Nacional je došao u posjed dokumenta koji otkriva dosad nepoznati manevar Miodraga Borojevića, ključnog savjetnika Krešimira Filipovića, ruskog oligarha hrvatskog podrijetla, u pokušaju da opstruira oslobađanje 42,5-postotnog suvlasničkog dijela Fortenova grupe od sankcioniranog ruskog kapitala.

Miodrag Borojević supotpisao je 15. kolovoza 2023. pismo namjere u kojem je izrazio želju da kupi kompletnu Fortenova grupu. U tu svrhu oformio je živopisni konzorcij sastavljen od tri člana. Prvi član tog konzorcija je hrvatskoj javnosti potpuno nepoznata tvrtka Roken Alkhalig Holdings RSC LTD, koju predstavlja izvjesni Hassan Tatanaki, koga se u pismu predstavilo kao državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata. Drugi član tog konzorcija predstavlja tvrtka Three Sixtynine FZ–LLC, koju predstavlja Bekim Zemoski, također državljanin Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i Njemačke. Na koncu, treći član tog konzorcija predstavlja tvrtka Royal Hill d.o.o. koju predstavlja Miodrag Borojević. Royal Hill je hrvatska tvrtka iz Aljmaša osnovana 2020. godine, a u vlasništvu je Matea Borojevića, sina Miodraga Borojevića. Prva registrirana djelatnost Royal Hilla je proizvodnja proizvoda iz sektora vina, a po dostupnim podacima prošlu godinu poslovali su s gubitkom od 229 tisuća kuna.

Predstavnici tog konzorcija obratili su se Božidaru Đeliću, bivšem ministru financija u vladi ubijenog srbijanskog premijera Zorana Đinđića, te bivšem potpredsjedniku Vlade Republike Srbije u razdoblju od 2007. do 2011., školovanog na prestižnom sveučilištu Harvard, koji živi i radi u Parizu za investicijsku banku Lazard Freres SAS, jednog od savjetnika za prodaju Fortenova grupe.

Miodrag Borojević oformio je živopisni konzorcij sastavljen od tri člana i potom 15. kolovoza ove godine potpisao pismo namjere kojim je taj konzorcij izrazio namjeru za preuzimanje Fortenova grupe. FOTO: Marko Miscevic/CROPIX

U pismu namjere izrazili su svoju ambiciju da za kompletno vlasništvo nad Fortenova grupom izdvoje 700 milijuna eura te da refinanciraju postojeći dug, koji su procijenili na 1,1 milijardu eura. Pri tome su pogrešno naveli da iznos duga Fortenove iznosi 1,1 milijardu eura. Taj je iznos u međuvremenu porastao za dodatnih 100 milijuna eura koji su nastali kao izravna posljedice činjenice da značajan suvlasnički dio u Fortenova grupi i dalje glasi na sankcionirane ruske banke.

Potom su ljubazno zamolili Đelića da njihovu pravnom i financijskom timu pomogne u pristupu relevantnim dokumentima i informacijama, kako bi pristupili dubinskom snimanju Fortenova grupe te potom dali ponudu za preuzimanje. Na kraju tog kratkog pisma, koje su trojica predstavnika konzorcija osobno potpisali, naveli su da ih predstavlja Bekim Zemoski. Potom su iza toga u pismu ostavili i njegove brojeve njemačkog i hrvatskog mobitela.

Konzorcij u pismu ni jednom rečenicom nije pružio dokaze o poslovnoj sposobnosti i referencama za ulazak u ovako veliku transakciju i posao. Po primitku spomenutog pisma Đelić ih je pozvao da detaljnije elaboriraju kako namjeravaju osigurati spomenutih 700 milijuna eura za plaćanje vlasništva nad Fortenova grupom. Otad se nisu javili.

Provjera broja mobitela Bekima Zemoskog u pretraživaču Googlea otkriva da je on tijekom 2021. spomenuti hrvatski i njemački broj mobitela ostavio u oglasu u kojem je uz priložene fotografije u Bibinju prodavao plovilo dužine 5,28 metara proizvedeno 2017. za 23.500 eura.

Oglas iz kojeg se vidi da je Bekim Zemoski za prodaju broda naveo iste brojeve telefona koje je naveo u ponudi za preuzimanje Fortenove. FOTO: Screenshot/Burza nautike

Indikativno je da su dvije tvrtke iz spomenutog konzorcija registrirane u UAE-u koji je na tzv. sivoj listi država u kojima postoji opasnost od pranja novca. Drugim riječima, tvrtke iz UAE-a trebaju dodatno potvrđivati legalnost novca koji imaju na računima, a posebice kada ulažu u druge države.

