Prošloga tjedna u Bruxellesu održana je izvanredna plenarna sjednica Europskog parlamenta, na kojoj je većina zastupnika sudjelovala virtualno. Na sjednici je usvojen paket mjera koje je predložila Europska komisija za pomoć državama članicama u borbi protiv pandemije koronavirusa, kojim će se učiniti dostupnim 37 milijardi eura iz kohezijskih fondova koji nisu potrošeni u ovom financijskom razdoblju. Predsjednik EU parlamenta David Sassoli najavio je da EU parlament neće prestati s radom unatoč pandemiji, dok je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen naglasila potrebu za zajedničkim djelovanjem i očuvanjem jedinstvenog tržišta. Održala je prilično emotivan govor, kritizirajući ponašanje nekih zemalja članica u zajedničkoj krizi: „Kad nam je trebao duh svi za jednoga, mnogi su dali odgovor: samo za mene!“.

Zastupnica SDP-a i potpredsjednica europskih Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu, Biljana Borzan kao i većina EU zastupnika u radu svoje grupacije i parlamenta sudjeluje virtualno. U razgovoru za tjednik Nacional na kratko je prekinula rad u svojoj kući u Osijeku i komentirala aktualne teme vezane uz krizu izazvanu pandemijom koronavirusa.

NACIONAL: Kako funkcionira Europski parlament i njegove institucije ovih dana?

Na daljinu, no ipak funkcioniraju. Prošloga tjedna održana je plenarna sjednica u Europskom parlamentu, ali fizički je bilo prisutno vrlo malo zastupnika. Od otprilike 150 zastupnika iz grupacije Socijalista i demokrata, fizički ih je bilo svega 24. Od naših bio je Tonino Picula koji živi u Bruxellesu, a ostali smo pratili sjednicu i glasali on line jer uglavnom radimo od kuće. Naravno da je to bitno kompliciranije, ali privikavamo se. Zapravo, sretni smo da postoji mogućnost da tako možemo odraditi posao. Mi u biti radimo jako puno, iako se to u ovom trenutku ne vidi, ali na bitno drugačiji način nego dosad. Svaki dan imam nekoliko videokonferencija i sastanaka, osobito s predsjedništvom kluba naše grupacije Socijalista i demokrata. Napravili smo i akcijski plan za naredni period, koordiniramo svoje aktivnosti i izmjenjujemo iskustva.

NACIONAL: Kako komentirate dramatičan govor predsjednice EU komisije Ursule von der Leyen koja je prošloga tjedna optužila neke zemlje članice za sebičnost?

Neke stvari je trebalo reći jer je izostao koordiniran i zajednički odgovor država članica, od kojih su neke postupile vrlo refleksno. No treba imati na umu da se Europa i svijet suočavaju s jedinstvenom situacijom na koju nitko nije bio spreman. Pokazalo se da virusi ne poštuju državne granice i rampe. Kad sve ovo završi i život se vrati u normalu, potrebno je sagledati i istražiti slijed događaja koji je doveo do epidemije te mjere koje su poduzimali EU i pojedine države. Jesu li mjere dale rezultate, koji potezi su povučeni prekasno i što se propustilo učiniti kako bi se širenje virusa obuzdalo? To su pitanja na koja moramo dobiti odgovore.

NACIONAL: Koliko su europske zemlje članice koordinirane i usklađene u borbi protiv koronavirusa, ili se svaka bori sama za sebe?

Nakon početnog soliranja i nesnalaženja, posljednjih dana stvari idu na bolje, više se dogovara i usklađuje. Jedna od teza u akcijskom planu grupacije S&D-a je i da moramo što više omogućiti suradnju zdravstvenih institucija na različitim razinama. U EU-u postoji Agencija za lijekove i Centar za kontrolu bolesti koja u ovoj situaciji djeluju s europske razine, ali još uvijek postoji prilična razjedinjenost u drugim segmentima. Sve to trebalo bi ići brže i bolje, da razmjenjujemo podatke, kako svaka zemlja ne bi za sebe otkrivala toplu vodu.

‘Izostao je koordiniran odgovor država članica, od kojih su neke postupile refleksno. No treba imati na umu da se Europa i svijet suočavaju s jedinstvenom situacijom na koju nitko nije bio spreman’

NACIONAL: Mnoge teme koje su dočekale hrvatsko predsjedanje – poput višegodišnjeg financijskog okvira morat će se prilagođavati novonastaloj situaciji. EU parlament usvojio je paket mjera za pomoć europskom gospodarstvu – hoće li to biti dovoljno ili je potreban svojevrsni Marshallov plan, kako je najavio Charles Michel?

