Usred turističke sezone u medijima se pojavila vijest o masovnim uhićenjima u Istri, našoj najrazvijenijoj turističkoj regiji. Uhićeno je trinaest osoba iz Hrvatske, Slovenije i Srbije obuhvaćenih istragom USKOK-a o nezakonitoj legalizaciji objekata u Istri. Nastavak je to akcije Dorina koja je započela još prošle godine. Među uhićenima i optuženima su i načelnik općine Fažana Radomir Korać iz redova SDP-a, supruga pročelnika Županijskog odjela za poljoprivredu Sandra Pinzan i četvero lokalnih službenika Emil Ferjančić, Damir Janko, Dora Komparić i Sead Ibrahimović, kao i stručna osoba za pripremu dokumentacije Ivan Stojkovski te investitori. Radi se o kaznenom djelu legalizacije bespravne gradnje, do koje je navodno došlo na poticaj vlasnika nekretnina, a na kraju je to odobrio načelnik Fažane, koji odlučno negira sve optužbe.

Osumnjičeni su nakon ispitivanja u riječkom USKOK-u pušteni da se brane sa slobode, a tereti ih se za zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabe te krivotvorenja isprave, izvijestila je u četvrtak istarska policija. U međuvremenu je u Opatiji održana konferencija „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“, kojoj je nazočio i premijer Andrej Plenković. U svom obraćanju je po tko zna koji put prisutne podsjetio da je Hrvatska jedina članica koja je istovremeno pristupila u dvije dublje integracije Europske unije, Schengen i eurozonu. Naveo je podatak da 81 posto turista u Hrvatskoj dolazi iz Schengena, a 59 posto iz eurozone, te da hrvatski turizam zajedno s povezanim djelatnostima čini 20 posto BDP-a. S druge strane, ministrica turizma Nikolina Bunjac prošloga je tjedna u javno savjetovanje pustila prijedlog novog Zakona o turizmu, koji bi na snagu trebao stupiti početkom 2024. Prema njenim riječima, strateško upravljanje odredištem i razvoj održivog, a ne masovnog turizma ključne su točke novog Zakona.

Kako gleda na situaciju s uhićenjima u Istri, baca li to ljagu na cijelu regiju, za koju se percipira da funkcionira drugačije od ostatka Hrvatske i u kojoj se poštuje vladavina prava, te što misli o prijedlogu novog Zakona tjednik Nacional pokušao je doznati u razgovoru s istarskim županom Borisom Miletićem. Na posljednjim lokalnim izborima pobijedio je SDP-ovog Danijela Ferića sa samo 52 glasa razlike. Zbog takvog je rezultata nakon osam godina na čelu stranke odlučio da se više neće kandidirati. Po struci ekonomist, s magisterijem Fakulteta ekonomije i turizma u Puli, stručno se usavršavao na Sveučilištu Cleveland u SAD-u. Na mjesto gradonačelnika Pule prvi put je izabran 2006. godine, a 2014. izabran je za predsjednika IDS-a. U veljači 2022. napustio je stranku, koja je protiv njega pokrenula stegovni postupak. Sada je neovisni dužnosnik.

NACIONAL: Jeste li iznenađeni posljednjim uhićenjima u Istri i kako ih komentirate? 

Kako je uobičajeno reći u našem narodu – neka institucije rade svoj posao. Dakle, službe rade, samo neka sve odrade profesionalno i neka bude okončano čim prije, da se brzo sazna što je istina.

NACIONAL: Ovo je dosta diplomatski odgovor. Pitala sam vas jeste li vi iznenađeni, budući da ste u svojim brojnim intervjuima, i kao gradonačelnik Pule, a onda i kao župan, upozoravali na nelegalnu gradnju. Naime, na Istru se gleda kao na regiju u kojoj stvari funkcioniraju drugačije nego u ostatku Hrvatske…

Ne mogu reći da sam iznenađen jer, istina, nešto jest u našim rukama – a to su prostorni planovi kao i izdavanje akata o gradnji od 2008. godine. S druge strane, mislim da je Zakon o legalizaciji, koji je na snazi više od deset godina, prilično nedorečen, pa se tu mogu naći i sive zone. No ponavljam – ako je netko nešto pogrešno radio, neka za to i odgovara. Uvijek vjerujem u presumpciju nevinosti i smatram da treba pričekati jedno vrijeme dok se ne utvrde sve činjenice. Optužbe nisu bezazlene, radi se o službenicima koji jesu radili na aktima o legalizaciji. Ukoliko su radili nešto krivo, za to će i odgovarati.

