Boris Miletić, istarski župan, bivši gradonačelnik Pule i bivši predsjednik IDS-a, nakon napuštanja te stranke suočava se na više načina s neizravnim opstrukcijama projekata od značaja za Istru koji ovise o Vladi Andreja Plenkovića, a takva se situacija ponavlja i u nekim drugim županijama u kojima HDZ nije na vlasti. Iako je Vlada ugovorila izgradnju druge cijevi tunela Učka i dovršetak zadnje faze Istarskog ipsilona, Miletić ističe da nije riječ o projektima koje je financirala Vlada, već o koncesijskom modelu izgradnje. Iako to pozdravlja, smatra da bi Vlada u nekim drugim aspektima mogla pomoći da se Istra još više razvojno pozicionira. U intervjuu za Nacional govori o tome kako izgleda njegova suradnja s Vladom, što misli o neuspješnom pokušaju sastavljanja koalicije HDZ-a s IDS-om i liberalima te o funkcioniranju HDZ-a i Domovinskog pokreta i političkim i društvenim posljedicama te koalicije.

Miletić je 2006. godine prvi put izabran za gradonačelnika Pule, a 2014. izabran je za predsjednika IDS-a, kojem je bio na čelu osam godina. Na posljednjim lokalnim izborima pobijedio je SDP-ova Danijela Ferića sa samo 52 glasa razlike i zbog takvog rezultata odlučio je da se više neće kandidirati za predsjednika stranke. IDS je napustio u veljači 2022., nakon što je stranka protiv njega pokrenula stegovni postupak. Po struci magistar ekonomije, stručno se usavršavao na Sveučilištu Cleveland u SAD-u.

Sada je neovisni dužnosnik i ne skriva zadovoljstvo rezultatima svoga rada na čelu Županije. S druge strane, njegov bivši stranački kolega i donedavni eurozastupnik Valter Flego, koji nije uspio drugi put ući u Europski parlament, odbio je biti kandidat IDS-a za župana na sljedećim lokalnim izborima, a Miletić je u intervjuu progovorio i o svom odnosu s Flegom i njegovoj političkoj budućnosti.

NACIONAL: Nedavno ste, gostujući na Festivalu multikulturalnosti, izjavili kako vam je teško gledati što se događa u Hrvatskoj. Na što ste točno mislili?

Jačanje desnice u Hrvatskoj mi se nikako ne sviđa. Podjele među ljudima koje se potenciraju, na temelju nacionalnosti, seksualne orijentacije ili vjere apsolutno su mi neprihvatljive. Ne može se nekoga izolirati zato što pripada nekoj od manjinskih skupina, konkretno mislim na Pupovca koji je odjednom proglašen personom non grata. Stvarno mislim da smo se u tom smislu kao društvo vratili nekoliko desetljeća unatrag.

NACIONAL: Desnica svugdje jača u Europi, a u Hrvatskoj je s ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu postala dio vlasti. Kako ocjenjujete prvih mjesec dana njihove zajedničke vladavine, nakon što nije uspjelo sastavljanje vlade lijevog centra, a ni formiranje koalicije HDZ-a s liberalima i IDS-om, što je također bila jedna od opcija?

Mjesec dana je prekratko razdoblje da bi se mogla dati ocjena.

NACIONAL: Bi li bilo bolje da je uspjelo formiranje vlade HDZ-a s liberalima?

Držim da bi bilo bolje jer bi se na taj način HDZ pozicionirao više prema centru, a ne okretao ka desnici.

NACIONAL: Koliko će po vašoj procjeni trajati Vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta?

Onoliko dugo koliko premijer Andrej Plenković odluči.

NACIONAL: Mislite li da premijer Plenković ima šanse u utrci za neku od ključnih funkcija u Europskoj komisiji i što bi se tada dogodilo na razini Hrvatske?

Premijer Plenković može sigurno obnašati najviše funkcije na razini Europske komisije, ali izjavio je da ga to ne interesira.

NACIONAL: Vaš bivši stranački kolega Valter Flego koji je nosio listu 12 stranaka liberalnog centra nije uspio osvojiti mandat u Europskom parlamentu, iako je bio vrlo vrijedan europarlamentarac i izborio se za neke konkretne projekte, poput uvrštavanja Hrvatske na transeuropsku željezničku mrežu. Je li vam žao što nije ušao u Europski parlament?