Mjere koje su usvojene su prvi i hitni koraci, no bit će potreban puno ambiciozniji plan kako bismo se suočili s dugoročnim posljedicama pandemije. U S&D-ovom akcijskom planu i dalje se spominje Green Deal, borba protiv klimatskih promjena koja je uvrštena među prioritete za ovaj mandat, no kako smo ga prvotno zamislili, on je zahtijevao priličnu količinu novca koja je i u startu bila upitna. Trebalo se oduzimati od kohezijskih i poljoprivrednih fondova. Mi se sada zalažemo da kohezijska politika ponovo dođe u centar zanimanja, kao osnovni alat za borbu protiv krize. To je za zemlje poput Hrvatske izuzetno važno. Morat će se raditi proračun s novim parametrima koji se mijenjaju iz dana u dan.

NACIONAL: Govorili ste o tome da nakon ove krize više ništa neće biti isto u EU-u. Na što ste točno mislili?

Mi se nalazimo u vrlo neizvjesnoj situaciji i ne znamo što nas čeka sutra. Može biti i gore i bolje, ovisi o nama. Dosad se pokazalo da, kada god dođe neka velika kriza, poput one migrantske, EU ne reagira dovoljno efikasno i solidarno, ali s vremenom se pohvataju konci. No kriza nas može i naučiti da neke stvari napravimo bolje. Konkretno, mislim na zdravstvo koje sada funkcionira po načelu supsidijarnosti, što znači da je to nadležnost država članica, odnosno to je nacionalna stvar. Međutim, nacionalne nadležnosti se odnose isključivo na zdravstveno osiguranje i način organizacije zdravstva. No što se tiče lijekova i farmaceutske industrije, svi se suočavamo s istim problemom. Zato sam i više puta govorila o potrebi zajedničke nabave na europskoj razini za sve što treba u zdravstvu, što bi znatno snizilo cijene. Postoji i Direktiva o transparentnosti kod određivanja cijena lijekova koju su blokirale države članice u Vijeću još od 2014. Smatram da je sada trenutak da se ta priča ponovo otvori jer bismo time lijekove učinili jeftinijim i dostupnijim u svim zemljama članicama.

NACIONAL: Čini se da Belgija nije baš najozbiljnije i na vrijeme shvatila opasnost jer broj oboljelih rapidno raste. Dopisnik HRT-a Tihomir Vinković rekao je da mjere opreza u europskim institucijama nisu bile na visini.

Belgija je kasnila s nekim mjerama, no situacija je ipak bolja nego u susjednim zemljama poput Francuske i Nizozemske. Čak i prošloga tjedna, kada smo pratili plenarnu sjednicu on line, moglo se vidjeti da zastupnici i nisu baš poštovali međusobnu udaljenost, iako ih je bilo relativno malo. EU parlament je dugo najnormalnije funkcionirao, sve do posljednjeg tjedna kada su sjednice umjesto u četvrtak završile u utorak, 11. ožujka. Jedina promjena koja se dogodila bio je miris klora u liftu jer su ih počeli dezinficirati. Tek tada je zavladala atmosfera zabrinutosti koja se osobito mogla osjetiti među talijanskim kolegama jer je situacija u njihovoj zemlji već postajala alarmantna.

NACIONAL: Kada usporedite Belgiju s Hrvatskom, je li se hrvatska vlada bolje i na vrijeme pripremila i pokazala bolju organiziranost od bogatijih zemalja i starijih članica EU-a?

Već sam rekla da imamo razlike u pristupima ovoj situaciji. Postoji primjer Švedske koja do dan danas nije uvela stroge mjere, a nije pretjerano odskočila po broju zaraženih od onih zemalja u kojima su nastupile rigorozne mjere. Postoji očito niz parametara koji utječu na to. U Švedskoj, na primjer, imaju manju naseljenost, kod njih ne živi zajedno nekoliko generacija. Stockholm ima ograničeni broj stanovnika zbog nedostatka prostora i kod njih još uvijek normalno funkcionira javni gradski prijevoz i sportska okupljanja, ljudi rade. No o tome što je trebalo primjenjivati i kada, moći će se na žalost sa sigurnošću reći tek kada pandemija prođe. Tada ćemo moći podvući crtu i odrediti koji je model, uz uvažavanje nekih specifičnosti, najfunkcionalniji i pokazuje najbolje rezultate. A to je da s jedne strane imamo zdravstvo koje može podnijeti epidemiju, a s druge da život potpuno ne zamre.

