Hrvatska narodna banka (HNB) pod vodstvom guvernera Borisa Vujčića više godina izbjegava provoditi izravne nadzore nad velikim dijelom poslovanja banaka, drugih pružatelja usluga platnog prometa i Financijske agencije (Fina). Vlastitom dugogodišnjem zaposleniku koji je više puta interno upozoravao na tu činjenicu, a potom se i obratio drugim institucijama, HNB je uručio otkaz, doznaje Nacional.

Radi se o Domagoju Kljenku koji je ondje radio od 2004. do 2020. godine i koji je na više radnih mjesta bio angažiran upravo na poslovima supervizije, nadzora i nadgledanja banaka i drugih institucija poput Financijske agencije. „Godinama sam upozoravao niže, srednje i visoko rukovodstvo HNB-a – od nadređenih direktora do izvršnih direktora, a na koncu i guvernera Vujčića – na brojne nepravilnosti, posebno na činjenicu da se izravni nadzori ne provode. Umjesto toga provodili su se tzv. ‘neizravni’ nadzori koji se uglavnom svode na to da zaposlenici HNB-a sjede u svojim uredima, proučavaju izvješća i rade analize, umjesto da odlaze u prostorije banaka i drugih subjekata i ondje fizički češljaju dokumentaciju ili ulaze u baze podataka.

Takva praksa rezultirala je golemim sistemskim aferama poput kredita u švicarskim francima, skandala oko ‘prešutnih prekoračenja’ i drugih. Moja upozorenja svi su ignorirali“, kaže Kljenak ekskluzivno za Nacional. Dodaje da je izravni nadzor u području platnog prometa i kreditnog rizika u bankama „ciljano izbjegavan“ i provođen je tek kada bi u nekom konkretnom slučaju pritisak bio prevelik, primjerice kada su se 2016. godine stotine klijenata požalile na poslovanje Raiffeisen banke zbog neuspjelog prijelaza na tzv. SEPA shemu.

„Posljedica izravnog nadzora HNB-a kada se radi o kreditnom riziku uglavnom je nalaganje dodatnih ispravaka vrijednosti bankama, pri čemu dolazi do umanjenja njihove dobiti, odnosno manjih bonusa za uprave i manje dividende za vlasnike. Da, vjerujem da se to izbjegavalo i još se izbjegava činiti kako bi se pogodovalo bankama, pogotovo velikim bankama. Osobno sam bio voditelj izravnog nadzora jedne velike banke pri čemu je na mene izvršen pritisak od strane cjelokupnog rukovodstva, uključujući tadašnjeg viceguvernera zaduženog za superviziju, da neosnovano umanjim utvrđeni iznos dodatnih ispravaka vrijednosti, pri čemu ni guverner nije donio rješenje da se banci nalože mjere za popravljanje stanja, kako to obično radi. Kada je izbila afera oko prešutnih prekoračenja na računima građana, neistinito se tvrdilo da se oni nisu mogli detektirati i spriječiti. Osobno sam dvije godine ranije upozoravao da se ne provode izravni nadzori iz područja platnog prometa u bankama. Tu se nije radilo o nepažnji, nego o namjeri, ciljano se postupalo na ovaj način“, dodaje Kljenak.

‘Prema postojećem ugovoru o radu, poslovnom odlukom za to nadležnih rukovoditelja, u Direkciji za nadzor platnog prometa u zadnje dvije godine obavlja se isključivo neizravni nadzor subjekata nadzora“, priznaje guverner boris Vujčić u srpnju 2019. godine u dokumentu koji posjeduje Nacional. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

U prilog svojim tvrdnjama on je priložio obimnu dokumentaciju: od interne komunikacije s nadređenima u HNB-u, preko prijava koje je uputio Državnom inspektoratu i pučkoj pravobraniteljici, sve do prijava i požurnica Državnom odvjetništvu koje je nakon više mjeseci navodno pokrenulo tajne izvide – pa mu stoga ne omogućuje ni uvid u spis, a on osobno čak nije ni pozvan na davanje iskaza. Paralelno se vode postupci oko ispitivanja opravdanosti njegovog otkaza u HNB-u.

„Guverner nije poduzeo ništa vezano za nepravilnosti na koje sam ukazivao iako je bio upoznat s time da su nadležni rukovoditelji donijeli odluku da se izravni nadzori nad subjektima nadzora ne provode od 2017. godine. Posjedujem očitovanje guvernera od 1. srpnja 2019. godine kao dokaz kojim on sam konstatira da se vrši isključivo neizravni nadzor nad subjektima nadzora. U drugoj polovini 2020. godine sam dobio otkaz ugovora o radu jer sam nastavio s upozorenjima na nepravilnosti, posebno na neprovođenje izravnih nadzora nad bankama.