Žao mi je, jer prije svega mislim da je ostvario dobar rezultat na ovim europskim izborima i smatram da je to zaslužio svojim dosadašnjim radom. U vrijeme kada smo još bili u Amsterdamskoj koaliciji 2019., nije bila laka odluka kandidirati ga. Naime, nama kao regionalnoj stranci kada su u pitanju nacionalni izbori gdje je cijela država jedna izborna jedinica, taj prag od 5% nije lako dostići. Drago mi je da je on tada taj prag prošao, jer je bilo važno zadržati kontinuitet nakon Jakovčića da i Flego bude u Europskom parlamentu, kako bi i Istra bila zastupljena. Nas ima 200 tisuća i kada se usporedimo s brojem stanovništva u EU-u i preko 720 eurozastupnika, to je veliki uspjeh za tako malu regiju.

NACIONAL: Flego je nedavno odbio biti kandidat IDS-a za istarskog župana na sljedećim lokalnim izborima. Kako to komentirate? Možda nije htio ići protiv vas?

Ne znam, to njega morate pitati. Možda se odlučio vratiti starom poslu u Istarski vodovod i nakon toliko godina izbivanja biti malo više s obitelji. No ne mogu govoriti u njegovo ime.

‘Ne može se nekoga izolirati zato što pripada nekoj od manjinskih skupina, tu mislim na Pupovca koji je odjednom proglašen persona non grata. Kao društvo vratili smo se nekoliko desetljeća unatrag’

NACIONAL: Spomenuli ste Amsterdamsku koaliciju. Na prošlim parlamentarnim izborima IDS je prvi izašao iz velike koalicije od centra nalijevo, kada je Zoran Milanović najavio da će se kandidirati za premijera, a neće dati ostavku na mjesto predsjednika Republike. Što biste vi, na mjestu Dalibora Pausa, učinili?

Ove dvije i pol godine koliko nisam član IDS-a ne komentiram stranačke poteze, to je odlučilo stranačko vodstvo. A što se tiče Zorana Milanovića, mislim da je sve to skupa bilo malo nespretno, jer iz dosadašnjeg iskustva znam da građani ne vole kalkuliranje, odnosno dvostruke funkcije. Odnosno, imate jednu sigurnu funkciju, a na drugu se kandidirate. Nedavno sam spomenuo čovjeka koji je po meni bio presudan za novu bolnicu u Puli – Rajka Ostojića, koji se s pozicije ministra zdravlja kandidirao za gradonačelnika Zagreba. Ni to nije bilo ispravno i nije mu uspjelo. Smatram da, ako već netko ide u političku borbu, treba jasno reći – stavljam sve karte na ovu poziciju i ako me građani izaberu, onda je to to. Ovako kada čovjek zadržava rezervnu poziciju, logično je da su ljudi skeptični.

NACIONAL: Znači li to da biste postupili isto kao Dalibor Paus u toj situaciji?

Što se tiče te situacije, smatram da je bilo nespretno pojaviti se na onom skupu na Markovu trgu i poslati poruku – mi smo dio velike koalicije, a nakon toga u jednom danu potpuno promijeniti retoriku. Mislim da je u startu trebalo jasno reći idu li u tom smjeru ili ne. A meni se čini da su oni od početka znali da ne idu.

NACIONAL: Na žalost, taj liberalni centar kojem je IDS pripadao se pogubio, skoro nestao u Hrvatskoj, a i u EU-u je loše prošao.

Rekao bih čak da je IDS bio lider na tom liberalnom planu. Ako pogledamo druge liberalne stranke na našoj političkoj sceni, mislim da mi jedini imamo kontinuitet i jednu snagu. Eto vidite, opet kažem mi, iako sam izašao iz stranke. Ali uvjerenja, naravno, nisam promijenio. Na žalost, kao što ste rekli, liberali su gubitnici i u cijelom EU-u i promjene koje se događaju, ne samo unutar Europe, nego i šire, idu u prilog desnih i krajnje desnih stranaka. Ta nestabilnost, nesigurnost, energetska kriza, financijske teškoće s kojima se suočavaju europski građani, a koji su bili navikli na dug period blagostanja i rasta, očito su rezultirale radikalizacijom političke scene.

NACIONAL: Počela je turistička sezona, svaki vikend slušamo o prometnim gužvama. Premijer Plenković jako se hvalio izgradnjom druge cijevi tunela Učka kao i zadnje faze Istarskog ipsilona, mosta na Mirni, vijadukta na Limu i dionice autoceste od Tunela Učka do Matulja. Dokle su stigli radovi i kakve su zasluge Olega Butkovića za ostvarenje ovih projekata?

