Bosanska Bojna – novo sjedište Vehabija na granici s Hrvatskom

Autor:

U selu Bosanska Bojna pripadnici salafitskog pokreta, poznatiji kao vehabije, kupuje kuće i zemljišta od izbjeglog srpskog stanovništva i u sve većem broju dolaze i naseljavaju to selo, koje se nalazi na samoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ekipa Nacionala prošlog je tjedna posjetila ovo selo koje se nalazi tek nekoliko kilometara zračne linije od Topuskoga i uvjerila se da bi dolazak još većeg broja vehabija u Bosansku Bojnu mogao postati sigurnosnim rizikom za Hrvatsku. Na kraju puta koji vodi kroz Bosansku Bojnu nalazi se stari, napušteni granični prijelaz, na kojem već dugo nema nikakve kontrole te se granica može prijeći bez ikakvih problema. Više izvora potvrdilo je za Nacional da su granične kontrole na tom području vrlo rijetke i da lokalni stanovnici često neometano prelaze granicu koja na ovom području nema ni neku prirodnu prepreku poput rijeke. Upravo zbog tih činjenica lokalni stanovnici upozoravaju da bi vehabije mogli nesmetano prelaziti državnu granicu i bez većih problema ući u prostor Europske unije.

[quote_box_center]

  • Pripadnici Vehabijskog pokreta kupuju zemljišta i kuće u selu na samoj granici s Hrvatskom
  • Novinari Nacionala posjetili su Bosansku Bojnu i provjerili jesu li vehabije stvarna prijetnja Hrvatskoj

[/quote_box_center]

BOSANSKA BOJNA MALO JE SELO udaljeno desetak kilometara od Velike Kladuše, a u njemu trenutačno živi stotinjak stanovnika. Prije rata u Bosanskoj Bojni uglavnom su živjeli pripadnici srpskog naroda koji se nakon rata nisu vratili u svoje domove pa je većina kuća u selu napuštena. Upravo od izbjeglih stanovnika vehabije kupuju zemljište i kuće. Mali broj mještana koji su ostali u Bosanskoj Bojni tvrdi da iza svega stoji nedavno uhićeni Husein Bilal Bosnić, koji je navodno kupio i jednu od kuća u Bosanskoj Bojni. Nekoliko djelatnika policije u Velikoj Kladuši izjavilo je za Nacional da pripadnici vehabijskog pokreta nedvojbeno kupuju zemljište i kuće u Bosanskoj Bojni i da je izvjesno kako iza svega stoji Bilal Bosnić, jer je kupnja zasad naglo prestala nakon njegova uhićenja. Nacionalovim novinarima također je rečeno kako je nemoguće da su osobe koje su kupile zemljište i kuće u Bosanskoj Bojni to mogle same financirati, jer su to ljudi koji nemaju financijskih sredstava za takve transakcije.

Bilal Bosnić vehabijski je vođa i žestok propovjednik vehabizma iz mjesta Bužim kraj Bihaća. Bosnić već dugo figurira kao predvodnik radikalnog islama u Bosni i Hercegovini te je do uhićenja pozivao mladiće iz BiH da se pridruže oružanim skupinama terorističke organizacije Islamska država. U rujnu prošle godine Bosnić je uhićen sa skupinom od 16 najbližih suradnika u velikoj akciji sigurnosnih službi Bosne i Hercegovine, jer je osumnjičen za financiranje, organiziranje i vrbovanje državljana BiH za odlazak u Siriju i Irak.

ZIN_3925

Novinar Nacionala u Bosanskoj BojnojFoto: Saša Zinaja

PRIJE UHIĆENJA BOSNIĆ JE POKUŠAO U BOSANSKOJ BOJNI napraviti vehabijsko središte pa je vrlo jeftino kupovao zemljište od srpskog stanovništva iz tog sela. Sugovornici Nacionala u Velikoj Kladuši tvrde da su vehabije u Bosanskoj Bojni dosad kupili oko 60.000 četvornih metara zemljišta i nekoliko kuća. Mali broj starosjedilaca Bosanske Bojne kaže da zasad s vehabijama nisu imali problema, ali tvrde da ipak žive u strahu jer se broj napada na kritičare vehabijskog pokreta povećao otkako se nekoliko pripadnika tog pokreta doselilo u Bosansku Bojnu. Ta zabrinutost još je veća među stanovnicima Velike Kladuše, koji ne gledaju sa simpatijama na nove stanovnike Bosanske Bojne u svom neposrednom susjedstvu. U razgovoru s njima doznali smo da je većina pripadnika vehabijskog pokreta s područja Velike Kladuše u prošlosti imala probleme sa zakonom, a uglavnom i s drogom.

“Riječ je o ljudima koji su do prije nekoliko godina bili narkomani, klošari i sitni kriminalci, a sada odjednom imaju novac za kupnju zemljišta i kuća. Poznavajući ih, mogu vam sa sigurnošću reći da je to nemoguće i da su novac za to dobili od neke druge osobe, a to je najvjerojatnije Bilal Bosnić“, rekao nam je jedan policijski dužnosnik iz Velike Kladuše, koji dodaje da su upravo takve osobe najpogodnije za vrbovanje u vehabijski pokret jer su nesigurne i podložne manipulacijama drugih osoba koje im na taj način pružaju lažnu nadu u bolji život.

