Europsko vijeće je odlučilo da se dodatnih 10 milijuna doza BioNTech/Pfizerova cjepiva podijeli među državama članicama u duhu solidarnosti, po načelu raspodjele razmjerno broju stanovnika. Čelnici EU-a posebno su istaknuli da ubrzanje proizvodnje i  distribucije cjepiva postaju ključni za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom. Drugim riječima, kako god to protumačili – bilo da su europski čelnici konačno shvatili, ili su, pak, tek sada odlučili javno priznati – cjepivo je postalo ‘geostrateška roba’  kojom se trguje iz materijalnih i političkih interesa, zbog zarade i geopolitičkog utjecaja. A što je najveći problemu u Europskoj uniji i zašto je od samog početka pandemije došlo do mnogih zabluda koje su danas rezultirale niskom procijepljenošću europskih građana? Odgovor je jednostavan – zato što Unija nema jedinstvenu i zajedničku zdravstvenu politiku pa tako ni ingerenciju na pojedine zemlje članice. Na tom području svaka država članica odlučuje sama za sebe. Premijer Plenković poručio je preko Twittera da je “stav Hrvatske da se 10 milijuna doza rasporedi u duhu solidarnosti kako bi one zemlje koje su trebale dobiti više doza od AstraZenece primile više Pfizerova cjepiva i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece.”

Marko Prpic/PIXSELL

I što se sada zapravo dogodilo jer su države članice, svaka sa svoje pozicije, postavljale uvjete koji su bili drugačiji od onoga što je predlagala Europska komisija. “Države članice su isprva tražile da se cjepivo dijeli prema kritičnosti situacije – da cjepiva ide više tamo gdje su žarišta, a gdje nisu da ide manje. U prvom trenutku to se  činilo razumnim jer je Italija bila znatno pogođenija od Istočne Europe. Međutim, vrlo se brzo pokazalo da je situacije teška kod svih zemalja i da se treba ići na solidarnu raspodjelu. Također, Komisija je predlagala da se uzme više cjepiva od BioNTech/Pfizera, no države članice su to odbile jer su se vodile teorijom da će Njemačka time previše profitirati pa su naručivale najviše AstraZenaca cjepiva. Zbog svega ovoga sada smo u velikim problemima – mi u sklopu jedinstvenog ugovora nismo ni blizu platili cjepivo onoliko koliko su platile druge zemlje, a s farmaceutskim tvrtkama nema nikakve ljubavi, one gledaju tko je dao više novca i na taj se način ponašaju”, komentira za nacional.hr eurozastupnica Biljana Borzan. 

EPA/VIRGINIA MAYO

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da AstraZeneca najprije treba ispuniti ugovornu obvezu prema EU-u prije nego što počne izvoziti. Ova britansko-švedska farmaceutska tvrtka se ugovorom obvezala da će u prva tri mjeseca EU-u isporučiti 120 milijuna doza cjepiva protiv covida-19, ali će od toga isporučiti samo 30 milijuna. “Mislim da ta kompanija prvo mora nadoknaditi zaostatak, poštovati ugovor koji ima s članicama Unije prije nego što ponovno počne izvoziti”, rekla je von der Leyen. 

“Za sve farmaceutske tvrtke vrijedi isto pravilo – tko više plati dobije i više cjepiva.  Ljudi krivo nastupaju prema farmaceutskoj industriji, ako je ona locirana u ovoj ili onoj zemlji to ne znači da će ta zemlja profitirati, ovdje se radi o čistom profitu, tu nikakvih emocija nema. Europska unija nije napravljena da funkcionira u ovakvim uvjetima. Ona je, kao prvo, napravljena da funkcionira u uvjetima kada je situacija dobra, povoljna i mirna. Kada dođe do krize onda nastaju problemi. Mi nemamo zajedničku vanjsku politiku vezanu za zdravstvo i zato se od EU ni ne može očekivati pravovremena, brza i kvalitetna reakcija. Govorila sam, od  prvog dana kada sam postala zastupnica u Europskom parlamentu, da se treba stvoriti zdravstvena unija baš zbog ovakvih situacija. Međutim, nije bilo volje, države članice nisu bile zainteresirane da se još jedan dio njihovih ovlasti prebaci na Eu i zato sada imamo kaos”, naglasila je Borzan.

Smijemo li uopće razmišljati o ruskom i kineskom cjepivu, dok istovremeno istim cjepivima te zemlje cijepe tek neznatan broj svojih građana? Cijepio se i ruski predsjednik Vladimir Putin, ali nije objavljeno kojim cjepivom, a Europska agencija za lijekove planira 10. travnja posjetiti tvornicu u Rusiji u kojoj se proizvodi Sputnjik V, kako bi procijenila može li ono biti odobreno za korištenje u Europskoj uniji.

ATAImages/PIXSELL

“Samo podatak da je Rusija procijepila tek nešto više od tri posto svog stanovništva, a izvoze cjepivo u golemim količinama u Južnu Ameriku i Aziju, a sada gledaju i prema Europskoj uniji, govori da je cjepivo danas postalo prvorazredna politička roba. Cjepivo je postalo dio vanjske politike Rusije i Kine i oni na taj način šire svoj utjecaj u svijetu. Te si zemlje to mogu priuštiti jer imaju izuzetno autoritativno vodstvo koje neće stradati od svojeg stanovništva, neće im njihov narod zbog toga suditi. Cjepivo je tako postalo jedno moćno oružje koje mijenja odnose u svijetu”, poručila je Borzan.