NACIONAL: Među uhićenima je svakako najzvučnije ime Radomir Korać, načelnik općine Fažana, koji sve optužbe oštro odbacuje. Kako to komentirate, ima li on u svojim rukama tu moć da legalizira bespravnu gradnju? 

Ne mogu to komentirati, nisam upoznat s tim predmetom. Ponovit ću – smatram da treba ispitati stvari i pričekati sudsku presudu. Ako je netko nešto krivo učinio, morat će odgovarati – i oni koji su to naručili i oni koji su to odobrili. Ali to treba dokazati u pravosudnom postupku. Dok se na sudu ne dokaže da je netko kriv, smatram da ne treba nikoga osuđivati unaprijed, kao što se to obično radi u medijima i javnosti čim je netko priveden. Često se u medijima ljudi unaprijed osude, a kad budu oslobođeni optužbi, to gotovo da nitko i ne objavi. Ne želim nikoga braniti, ali prije nego donesem bilo kakav zaključak, volio bih pričekati da se postupak okonča.

NACIONAL: U izbornoj kampanji za župana, pulski ogranak SDP-a je upravo protiv vas, kao bivšeg gradonačelnika Pule, podnio prijavu. Nju su u ime SDP-a podnijeli gradski vijećnici SDP-a te županijski vijećnik SDP-a Danijel Ferić, koji je bio vaš protukandidat za župana,  a sada su uhitili njihovog načelnika. Likujete li malo zbog toga?  

Ne, nimalo, jer smatram da je sve što se dogodilo s ovim uhićenjima loše jer dovodi do još većeg nepovjerenja u upravljačke strukture. Mislim da to nije dobro niti za te ljude niti za samu regiju. Istra doista jest percipirana kao napredniji dio Hrvatske, a sada ispada da tome nije tako. Niti malo ne likujem zbog uhićenja načelnika iz redova SDP-a i mislim da to nije dobro.

NACIONAL: Budući da se akcija Dorina provodi u Istri, prema odjeku u medijima ispada da je Istra najproblematičnija na obali. S druge strane, bespravno izgrađena vila šefa HEP-a i potpredsjednika zagrebačkog HDZ-a Frane Barbarića na Hvaru i dalje stoji netaknuta. Radi li se o dvostrukim kriterijima? 

Meni je drago da se stvari čiste u Istri, to je upozorenje svima da rade kako treba. A što se tiče ovog slučaja s Barbarićem, mislim da bi trebalo promptnije reagirati i završiti postupak, a ne da se to kiseli mjesecima i godinama. Treba vidjeti kakva je situacija i odmah reagirati.

‘Kada sam postao župan, rekao sam da želim biti župan koji spaja. Stojim pritom da, neovisno o stranačkim bojama, institucije trebaju surađivati’, rekao je Boris Miletić. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

NACIONAL: Građevinska inspekcija je odradila posao i naložila Barbariću da sruši kuću, no on ne reagira…

Ako je tome tako, onda to nije dobra poruka. To znači da u ovoj državi nismo svi jednaki pred zakonom, a trebali bismo biti. Kao i da netko može, a netko ne može graditi bespravno. To apsolutno nije dobro i mislim da to ljude daleko više smeta nego sve ove korupcijske afere kojima svjedočimo zadnjih desetak godina. Ispada da su ljudi osjetljiviji kada netko preko reda dođe na liječnički pregled ili kada sagradi nešto ilegalno nego kada je optužen za korupciju. Kao što rekoh, loša je to poruka. A druga je tema politička odgovornost. O tome treba odlučiti predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković. Hoće li on takvog čovjeka trpjeti u svojim redovima i prihvatiti taj uteg na svoja pleća ili neće, to je na njegovoj savjesti. Ako to prihvaća, onda postoji vjerojatno nešto dublje, zbog čega ga ne može dirati.