Kada sam u medijima vidio da je izbila afera s prešutnim prekoračenjima – pretpostavljam da je to bio razlog ostavke viceguvernerke Drvar – putem pritužbe na nezakonito postupanje HNB-a prijavio sam nepravilnosti u poslovanju HNB-a pučkoj pravobraniteljici 8. rujna 2021. godine, što sam nekoliko puta dodatno obrazlagao i potkrijepio dodatnom dokumentacijom. Nakon obrade, cjelokupnu pritužbu s dopunama i dokumentacijom proslijedila je Državnom odvjetništvu RH u dva navrata, 14. travnja i 28. lipnja 2022. godine, budući da ona sadrži elemente kaznenih djela za koje se progon vodi po službenoj dužnosti, dok se sama pravobraniteljica očitovala nenadležnom za prijavu nepravilnosti, između ostaloga i zbog toga što smatra da se ne radi o ugrožavanju javnog interesa. DORH me uopće nije kontaktirao“, opisuje Kljenak za Nacional dio okolnosti ovog slučaja. U jednom od dokumenata koje je priložio – pismenom očitovanju guvernera Borisa Vujčića – eksplicitno se potvrđuju njegove tvrdnje da se nadzor rada banaka svjesno nije provodio.

„U odnosu na poslove koje obavljate prema postojećem ugovoru o radu, poslovnom odlukom za to nadležnih rukovoditelja, u Direkciji za nadzor platnog prometa u zadnje dvije godine obavlja se isključivo neizravni nadzor subjekata nadzora“, eksplicitno priznaje Vujčić u srpnju 2019. godine u dokumentu koji posjeduje Nacional.

„Od te godine naovamo upozoravao sam i na neprovođenje izravnog nadzora kreditnog rizika, što je najveći rizik u bankovnom poslovanju. Reorganizacijom Hrvatske narodne banke čak se bila ukinula Direkcija za izravni nadzor, koja je ponovno uspostavljena tek prošle godine, a nedavno je na njeno čelo imenovana Lucija Šubić. Ona je supruga viceguvernera Romana Šubića“, pojašnjava za Nacional ovaj zviždač. Viceguverner Šubić je, inače, u javnosti poznat kao akter krajnje neugodne afere – portal Index otkrio je da je krajem prošle godine kupio vilu u Zagrebu koju je, u imovinskoj kartici, procijenio na 3,5 milijuna kuna. Vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja, i to za nepoznati iznos.

U HNB-u nisu vidjeli ništa sporno u tome kako je viceguverner došao do novog doma u zagrebačkom Gornjem Stenjevcu, a sam viceguverner Šubić kazao je kako je sve bilo po zakonu – eventualnog sukoba interesa nije bilo jer HNB formalno nema nadležnost nad zloglasnim agencijama za naplatu potraživanja. Upravo je to jedan od spornih detalja u poslovanju ove institucije na koje je Kljenak upozoravao, jednako kao i na činjenicu da HNB ništa ne čini u obuzdavanju inflacije i kontroli potrošačkih cijena u državi, što je zapravo njegova glavna dužnost. To je, objašnjava, dovelo do novog vala osiromašenja stanovništva.

Viceguverner Roman Šubić je u javnosti poznat i kao akter neugodne afere – portal Index otkrio je da je krajem prošle godine kupio vilu u Zagrebu koju je, u imovinskoj kartici, procijenio na 3,5 milijuna kuna. Vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja, i to za nepoznati iznos. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL, Screenhot/Index

Domagoj Kljenak u Hrvatskoj narodnoj banci proveo je punih šesnaest godina na više različitih radnih mjesta. Prošao je sva supervizorska područja: vodio je izravne nadzore iz svih područja supervizije (kreditni rizici, tržišni, likvidnosni, operativni uključujući IT, sprječavanje pranja novca, platni promet, validacije internih modela), pisao je i sudjelovao u pisanju zakonskih i podzakonskih akata, te provodio neizravni nadzor odnosno izrađivao bonitetne analize. Njegovo posljednje radno mjesto savjetnika za nadzor platnog prometa, na kojemu je bio zadužen za nadzor platnog prometa, naprosto je ukinuto. „Znao sam da se izravni nadzori nad bankama ne provode i to sam 6. srpnja 2019. prijavio direktorici za ljudske resurse u HNB-u Željki Majher. Potom su uslijedili još intenzivnije višegodišnje maltretiranje, mobing i zlostavljanje na radnom mjestu, da bi mi na koncu uručili otkaz zbog navodno skrivljenog ponašanja, odnosno neizvršavanja poslova koji mi nisu uopće bili u opisu radnog mjesta, to za vrijeme mog prekida rada na osnovu Zakonu o zaštiti na radu“, objašnjava Domagoj Kljenak za Nacional. Protiv Hrvatske narodne banke on ipak nije pokrenuo radni spor – i zbog visokih troškova, i zbog činjenice da su mu odvjetnici ukazali na neučinkovitost pravosuđa, ali i zbog podatka da je jedan od uvjeta za postupanje pučke pravobraniteljice upravo to da se ne vode nikakvi sudski postupci.