Najčešća meta napada u posljednjih nekoliko mjeseci bio je imam iz Trnove kraj Velike Kladuše Selvedin Beganović. Njega su već tri puta fizički napale zasad nepoznate osobe, ali u Velikoj Kladuši gotovo su svi uvjereni da iza tih napada stoje pripadnici vehabijskog pokreta jer je imam Beganović poznat kao žestok kritičar vehabija i vrbovanja mladih muslimana za rat u Siriji. Beganović je posljednji put napadnut 1. siječnja, kad ga je ispred kuće nepoznati napadač udario tupim predmetom, a potom ga i dvaput ubo nožem. Policijski službenici u Velikoj Kladuši rekli su Nacionalovim novinarima da su Beganovića nedvojbeno napali pristaše vehabijskog pokreta, ali da se ne može pouzdano reći da su ga napali baš vehabije iz Bosanske Bojne.

UBRZO NAKON TOG NAPADA u bosanskohercegovačkim medijima mogle su se pročitati neistinite informacije o situaciji na području Velike Kladuše, a neki su političari otišli toliko daleko da su Bosansku Bojnu proglasili kampom u kojem se vehabije obučavaju za odlazak u Siriju i za terorističke napade u Europi. “Blizu Velike Kladuše gradi se veliki kamp ISIL-a i mladi iz naše zemlje ondje će se obučavati za odlazak u Siriju”, izjavio je sredinom siječnja na jednoj bosanskohercegovačkoj televiziji donedavni potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo. Ta izjava izazvala je val reakcija u Velikoj Kladuši, a Nacionalova ekipa i sama se uvjerila da u Bosanskoj Bojni zasad nema nikakvog kampa pa je teško vjerovati da bi se u bliskoj budućnosti kamp i mogao izgraditi. Takvu mogućnost odbacili su i policijski službenici iz Velike Kladuše, koji upozoravaju da bi vehabije mogli iskoristiti propusnu granicu s Hrvatskom za krijumčarenje i trgovinu drogom kako bi olakšali financiranje svoje organizacije.

“Riječ je o velikom prostoru koji je jako teško kontrolirati i zbog toga je idealan za krijumčarenje i trgovinu drogom. Ne vjerujem da je u Bosanskoj Bojni moguće izgraditi kamp za terorističku obuku, jer sad već svi znaju da su vehabije ovdje i gradnja kampa sigurno ne bi prošla nezapaženo”, rekao je Nacionalov sugovornik iz Velike Kladuše.

S NJIM SE SLAŽE I STRUČNJAK ZA TERORIZAM i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić, koji je nedavno objavio knjigu “Sjeme zla – elementi sociologije terorizma”. Bilandžić je za Nacional izjavio da okupljanje pripadnika vehabijskog pokreta na granici s Hrvatskom ne bi trebalo biti prevelik sigurnosni rizik za našu državu, jer pripadnici tog pokreta kupuju kuće i zemljišta s namjerom da na tom području ostanu živjeti i tako ga reislamiziraju, kao i neka druga područja.

“To je normalan proces u vehabijskoj zajednici i već je proveden u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, gdje postoji nekoliko sela u kojima su vehabije većina. Njihov je cilj u neku ruku reislamizirati određeno područje i žele u svoj pokret vrbovati što više lokalnih stanovnika”, kaže Bilandžić i dodaje da, nažalost, taj proces ima i nasilnu dimenziju jer se vehabije znaju koristiti i nasilnim metodama kako bi privukli nove članova, ali i da se obračunaju s onima koji ne gledaju blagonaklono na njihovu nazočnost na određenom području.

Bilandžić smatra da je za Hrvatsku sigurno izazov što se vehabije okupljaju ovako blizu granice i da će se morati pojačati nadzor područja te ističe da je tisuću kilometara duga granica s BiH ionako najveći sigurnosni rizik za našu državu, pogotovo uzme li se u obzir njen regionalni položaj, ali i hrvatska želja da od 1. srpnja ove godine postane dio schengenskog prostora Europske unije.

“POZNATO JE DA HRVATSKA OD 1. SRPNJA želi postati dijelom schengenskog prostora, što je i službeno najavljeno prošlog tjedna. Međutim, pitanje je jesmo li spremni za to i hoće li Europska unija na to pristati. Problem je što nigdje nije objavljeno jesmo li i koliko schengenskih kriterija ispunili. Primjer granice kod Bosanske Bojne dokaz je da ti kriteriji nisu potpuno zadovoljeni”, rekao je za Nacional Bilandžić. On se slaže s procjenom policijskih dužnosnika iz Velike Kladuše koji smatraju da je za Hrvatsku veća opasnost od trgovine drogom, nego što je to potencijalna teroristička prijetnja vehabija iz Bosanske Bojne.

“Terorizam jest opasnost, ali slažem se s kolegama koji smatraju da će se slaba kontrola granice prije iskoristiti za klasičan kriminal i trgovinu drogom. Teroristima je takav prelazak granice nepotreban rizik i tako bi samo skretali pažnju na sebe. Današnji teroristi integriraju se u društvo i svoje napade dugo planiraju. Najbolji primjer su nedavni napadi u Parizu što su ih počinili ljudi koji su bili integrirani u društvo i za koje nitko nije mogao pretpostavljati da se spremaju poduzeti teroristički napad”, rekao nam je Bilandžić koji zaključuje da to ne znači kako skupinu u Bosanskoj Bojni treba ostaviti bez nadzora, jer svako okupljanje potencijalno opasnih skupina ima sigurnosno interesantnu dimenziju.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)