Bekim Zemoski, koji je u pismu predstavljen kao njemački državljanin te kao vlasnik tvrtke Three Sixtynine registrirane u Slobodnoj zoni u UAE-u, ima prebivalište i nekoliko tvrtki u okolici Zadra. On je rođen u Sjevernoj Makedoniji i školovan je u Njemačkoj. Zemoski je koordinirao projektima koje je njemačka vlada financirala na Balkanu krajem 1990-ih i početkom 2000-ih u sklopu Pakta o stabilnosti te je bio regionalni menadžer njemačke tvrtke Tertia.

Vlasnik je konzultantske tvrtke De-Invest koja od 2007. surađuje s velikim brojem međunarodnih klijenata, zastupajući ih u njihovu nastupu na međunarodnim tržištima. Zemoski navodi da su prisutni u EU-u, jugoistočnoj Europi, Aziji i Bliskom istoku gdje pomažu da njihovi „klijenti učinkovito prevladaju izazove s kojima bi se mogli suočiti u svom djelokrugu i postigli svoje ciljeve“. U Njemačkoj Bekim Zemoski ima i konzultantsku tvrtku DEUMAK Trading & Consulting GmbH.

Prilično je izvjesno da je Zemoskog s Borojevićem povezao austrijski odvjetnik Gabriel Lansky, koji zastupa sankcioniranu tvrtku SBK ART, a posredno i Krešimira Filipovića u slučaju pokušaja skidanja sankcija.

Naime, Gabriel Lansky je u svoje aktivnosti povezane sa zastupanjem sankcioniranih Rusa angažirao bivšeg njemačkog ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja, koji poznaje Zemoskog još od vremena dok je Zemoski radio kao savjetnik njemačke vlade za pristupanje Sjeverne Makedonije EU-u, a Schily bio ministar.

Otto Shily je sa svojom 91 godinom i dalje aktivan u lobističkim aktivnostima, a kako je u Njemačkoj na vlasti SPD, Schilyjeva stranka, on ima pristup najvišim njemačkim dužnosnicima. Schily, među ostalim, za Borojevića uz koordinaciju Gabriela Lanskog treba odraditi lobiranje prema vrhu njemačke službene politike kako bi se SBK ART-u skinule sankcije EU-a na sljedećem krugu razmatranja u ožujku 2024. Stoga će biti zanimljivo pratiti hoće li Schily obaviti zadaću za koju je plaćen i postići da se Njemačka ili neka druga država u njezino ime založi za ukidanje sankcija SBK ART-u. Što unatoč Schilyjevom lobiranju, nije realno očekivati jer to zahtijeva suglasje svih članica EU-a.

Schilyja i Zemoskog dodatno povezuje Zoran Zaev, vođa sjevernomakedonskih socijaldemokrata. Utoliko Bekim Zemoski dodatno potvrđuje da austrijski odvjetnik Gabriel Lansky radi za Miodraga Borojevića i opet izlazi iz odvjetničke sfere djelovanja i uključuje u te aktivnosti svoje pouzdanike iz svijeta politike.

Treći predstavnik konzorcija je Hassan Tatanaki. Tatanaki je libijski naftni tajkun s izraženim političkim ambicijama koji je u vrijeme kada su Gadafijevoj Libiji uvedene sankcije svojedobno financirao lobiranje za Gadafijev režim u SAD-u. U Jordanu i Venezueli Tatanakija su optuživali za korupciju. U medijima su se spominjali njegovi tajni računi u Švicarskoj dok je Gadafi bio na vlasti. Nakon Gadafijeve smrti Tatanaki je počeo financijski podupirati pobunjeničkog generala u libijskom građanskom ratu, moćnog Khalifa Heftara kojeg podupiru Rusi. Tatanaki ima libijsko, emiratsko, egipatsko, tursko i brazilsko državljanstvo.