NACIONAL: Ima li takvih primjera u svijetu?

Da, to je Južna Koreja. Oni imaju iskustvo sa SARS-om i dobro su se pripremili, puno bolje od ostalih. Nadam se da ćemo iz svega naučiti lekciju jer ovo sigurno nije posljednja ovakva pandemija koja pogađa svijet. No kada pogledamo kartu Europe i broj slučajeva oboljelih od koronavirusa, možemo primijetiti da bivše socijalističke zemlje to bolje drže pod kontrolom. Vjerujem da su ti sustavi, kao i Hrvatska, zadržali doktrine iz socijalizma, odnosno sačuvali su javno zdravstvo koje je temelj svake socijalne države. Zemlja koja ima jako javno zdravstvo ima najviše šanse da se iz ove situacije relativno bezbolno izvuče. Hrvatska zbog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” ima dugu tradiciju sustava javnog zdravstva i to nas sada spašava.

NACIONAL: Kako kao liječnica objašnjavate da su najgore prošle Italija i Španjolska?

Sjeverna Italija gusto je naseljena i tamo je ogromna fluktuacija stanovništva, a onda su donijeli mjere za koje su sami liječnici priznali da su bile loše. Kada su zatvorili škole i vrtiće, roditelji su nastavili raditi, a nastradali su bake i djedovi koji su čuvali djecu. Greška je bila pomiješati mlade, kao prijenosnike simptoma, sa starijim generacijama. Još uvijek je neobjašnjivo zašto stariji umiru, čak i kada nemaju neku kroničnu bolest. To je vrlo neobičan i opasan virus i ovo što radimo je samo držanje glave iznad vode dok ne dođe cjepivo. Cjepivo će biti spas, što mi je donekle drago zbog svih onih grupacija koje se protive cijepljenju djece. I u EU parlamentu imala sam s njima teške borbe jer sam u jednom svom govoru objašnjavala da cijepljenje ne ugrožava građanske slobode, već moju slobodu i slobodu mog djeteta da bude zdravo. Drago mi je da su sada zašutjeli, a upravo su ti najzadrtiji počeli zagovarati cijepljenje i to što hitnije. Što je najgore, među njima ima i obrazovanih ljudi koji računaju na imunitet krda, koji je postojao dok je procijepljenost protiv određenih bolesti bila 95%. Sada je ona pala i opasnost od bolesti raste. Po mom mišljenju, takvim stavovima najviše je doprinio internet koji je u startu osmišljen kao sredstvo za educiranje, a pretvorio se u sredstvo najvećeg zatupljivanja i širenja laži.

NACIONAL: Može li se u ovoj situaciji govoriti o europskoj solidarnosti? Naime, vidimo da najveću pomoć Italiji, Španjolskoj i zemljama zapadnog Balkana šalju Rusija, Kina i Kuba.

Europa je trenutno svjetski centar epidemije i stoga ima smisla da pomoć dolazi izvana. Ipak, nakon početnog kaosa proradila je europska solidarnost, pošiljke pomoći su krenule prema najpogođenijim zemljama, a Njemačka preuzima dio pacijenata iz Italije. Nadam se da će ovih 37 milijardi eura koje je najavila Ursula von der Leyen ipak dosta pomoći, a od toga će Hrvatska dobiti i dodatnu financijsku pomoć zbog potresa iz Fonda solidarnosti. Problem je da do sada nije postojalo previše mehanizama u proračunu i tek sada se mijenjaju neka pravila, pa će se iz Fonda solidarnosti koji je namijenjen zemljama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, ubuduće moći isplaćivati novac i u slučaju epidemija. No u ovom trenutku su svi pogođeni i svi se ponašaju tako da se svatko bavi sam sa sobom i svojim nacionalnim problemima. Ali nije svima isto. Siromašnije zemlje nemaju financijske mogućnosti da se nose s ovakvom krizom na jednaki način kao bogate zapadne članice.

NACIONAL: Ministar Vili Beroš i njegov tim dobili su brojne pohvale za svoj rad i ljudi im vjeruju. On je održavao sastanke s ministrima zdravstva iz svih europskih članica pa se činilo da Hrvatska kao predsjedavajuća ipak koordinira neke akcije. Je li to stvarno tako?

Mislim da je to sada u drugom planu. No ministar dobro radi svoj posao, sluša savjete i pustio je struku u prve redove, što je pohvalno.

