Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je kako se setom pravosudnih zakona, koje je u srijedu predstavio u Saboru, žele stvoriti pretpostavke za još bolji rad pravosuđa kako bi se osnažili “prilično dobri trendovi” po kojima se svake godine rješava više predmeta nego ih se zaprimi.

“Želimo te trendove nastaviti ali želimo da budu još snažniji na zadovoljstvo svih građana”, rekao je Bošnjaković u Saboru koji objedinjeno raspravlja o Zakonu o područjima i sjedištima sudova,  te izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Reformom se, kazao je, želi spojiti općinske i prekršajene sudove. “U okviru prekršajnih sudova suci nemaju dovoljan broj predmeta za rješavanje pa kako bi to otklonili ovakvim spajanjem  dobit ćemo kadrovsku infuziju u sustav”, pojasnio je Bošnjaković.

Teret broja predmeta tako će se, kazao je, moći ravnomjernije rasporediti.

Najavio je i novu mrežu sudova kojom će se smanjiti broj sudova. “Danas imamo 24 općinska i 22 prekršajna, što je 46,  a nakon spajanja imat ćemo 34 suda”, rekao je ministar pravosuđa.

Želi se, rekao je, ojačati i institut stalnih službi izvan sjedišta suda.

“Sudovi imaju svoje stalne službe izvan sjedišta, no ne koriste se na najbolji način pa građani iz područja tih stalnih službi moraju putovati u centar suda kako bi nazočili raspravi. Kako imamo stalne službe sada propisujemo da se rasprava i sve procesne radnje vezane za predmete koji se odnose  za područje stalne službe izvan sjedišta suda, moraju obavljati u stalnoj službi”, pojasnio je.

Ta mini-pravosudna reforma donosi i nov način izbora predsjednika Vrhovnog suda. “Propisali smo proces i postupak gdje DSV raspisuje javni poziv za one koji se žele kandidirati za to mjesto. Oni podnose molbu, pišu životopis i daju program kako vide svoj rad na tom mjestu. To se upućuje predsjednici koja, upućuje nadležnim odborima i predlaže Hrvatskom saboru donošenje odluke o izboru predsjednika Vrhovnog suda”,  rekao je Bošnjaković.

Važna izmjena je, ističe,  i osnivanje odjela za praćenje prava EU stečevina.

Jača se, kaže, i upravljanje u sudovima. “Imali smo dvije institucije, tajnika i ravnatelja. Sada ćemo imati samo ravnatelja sudova. Ta funkcija treba predsjedniku suda olakšati u administrativnom i tehničkom dijelu posla”, naveo je.

Kada je riječ o Državno sudbenom vijeću, skraćuju se rokovi za postupanje DSV-a. “Propisali smo rokove u kojima treba donijeti odluku o imenovanju kada se oglasi za suce raspišu bilo za napredovanje ili imenovanje. U sastav DSV-a uvodi se drugačiji raspored pa će ubuduće biti tri suca županijskih sudova koji će se birati na regionalnom principu”, rekao je Bošnjaković.

Novine se uvode i u sustav imovinskih kartica sudaca te se predlaže kao i za druge državne dužnosnike da oni budu objavljeni u javnosti.

Kada je riječ o mandatu, predsjednicima sudova oni se ograničavaju na dva. “Potrebno je unijeti nove energije i svježine”, rekao je ministar Bošnjaković.

Osvrćući se na razlike između dva saborska čitanja zakona, rekao je kako je u Zakon o sudovima stavljen i Visoki kazneni sud, promijenjen je ustroj Općinskog suda u Splitu, a postroženi su i uvjeti za napredovanje na visoke sudove, sa 10 godina staža u pravosuđu na 12 godina, što će, uvjeren je, donijeti veću kvalitetu sudovanja.

U ime Kluba Mosta, zatsupnik Marko Sladoljev je ocijenio da nije riječ o pravosudnoj reformi, već o kozmetičkim izmjenama, koje otvaraju puno više problema nego ih rješavaju

Mostovci su, među ostalim, protiv osnivanja još jednog visokog suda, Visokog kaznenog suda. “Produktivnost i učinkovitost koji bi rezultirali takvim rješenjem nisu bitno drugačiji od uspostave specijaliziranih jedinica unutar postojeće mreže sudova”, kazao je Sladoljev.

Ne vide ni kako će predsjednik suda ispunjavati zakonsku odredbu da je dužan skrbiti o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima, ocjenjujući taj prijedlog populističkim i uvedenim u zadnji čas u zakonski prijedlog radi medijski eksponiranog slučaja ovrhe nad djetetom u Splitu. Iz izmjene o članovima DSV-a, smatraju Mostovci, jasno je da Ministarstvo pravosuđa ne zna kako pristupiti određivanju članova Vijeća.

“Prijedlozima se pravosudni sustav centralizira, nikakve se promjene ne uvode i ništa se neće promijeniti za građane”, ustvrdio je Miro Bulj (Most) koji zamjera i što se gasi Općinski sud u Sinju.

Da je osnivanje Visokog kaznenog suda besmisleno smatra i Orsat Miljenić (Klub SDP-a), koji drži da se time neće popraviti neujednačena sudska praksa. Ne vidi opravdanje ni za povećanje broja općinskih sudova, što smatra isključivo političkom odlukom, te se pritom pita zašto se primjerice osniva u Kutini i Crikvenici, a ne u Samoboru i Trogiru.

Kad je riječ o DSV-u, SDP ne podržava ni izmjenu kojom se smanjuje participacija sudaca kojih ima najviše, onih općinskih, a povećava onih županijskih.

“Hrvatska ima najviše sudaca u Europi po broju stanovnika, po izdvajanju iz proračuna smo u gornjoj trećini, a po zadovoljstvu građana uslugom smo na samom dnu i bojim se da će ovim izmjenama to ostati tako i dalje”, naglasio je Miljenić.

Krešo Beljak (Klub HSS-a) ocijenio je predložene izmjene “pravom politizacijom i daljnjom centralizacijom države”. “Ovo je korak unatrag u odnosu na reformu iz 2015. Napravili ste čudnu mješavinu koju nazivate reformom, a koja nema apsolutno nikakvog smisla osim daljnje centralizacije hrvatskog društva, što vodi Hrvatsku direktno u propast”, rekao je Beljak.

Ministar Bošnjaković odbacio je kritike da se ide na daljnju centralizaciju sustava istaknuvši da se zapravo radi na jačanju stalnih službi izvan sjedišta odnosno decentralizaciji. “Vodimo računa da ljudi ne putuju, nego ćemo se organizirati. No tamo gdje nema predmeta ne možemo osnivati sudove”, odgovorio je.

Marko Šimić (Klub HDZ-a) ističe kako se predloženim želi napraviti bolja i učinkovitija mreža sudova, racionalno korištenje sudaca i službeničkih potencijala te ostvariti niz drugih pozitivnih učinaka.

“Reorganizacijom vjerujemo da će se dodatno osnažiti i poboljšati djelovanje sudstva, da će doći do brojnih pozitivnih promjena, a prvenstveno pozitivnih učinaka u dinamici sudovanja. Osim ujednačavanja radne opterećenosti sudaca ubrzat će se trajanje sudskih postupaka, smanjiti broj neriješenih predmeta u općinskim sudovima i iskoristiti svi ljudski potencijali sudova koji se spajaju. Također kroz korekcije postojeće mreže općinskih i trgovačkih sudova građani će imati lakši pristup sudovima”, nabrojao je pozitivnosti Šimić.