonske izmjene.

U međuvremenu, Komora i KoHOM već ovoga tjedna organizirali su okrugli stol koji će se održati u četvrtak u Europskom domu u Zagrebu, a na kojem će raspravljati upravo o toj temi. Dolazak su već potvrdili dužnosnici Visokog prekršajnog suda, sutkinja Snježana Oset i viši sudski savjetnik Zlatko Hasić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja Linić iz Mosta, njezin zamjenik u Odboru Ivan Ćelić, saborski zastupnik HDZ-a i psihijatar, državni tajnik iz MUP-a Žarko Katić, specijalist medicine rada Tomislav Furlan, profesor s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović, članica KoHOM-a Nataša Ban Toskić te Vikica Krolo kao predsjednica KoHOM-a i zamjenica predsjednika HLK-a.