NACIONAL: Je li u ovoj izvanrednoj situaciji trebalo u taj tim i stožer za spas ekonomije koji je premijer najavio, uključiti i stručnjake iz opozicije?

Smatram da u ovakvoj ekstremnoj situaciji nema mjesta strančarenju i da će pametan lider znati iskoristiti sve pametne i sposobne ljude. Poželjno je uključivanje ljudi iz svih političkih opcija, ali pod uvjetom da je taj poziv iskren, a ne motiviran željom da opozicija služi kao smokvin list kako bi se moglo reći da su bili svi uključeni ako stvari ne idu dobro.

NACIONAL: Hoće li koronavirus ubiti hrvatsko gospodarstvo? SDP je izašao sa svojim paketom zakona, a Davor Bernardić predlaže oprost poreza i davanja, no je li to realno?

Ovo je situacija koja će ostaviti teške posljedice i sigurno da je potrebno skupiti glave zbog svih građana Hrvatske, da prevladamo i ekonomsku krizu kad prođe pandemija. Na globalnoj razini postoje različita rješenja i prijedlozi, neke države stopiraju poreze, druge isplaćuju minimalce, ima svega. No ono što je sigurno da nakon ovog neće biti „business as usual“.

NACIONAL: U Osijeku se situacija s koronavirusom zakomplicirala jer je virus ušao u bolnice. Koliko su liječnici za to krivi?

Liječnici su poprilično rano upozorili na nelogičnosti u sustavu, međutim čini se da uprava nije bila zainteresirana da to čuje. Neke od tih primjedbi bile su da su se zbog pogrešnih odluka miješali imuno-kompromitirani bolesnici s potencijalno zaraženima, nije bilo dovoljno striktne kontrole pri ulasku ljudi u bolnicu. Nadam se da su prilikom posjete ministra dogovorili strože mjere i da će bolnica bolje funkcionirati u budućem periodu. Na žalost, već je do sada zbog propusta iz radnog procesa izbačen dio liječnika i ako se tako nastavi, neće imati tko raditi. Liječnica koja je smijenjena, zamjenica ravnatelja zadužena za provjeru kvalitete, navodno je smijenjena zato što je upozoravala na pogreške. Nju je smijenio ravnatelj prije dolaska ministra. Nisam za sječu glava bez kriterija, ali smatram da ministar treba promptno smijeniti svaku upravu kojoj se događaju propusti zbog neznanja ili nesposobnosti. U ovo doba krize treba angažirati stručnjake sposobne da se nose sa situacijom, bez obzira na stranačku pripadnost.

NACIONAL: U sjeni borbe protiv koronavirusa Europsko vijeće konačno je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Budući da su i EU parlament i EU komisija odavno to izglasali, kako je ta vijest primljena u vašoj grupaciji?

Komentari su odlični, to je rijetko dobra vijest u ova teška vremena. Uostalom, mi smo se kao grupacija za to stalno i zalagali. Osobito nam je bilo žao zbog nepravde prema Sjevernoj Makedoniji, čija vlada je izgurala vrlo tešku odluku i promijenila ime države, da bi onda krajem prošle godine, nakon što su odradili domaću zadaću, neke zemlje članice odbile dati suglasnost za otvaranje pregovora.

‘Ovo je situacija koja će ostaviti teške posljedice i sigurno da je potrebno skupiti glave zbog svih građana Hrvatske, da prevladamo i ekonomsku krizu kad prođe pandemija koronavirusa’

NACIONAL: Hoće li epidemija i potres ojačati HDZ?

Privremeno će sigurno HDZ-u rasti popularnost, jer su ljudi sada okrenuti Vladi i institucijama, a ne opoziciji. Prema najnovijim istraživanjima SDP je opet na drugom mjestu, što je i logično. Svi gledaju u ministra, u mjere koje se poduzimaju, a ne u opozicijske stranke. Mi smo sada u drugom planu. Ljudi su u ovom trenutku zadovoljni onime što Vlada radi i imaju osjećaj da drži sve pod kontrolom. Međutim, to se sve može preokrenuti preko noći. Ako Vlada ovu situaciju dobro dovede do kraja, sigurno će im rasti popularnost. U suprotnom će im padati. Ako nam se dogodi talijanski scenarij, sve koji su danas dignuti u nebesa bit će zakopani u zemlju. Iskreno se nadam da se to neće dogoditi, no ne može se ništa sa sigurnošću očekivati. U svakom slučaju, sada je prioritet zdravlje građana, a ne stranački rejting.