Treći predstavnik konzorcija je Hassan Tatanaki. Tatanaki je libijski naftni tajkun koji je u vrijeme kada su Gadafijevoj Libiji uvedene sankcije svojedobno financirao lobiranje za Gadafijev režim u SAD-u

Prema pisanju OCCRP-a Tatanaki je imao najmanje osam bankovnih računa u banci Credit Suisse, a na najvećem od njih bilo je čak 530 milijuna švicarskih franaka. On je u razgovoru za ovu nevladinu organizaciju demantirao bilo kakvo protuzakonito djelovanje, priznao da je imao neke račune u švicarskim bankama, ali ne s tolikim iznosima novca. Demantirao je i da je ikada podržavao pobunjeničkog generala Heftara te naveo da su njegova lobiranja uvijek bila usmjerena poboljšanju životnih uvjeta libijskog naroda. OCCRP je u svom tekstu o njemu konstatirao da nije došao u posjed nikakvih dokaza koji bi sugerirali da je prekršio bilo kakav zakon.

Posebno je oko Tatanakija intrigantno to što je 2017. francuski Mediapart zajedno s European Investigative Collaboration grupom, čiji je Nacional aktivni član, otkrio da je Tatanaki 2015. potpisao ugovor o plaćanju 3 milijuna dolara za usluge bivšem glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda Luisu Morenu Ocampou. Zauzvrat ga je tužitelj trebao spasiti od podizanja optužnice za ratne zločine koji su uz njegovu potporu činili Heftarovi vojnici, ali i Gadafijevi također iz razdoblja dok ga je Tatanaki podržavao. To je tek dio Tatanakijevih živopisnih aktivnosti o kojima se ekstenzivno izvještavalo.

Ova poslovna ponuda za otkup kompletne Fortenova grupe otkriva još jedan zanimljiv detalj. Ona pokazuje da se Miodrag Borojević službeno pojavljuje kao jedan od potencijalnih kupaca cijele Fortenova grupe, a istodobno se predstavlja kao savjetnik i suradnik „šeika“ Saifa Alketbija, navodnog kupca ruskih udjela u Fortenova grupi. Što predstavlja sukob interesa, osim ako se ne radi o unaprijed isplaniranom manevru.

Dokument kojim je živopisni konzorcij sastavljen od tri člana izrazio namjeru kupnje Fortenova grupe, a u kojem su navedeni kontakti Bekima Zamoskog isti kao i u oglasu za čamac. FOTO: Nacional

Izvori koji o tomu imaju neposredna saznanja navode da je Borojević nedavno preko nizozemske odvjetničke kuće Hoff Advocaten pismeno najavio žalbu na najavu o otkupu dionica Fortenova grupe, deklarirajući se kao zainteresirani mali dioničar. U tom pismu, kako tvrde isti izvori, iznose se brojni prigovori na račun poslovanja Fortenova grupe. Među ostalim, autori pisma navode da Konzum otkupljuje banane po problematičnim cijenama. Borojević je mali dioničar Fortenova grupe postao tako što je kupio dionice nominalne vrijednosti 10-ak tisuća eura od slovenskog trgovca bananama Izeta Rastodera.

Posljednji u nizu poteza s ciljem opstrukcije prodaje ruskih udjela u Fortenova grupi postojećim nesankcioniranim dioničarima Borojević je pokušao izvršiti na konferencijskom telefonskom pozivu koji je predsjednik uprave Fortenova grupe Fabris Peruško koncem proteklog tjedna organizirao za dioničare. Borojević se kao mali dioničar prijavio da sudjeluje u toj diskusiji u kojoj je Peruško dioničare informirao o najnovijem razvoju događaja i što to treba značiti za poslovanje Fortenova grupe u budućnosti. Umjesto Borojevića, u diskusiju se uključio jedan od nizozemskih odvjetnika iz odvjetničkog društva Hoff Advocaten.

Taj odvjetnik počeo je povišenim glasom govoriti da najavljeni proces prodaje ruskog suvlasničkog dijela u Fortenova grupi predstavlja ozbiljan kriminal zbog koga će protagonisti biti suočeni s tužbama i zatvorskim kaznama. Peruško ga je potom zamolio da postavi pitanje ako ga ima. Kada je nizozemski odvjetnik nastavio komentirati prošlotjedna zbivanja u istom povišenom tonu, Peruško mu je odgovorio da je Fortenova grupa ionako već podnijela kaznenu prijavu protiv Borojevića i Filipovića zbog kršenja sankcija nametnutih Rusiji te da pripazi da ne prijeđe granicu i da se ne izloži sumnji da svojim aktivnostima neprimjereno pomaže sankcioniranim osobama.