Otvoreno govoreći, iako je IDS bio dio koalicijske vlade premijera Milanovića, tada političkog razumijevanja za te projekte nije bilo. Niti premijera, niti tadašnjeg ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića. Istina je da je ministar Butković stvarno pokazao volju da se projekt nastavi. Naime, javnost bi trebala znati da je model Istarskog ipsilona koncesijski model i da njegovo financiranje plaćaju korisnici kroz cestarine. No, s druge strane, da nije bilo političke volje, tada se druga cijev i proširenje dvaju vijadukata i ono što je isto tako jako bitno – spoj od tunela do Matulja – ne bi nikada počeli graditi. Tamo će doduše još neko vrijeme biti usko grlo, ali to je zbog količine prometa i zbog sigurnosti veliki iskorak za Istru i za povezivanje s ostatkom Hrvatske.

NACIONAL: Je li tu bilo neke skrivene agende vladajućih, je li premijer možda želio skupiti nešto političkih bodova budući da HDZ nikada nije pobjeđivao u Istri? Čak su i prekrajali izborne jedinice kako bi bolje prošli.

Mislim da su prošla ta vremena i volio bih da se to promijeni i u cijeloj Hrvatskoj, da se regije, odnosno županije više ne dijele prema tome tko je na vlasti, odnosno na one koje imaju jedan ili drugi politički predznak. Smatram da bi trebalo puno više pažnje posvetiti tome tko više doprinosi gospodarstvu ili plaćanju poreza i na taj način valorizirati određeni dio Hrvatske. No još jednom ponavljam – to je koncesijski model, što znači da financijski udio u izgradnji cijevi tunela i svih ostalih dijelova prometnica ne ide na teret državnog proračuna. No isto tako ponavljam – bez političke odluke vjerojatno ni danas ne bi toga bilo.

NACIONAL: Jeste li vi to možda omekšali prema HDZ-u otkad ste nezavisni župan?

Ne, mislim da su oni omekšali prema nama.

NACIONAL: Može li se reći da Vlada namjerno opstruira neke projekte u Istri? Koji su to projekti?

Zapravo ne, ali bih volio da se više posveti aktiviranju bivše vojne imovine i borbi protiv bespravne gradnje u Istri. Također, Zračna luka Pula ima veliki, neiskorišteni razvojni potencijal, ali je to u rukama države.

NACIONAL: Bespravna gradnja problem je cijele obale, pa i Istre. Kako se protiv toga borite, koliko može učiniti Županija, je li sve u rukama državnog inspektorata?

Bespravna gradnja je naša rak rana. Kada sam premijeru Plenkoviću pokazao slike cijelih bespravno sagrađenih naselja snimljenih iz zraka, i sam je ostao zatečen razmjerom ilegalnih objekata na našem području. Nažalost da, sve je u rukama građevinske inspekcije koja je pod ingerencijom države, a inspektora na terenu nedovoljno. Zato se zalažem za spuštanje ovlasti na lokalnu razinu koja bi mogla učinkovitije i znatno brže djelovati. Isto tako, zalažem se za strože kazne te da bespravna gradnja iz prekršajne postane kaznena odgovornost. Vjerujem da bi netko dvaput razmislio želi li se upuštati u takvo nešto, ako mu prijeti zatvorska kazna. I tu prvenstveno mislim na strane državljane jer su u većini slučajeva upravo oni ti koji u našoj državi ilegalno grade i rade ono što se kod sebe nikad ne bi usudili.

NACIONAL: Tri godine ste istarski župan, od 2022. neovisni. Na što ste najponosniji, a što je moglo bolje?

Držim da smo u ove tri godine pokazali koji su nam glavni prioriteti, a to je prije svega područje obrazovanja, zatim zdravstvo i područje socijalne skrbi. Mislim da nema niti jedne županije u Hrvatskoj u kojoj se u posljednje tri godine otvorilo toliko domova za starije, a mi smo otvorili novosagrađene domove u Labinu i Pazinu te proširili onaj u gradu Buzetu. Također, na području općine Medulin gradit će se novi dom, a Istarska županija je partner na projektu. U tijeku je i dogradnja i proširenje doma za starije osobe u Puli. To je svakako potreba naših građana, jer promijenio se životni stil i neke navike su drugačije. Na primjer, prije dvadeset godina predškolski odgoj, odnosno dječji vrtići u ruralnim područjima i nisu bili neka tema. Danas je to naprosto potreba. Kako će mlada obitelj funkcionirati ako tijekom njihova radnog vremena netko ne skrbi o njihovoj djeci? Zato smo i najviše uložili u obrazovanje i u ovome mandatu podigli davanja za preko 61%. A što se tiče zdravstva, u nekim stavkama povećali smo i do 1200%, odnosno dajemo 12 puta više nego prije, što zvuči nevjerojatno. Ali donijeli smo takvu odluku jer i mi, kao i cijela Europa, imamo problema s kadrom u zdravstvu. Mislim da moramo pokazati da nam je stalo prije svega do naših ljudi.

