Boris Rašeta, kolumnist i novinar 24sata, gostovao je u N1 Studiju uživo, gdje je govorio o svojoj novoj knjizi “Tito – osobno i povjerljivo”.

Rašeta u knjizi za Tita kaže da je za neke bio zločinac, za neke državnik, a za neke prvi celebrity s ovih prostora.

“Josip Broz sigurno kotira kao balkanski pandan engleskoj kraljici. Mi se u 24 sata zadnjih 15-ak godina susrećemo s istim fenomenom, gdje god bi Tito bio na naslovnici ili članku, čitanost ili klikanost bi bila povećana za 20 posto, bez obzira je li trivijalna tema ili politika.”

Rašeta kaže kako je tema Tita u hrvatskoj i jugoslavenskoj publicistici često imala dvije oštro suprotstavljene pozicije.

“Jedna koja Tita beaticficara i druga koja ga demonizira. Mene je zanimala srednja pozicija – Josip Broz kao čovjek. Vi tu imate 88 godina života, imajući na umu partijsku vlast i državnu vlast – 6 ili 7 desetljeća politike, u najburnijim vremenima kakve ljudska povijest poznaje. Epoha dva svjetska rata i taj čovjek cijelo vrijeme biva na vrhu”, komentira Rašeta.

Tito je dugo vremena bio najprestižniji državnik na svijetu, kaže Rašeta.

“On je imao po 100, 200, 300 tisuća ljudi na trgovima. I to bijelo odijelo, on je bio vrsta Elvisa svjetske politike. I ta ideja nesvrstanosti, ali mnogi ljudi su tumačili, tražili objašnjenje Titova nevjerojatnog karijernog političkog uspjeha u asistenciji tajnih službi, naročito sovjetskih, nekih engleskih.

Rašeta smatra kako ključna tajna Tita ne leži ni u kakvoj asistenciji nekoj tajnoj službi, nego u njegovoj jedinstvenoj psihologiji.

24.10.2023., Zagreb – U Novinarskom domu odrzano je predstavljanje knjige Tito, autora Borisa Rasete. Boris Raseta.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

“Na više od milijun fotografija u Muzeju Jugoslavije vi ga nigdje ne možete vidjeti neobrijanog. Strašna unutarnja disciplina, veliki narcizam, ogromna ambicija. Ali je on tu ambiciju uvijek skrivao. Ja sam ispitivao metodologije njegove komunikacije. Nikada on nije rekao ja, uvijek je rekao ‘Mi smo drugovi zaslužni za uspjeh’. Vrlo vješto je maskirao ambiciju.”

Pobjegao s kazalištem

“On je 1909. kao obrtnički šegrt u majstorskoj radionici u Sisku, pred sam kraj zanata do kojeg je teško došao, pobjegao s kazališnom trupom “Veseloj udovici”. To je bilo ekvivalentno današnjoj Barbie, najpopularnija opereta Austro-Ugarske i srednje Europe, a uskoro se proširila i u Ameriku.”

“On je desetak dana nastupao u Osijeku na sceni. Imao je 17 godina i bio je oduševljen time da je glumac. Jedino ga je smetalo što je morao nositi brkove jer su u prestavi Crnogroci orgijali Parizom, što je sprečavalo da publika vidi njegovo lice. Žandarmerija ga je vratila, ali je nešto kasnije opet nastupao u “Jesenjim manevrima”, objašnjava Rašeta u programu N1 televizije.