Stručnjak za nekretnine Boro Vujović u subotu je za N1 komentirao stanje ne tržištu nekretnina.

“Kada se gleda tko kupuje, 50 posto kupaca kupuje kreditom, a ostalih 50 posto sredstvima s računa. Znači da 50 posto njih kupuje nekretninu vlastitim sredstvima, dobar dio kupaca na taj način čuva vrijednost novca zbog svega što se događa i ulaže u nekretnine, a drugi kupuju kreditom jer su niske kamatne stope”, rekao je.

Vujović dodaje da cijene jesu narasle, ali u ovom je trenutku, kaže, puno više kupaca nego nekretnina. “Na štednju je de facto negativna kamata, inflacija je više nego prisutna i ljudi koji imaju novac razmišljaju da je bolje kupiti nekretninu, to je konkretna stvar, a može se i iznajmiti da donosi neki prihod. Dobar dio bivših štediša se odlučuje na ukupnju nekretnine umejsto da drži novac u banci”, objasno je.

Na cijene nekretnina u centru Zagreba, ističe, najviše je utjecao potres. “Prvi potres je imao učnak takav kakav je, vidjelo se to na prometu koji je bio 43 posto manji u odnosu na 2019. Onda još potres pred godinu dana koji je dodatno potaknuo strah. Centar grada, odnosno stare zgrade su izgubile na atraktivnosti i bez obzira što se nalaze u centru su u tom trenutku postale za 80 posto kupaca nezanimljive”, istaknuo je.

Dodaje da je u prvih šest mjeseci u Zagrebačkoj županiji u prodaji građevinskih zemljišta zabilježen porast od 50 posto.

Na pitanje zašto rastu cijene nekretnina, Vujović ističe da je više faktora – od inflacije, rasta cijena građevinskog materijala, do nedostatka radne snage ili skupe radne snage.

“S druge strane su niske kamate na kredit pa ljudi kupuju nekretnine. To su sve faktori koji utječu. Također, 30 posto kupaca su inozemni kupci, to su uglavnom tzv. second homes. Najviše su to Slovenci, Austrijanci, Nijemci, a u zadnje vrijeme sve više Mađari, Česi, Poljaci. Vi ste iz Muenchena u Istri za pet sati. Atraktivno je to za ljude koji su na home officeu. Koliko god izleda da ima puno nekretnina, trenutačno je više kupaca na tržištu nego nekretnina. Treba uzeti u obzir da ćemo ući u Schengen, a to će imati jak utejcaj na tržište nekretnina. Ljudi danas mogu živjeti u Francuskoj i raditi u Švicarskoj. Tako i kod nas, mogu živjeti u Hrvatskoj, a raditi u Italiji ili Sloveniji. Naša obala je jako atraktivna. Tu ne treba razmišljati o kupovnoj moći hrvatskih građana. Primanja su drugdje u Europi puno veća. Moje duboko uvjerenje je da je Hrvatska destinacija budućnosti za ‘second home'”, pojasnio je.