Danas radi u vlastitoj tvrtki i s nestrpljenjem čeka hoće li bilo koja od institucija – od pučke pravobraniteljice preko Državnog inspektorata do Državnog odvjetništva – u ovom slučaju pokazati bilo kakve znakove života.

Nacional je na adresu Hrvatske narodne banke i guvernera Borisa Vujčića uputio niz pitanja o ovom slučaju, između ostalog i tražio pojašnjenje odluke da se od 2017. godine ne provode izravni nadzori banaka, drugih pružatelja usluga platnog prometa i Fine. Zanimalo nas je i zašto više rukovoditelja HNB-a, pa sve do izvršnih direktora i guvernera Vujčića osobno, nije reagiralo na pismena upozorenja Domagoja Kljenka te HNB-ov odgovor na tvrdnje da je ovakva praksa direktno rezultirala velikim sistemskim aferama poput one sa švicarskim frankom, prešutnim prekoračenjima i drugima, odnosno da se time svjesno pogoduje bankama.

Dakako, od HNB-a smo zatražili i konkretne odgovore o radnom statusu samog Domagoja Kljenka i razlozima zbog kojih je dobio otkaz, te informaciju jesu li eventualno kontaktirani od strane Državnog odvjetništva. Njihov odgovor prenosimo u nastavku:

“Netočan je navod da Hrvatska narodna banka ne provodi izravne nadzore banaka od 2017. godine. Izravni nadzor sastavni je dio supervizorskih aktivnosti te se, sukladno planu supervizije, provodi za sve kreditne institucije u RH. Odlukom o uspostavi bliske suradnje s Europskom središnjom bankom sredinom 2020. te posljedično ulaskom u jedinstveni nadzorni mehanizam, za značajne kreditne institucije izravni nadzor provodi Europska središnja banka u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

S obzirom na propise kojima se uređuje područje platnog prometa, primarni cilj Hrvatske narodne banke je osigurati stabilno i sigurno funkcioniranje platnog prometa u Republici Hrvatskoj kao i osigurati usklađenost poslovanja pružatelja platnih usluga i upravitelja platnih sustava s odredbama zakona kojima se uređuje platni promet. Nadzor i intenzivna komunikacija sa subjektima nadzora s ciljem osiguravanja spomenutih ciljeva odvija se kontinuirano.

Stoga je, između ostaloga, u razdoblju od 2017. godine do danas Hrvatska narodna banka provela 436 nadzora nad pružateljima platnih usluga temeljem pritužbi korisnika platnih usluga. Od toga, u 53 predmeta je utvrđeno kršenje odredaba iz područja platnog prometa. Temeljem utvrđenih nezakonitosti pokrenuti su prekršajni postupci pred nadležnim tijelom te je u 45 postupaka do danas izrečena novčana kazna. U ostalim predmetima postupci su u tijeku.

Dodatno, u razdoblju od 2017. godine do danas Hrvatska narodna banka je provela ili trenutno provodi 14 nadzora nad subjektima nadzora (pružateljima platnih usluga i upraviteljima platnih sustava) s ciljem utvrđivanja usklađenosti poslovanja i pružanja platnih usluga s odredbama zakona kojima se uređuje područje platnog prometa. Temeljem utvrđenih nezakonitosti izrađeno je 11 zapisnika koji su rezultirali pokrenutim prekršajnim postupkom, a od toga je do danas u 6 postupaka izrečena novčana kazna temeljem provedenih nadzora. U ostalim predmetima postupci su u tijeku.

Ured unutarnje revizije je, na temelju informacija koje spominjete u svom upitu, 2019. godine obavio unutarnju reviziju. Tijekom obavljanja unutarnje revizije nisu utvrđene nepravilnosti u obavljanju nadzora.

U odnosu na dio upita koji se odnosi na molbu za objašnjenje radnopravnog statusa Domagoja Kljenka navodimo kako predmetne podatke o bivšem zaposleniku Hrvatske narodne banke nismo u mogućnosti dostaviti zbog zaštite osobnih podatka.

Zaključno, Hrvatska narodna banka nema nikakvih saznanja o navodnoj (kaznenoj) prijavi / prijavama koje bi bivši zaposlenik HNB-a Domagoj Kljenak podnio Državnom odvjetništvu.”