Kardinal Bozanić je na molitveno-komemorativnom susretu ispred zagrebačke katedrale povodom Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve Holokausta, poručio da se spomenom žrtava neljudskoga postupanja i pokušaja uništenja židovskog naroda, susrećemo s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima prošlosti, nego smo ga svjesni i u – sadašnjosti, izvještava N1.

“Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti”, kazao je kardinal Josip Bozanić.

“Za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi”, istaknuo je Bozanić u prigodnom govoru.

‘Ovdje smo da bismo prepoznavali zlo i govor mržnje te mu se oduprli’

“Upravo svjesni snage zla, u ovom spomenu stavljamo preda se vrjednote dobra, nesebičnosti i ljubavi. To je sustav vrijednosti koji mi, kršćani, dijelimo s našom starijom braćom, Židovima. Ovdje smo u zajedništvu spomena koji govori, što je sve čovjek sposoban učiniti drugome, svome bratu i sestri. Ovdje smo da bismo prepoznavali zlo i govor mržnje te mu se oduprli. Ovdje smo da bismo zajedno gradili uzajamno poštovanje i ljubav, na dobro našega hrvatskog društva i svega čovječanstva.
Spomen-natpis Dana sjećanja na žrtve Holokausta stavili smo na pročelje zagrebačke katedrale, na njezin zvonik. Zvonik je znak povezanosti neba i zemlje, Gospodina i čovjeka, prolaznosti svijeta i vječnosti.”

Spomenuo je i veliko stradanje hrvatske židovske zajednice, posebno zagrebačkih Židova kojih je, prema podacima, od 11 tisuća preživjelo manje od dvije.

‘Kršćanin ne može biti antisemit’

“Mi vjerujemo u Boga, koji se objavio kao sućutni i milosrdni Bog, te u mislima i molitvama suosjećamo s preživjelim Židovima koji nose teret osobnoga iskustva ljudske okrutnosti, s njihovim obiteljima i potomcima, kao i s cijelim židovskim narodom. Ne možemo isključiti iz ovoga spomena ni djecu i unučad počinitelja, čiji su životi obilježeni zločinima otaca i djedova, te im je potrebno pročišćenje istinom. Na tome je tragu neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Nama kršćanima sasvim je jasno, kako je rekao i papa Franjo, da kršćanin ne može biti antisemit. Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju. Primjer širenja takve mržnje upozorenje je za sijanje i rast bilo koje druge ideologije, kakvih ni danas ne nedostaje, koje se razvijaju na neistinama s razornim plodovima sukoba, netrpeljivosti i mržnje, s posljedicama trpljenja ne samo pojedinaca, određenih skupina, nego i cijelih naroda”, upozorava kardinal.

Poručio je i da uzor trebaju biti ljudi koji su se suprotstavili silama zla da bi branili i čuvali tuđe živote, posebno kršćani koji su se na razne načine zauzimali za Židove.

“I ovo mjesto na kojem se nalazimo bilo je tijekom stoljeća svjedokom raznih previranja, ali je čuvalo i upućivalo na istinu o dostojanstvu čovjeka koji od Boga dolazi i Bogu pripada. Ovdje se, svima je poznato, i u doba Holokausta čuo jasan glas i vidjelo živo svjedočanstvo koje je ustalo i protiv zatiranja židovskoga naroda.”

Nedužne žrtve, kaže kardinal, trebaju biti poticaj da se brinemo za druge, a pogotovo, kako je rekao, u okolnostima u kojima se širi neistina i mržnja.

“Neka ovo zajedništvo bude i ohrabrenje na putu, ne samo razgovora i prigodnih susreta katolika i židovskih vjernika, nego istinske pomoći, suradnje, prihvaćanja i ljubavi.”

“Dragi prijatelji, postoje zla pred kojima čovjek nema riječi. Ostaju bol, suze i šutnja. Jednako tako postoje dobra koja ne trebaju riječi, nego je dovoljna blizina, zahvala i blagoslov. Na našoj prvostolnici ostavljamo ovaj spomen-natpis kao sliku suza zbog žrtava Holokausta, sliku vapaja koji uzdižemo zbog grijeha čovjeka. Ostavljamo ovaj natpis i kao svoju molitvu i zaziv nebeskoga blagoslova na živote nas koji ostajemo jamstvo i zalog da ćemo se zauzimati za istinu i za svjetlo, da se tama i zlo ne ponovi”, zaključio je kardinal Josip Bozanić.