NACIONAL: Na tom tragu, diljem Hrvatske je odjeknula kampanja koju ste pokrenuli, odnosno jumbo plakati kojima pozivate zdravstvene djelatnike na rad u Istru. Koliko je bila uspješna?

Kao što sam već rekao, suočavamo se s nedostatkom kadra ne samo u bolnicama ili domovima zdravlja, već i u našim ustanovama kao što su spomenuti domovi za građane treće životne dobi. Na žalost, javni sektor više ne može parirati plaćama u privatnom sektoru i zato ljudi odlaze ili u privatni sektor, ili izvan Hrvatske. Nije uvijek loše steći neko iskustvo vani, jer često ljudi misle da je trešnja kod susjeda puno slađa, ali onda se uvjere da i nije tako. Ali zato mogu nešto naučiti, pa ako se vrate, možda više cijene ono što imaju kod kuće. I zato smo pokrenuli tu kampanju, a vidim da nas i neke druge županije prate, primjerice Zadarska županija ima slične plakate. Naša kampanja je donijela i neke rezultate i došlo je šest mladih liječnika i dosta pomoćnog osoblja.

‘Bespravna gradnja je naša rak-rana. Kada sam premijeru pokazao slike bespravno sagrađenih naselja, ostao je i sam zatečen razmjerom ilegalnih objekata na našem području’

NACIONAL: A što nudite novima koji dolaze raditi u Istru?

Prije svega, sufinanciranje rješavanja stambenog pitanja. Onima koji žele graditi kuću ili kupiti stan nudimo jednokratnu naknadu, sufinanciramo troškove stanovanja, dodjeljujemo bonus dobrodošlice te dodjeljujemo financijsku naknadu za pojačani rad u turističkoj sezoni.

NACIONAL: Premijer je 2022. otvorio novu Opću bolnicu u Puli. Koliko je to poboljšalo standard zdravstvene zaštite i koliko je to zasluga HDZ-a, a koliko lokalnih vlasti?

Mi smo se s tim borili preko deset godina, još od premijera Sanadera, zatim premijerke Kosor, do premijera Milanovića bilo je potpisano više raznih sporazuma i ugovora. Istini za volju, ključna je bila odluka tadašnjeg ministra zdravlja Rajka Ostojića koji je kao čelnik Ministarstva ustvrdio da je Istri potrebna nova bolnica. Mi smo se tada aktivno uključili i financijski participirali sa svoje strane koliko smo mogli. Dok sam bio gradonačelnik Pule, donirali smo preko 20 milijuna kuna vrijednog zemljišta kako bi se bolnica izgradila i oslobodili je od plaćanja komunalnog doprinosa. No u izgradnji se nailazilo na različite poteškoće, pa je tako u Vladi premijera Plenkovića doneseno nekoliko krucijalnih odluka kako bi se bolnica dovršila. U jednoj fazi smo se pobojali da ćemo postati replika Sveučilišne bolnice u Zagrebu, koja nikada nije izgrađena do kraja.

NACIONAL: Bili ste dugo gradonačelnik, kako komentirate svog nasljednika Filipa Zoričića koji ima velikih problema s Gradskim vijećem, a ni građani nisu zadovoljni njegovim načinom upravljanja. Jesu li Puležani požalili za vama?

To će Puležani reći na sljedećim lokalnim izborima, za nešto manje od godinu dana. Doduše, ljudi mi znaju prići i reći Borise, vrati se i slično. No sada obavljam jednu drugu odgovornu dužnost na koju sam fokusiran, a kako tko radi svoj posao, uvijek su jedino mjerilo izbori.

NACIONAL: Kada vam prođe mandat? Hoćete li opet na izbore za župana?

To me svi pitaju i to je legitimno. No svaki put sam odgovorio na isti način – sada sam apsolutno fokusiran na svoj posao, odnosno poziv, jer je ovo teško nazvati poslom, a kada dođe vrijeme za to, svi će biti pravodobno obaviješteni.