Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je u ponedjeljak u Kući Europe u Zagrebu održala konferenciju za medije na kojoj je obećala uvrstiti raspravu o divljanju cijena u istočnoj Europi na plenarnu sjednicu u Strasbourgu te predstavila istraživanje koje pokazuje kako je čak 94,4 posto građana primijetilo lažna sniženja tijekom zimskih sezonskih rasprodaja.

“Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati deset kuna, mala vrećicu kave 50 kuna, jaja 20 kuna, pile 50 kuna? Ovo je stvarnost u kojoj živimo. Srce mi je bilo puno kad sam vidjela prazne trgovine u petak, potrošači se bude i ne dopuštaju da im se dere koža s leđa”, rekla je Borzan.

“Vlada se ponaša kao da to nema veze s njima i diže ruke. Rast cijena hrane je najviši u Istočnoj EU, to je posebno zabrinjavajuće jer za razliku od Zapada, kod nas se najveći dio kućnog budžeta troši na hranu. Divljanje cijena povećava nejednakost u EU jer pogađa zemlje s najnižom prosječnom plaćom i najvišim rizikom od siromaštva”, kaže Biljana Borzan.

“Građani su kroz bojkot pokazali da se itekako građanskim neposluhom ili akcijom mogu postići rezultati”, istaknula je Borzan navodeći kako se Vlada ponaša kao da to nema veze s njima.

Ovaj građanski bojkot, kako je rekala, je najbolji način da se natjera trgovce da smanje cijene. Važno je da ljudi pošalju poruku “ovako više ne može”, rekla je Borzan napominjući kako je dobro imati zakone s europske razine no nas nitko ne priječi da i sa nacionalne razine neke stvari stavimo u zakon kako bi zaštitili građane.

Na pitanje novinara je li Vlada u sukobu interesa kada potiče bojkot, Borzan je odgovorila kako se Vlada postavila kao opozicija što nije logično jer Vlada ima mehanizme i mogućnosti da riješi problem.

Upitana podupire li bojkot odgovorila je kako podupire sve akcije koje budu u budućnosti sličnog tipa jer će one najbolji mogući način natjerati trgovce da shvate da je ljudima došlo “preko glave”.

DAN POSLIJE Nakon bojkota u petak, u subotu stampedo Hrvata na trgovine

‘68,7 posto građana kupuje manje’

Najavila je raspravu o rastu cijena u istočnoj EU na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Odbor za pritužbe Europskog parlamenta je tražio od Europske komisije da istraži kako EU može djelovati.

“Zbog inflacije koja je najviša u Eurozoni, 68,7 posto građana kupuje manje, a većina – čak 56,4 kupuje manje hrane. Skoro svi građani su promijenili kupovne navike, bolje promišljaju što im je potrebno, kupuju jeftinije brandove, a značajni dio i baca manje”, kaže Borzan.

Borzan je provela istraživanje i o iskustvima građana tijekom sezonskih sniženja. I tu se pokazalo da mnogi love u mutnom, čak 94,4 posto građana je naišlo na lažna sniženja, a preko 80 posto je primijetilo da su sniženja koja se oglašavaju u izlogu viša od sniženja na proizvodima.

“Na sniženjima kupuje 95 posto građana, ponajviše odjeću, obuću i hranu. Više od 87 posto građana smatra kako treba povećati broj tržišnih inspekcija, pogotovo imajući na umu da su tijekom ljetnih sniženja u svakoj četvrtoj inspekciji pronašli nepoštenu trgovačku praksu”, kaže Borzan.

Borzan je prućila građanima da prate cijene i prijavljuju lažna sniženja jer je istraživanje pokazalo kako devet od deset građana nikada ne prijavi lažno sniženje.

NOVI PODACI Porezna objavila da je iznos računa u trgovinama 50 posto manji nego prošli petak