NACIONAL: Upravo je o tome pisao i posljednji broj tjednika Nacional – čini se da se premijer malo boji Barbarića i onoga što zna, zbog čega mu je zaprijetio da bi mogli „zajedno kartati sljedećih deset godina“… Kako to komentirate?

Ne komentiram.

NACIONAL: Takva praksa bespravne gradnje u Istri traje godinama. Na to ste upozoravali, no građevinska inspekcija, koja je u rukama države, često ne reagira, odnosno reagira presporo. Zašto?

Takva praksa ne traje godinama, već desetljećima. Što se tiče bespravne gradnje, osobno me najviše smeta kada se radi o gradnji izvan građevinskog područja. Da se razumijemo, sve što je protuzakonito je loše, ali jedno je napraviti nešto u građevinskom području – bespravno podići kat, dodati balkon ili sagraditi garažu – a drugo je i apsolutno neprihvatljivo da netko gradi na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. Da ne spominjem da neki grade i u zaštićenim područjima, a tu se radi već i o kaznenoj odgovornosti, a ne samo prekršajnoj. Naše lokalne službe postupaju žurno. Čim se vidi da se nešto takvo događa na terenu, one to odmah prijavljuju Državnom odvjetništvu.

NACIONAL: I što se onda dogodi? 

Onda se pokreće proces, pravosuđe radi kako radi, obično to traje godinama. Jer na kraju sve to treba i dokazati. Smatram da bi zakoni morali biti malo fleksibilniji i da bi stvari trebalo spustiti na lokalnu razinu. Vjerujem da bi reakcija bila daleko brža jer bi se u samom startu, čim netko pokuša neku bespravnu gradnju, to zaustavilo. A ne kad se objekt već izgradi, pa se čeka Državni inspektorat, pa DORH, tako da do završetka postupka prođu godine.

NACIONAL: Izlazi li državni inspektorat na teren kada ga lokalni dužnosnici pozovu? 

Mi ih dakako, pozivamo – i lokalni dužnosnici i mi kao Županija. Međutim, oni tvrde da nemaju dovoljno ljudi u Istarskoj županiji, što je točno, jer trenutačno tamo redovno radi samo dvoje državnih inspektora u građevinskom sektoru. Naravno da je njima nemoguće u kratkom vremenu pokriti cijeli teritorij. Kada bi se nama, kao obnašateljima lokalne vlasti, zakonski prepustila ta ovlast da možemo nastupati s našim komunalnim redarima, mislim da bi to bilo puno brže i puno efikasnije. I druga stvar, smatram da su kazne preblage. Netko je danas spreman i ukalkulirati trošak kazne u gradnju nekog objekta koji će pet-šest godina biti u funkciji, iznajmljivati apartmane u sivoj ili crnoj zoni turizma i na taj način zaraditi novac. Zato bih ja postrožio te kazne, ne samo za zaštićena područja nego za sve oblike bespravne gradnje. To bi trebalo biti u domeni kaznene odgovornosti – i to ne samo onih koji investiraju već i onih koji to grade. A to grade građevinske tvrtke, koje su dobro upućene u procedure. Kada bi se donio takav zakon, mislim da se ti ljudi ne bi usudili upuštati u takve poduhvate.

NACIONAL: Po Istri, ali i na ostalim dijelovima obale, sve češće grade stranci koji ne poštuju lokalne zakone…

Točno, poseban je problem kada takve objekte grade nerezidenti, odnosno stranci koji nisu ni državljani Republike Hrvatske. Ne vjerujem da bi se itko od njih usudio na Bledu ili negdje u Austriji to činiti.

NACIONAL: U posljednje vrijeme dosta ste blagi prema HDZ-u. Kako surađujete s Vladom kao župan? 

Ako je netko dosljedan u svojoj politici prema HDZ-u, onda je to bila istarska politika u proteklih 30 godina. No od kad se bavim politikom, uvijek dijelim stvari na dvije razine. Jedna je pitanje funkcioniranja i suradnje institucija. Na tome sam inzistirao i kao gradonačelnik, a i sada kao župan. Mislim da svatko tko obnaša lokalnu vlast mora surađivati s institucijama države, bio to Ured predsjednika, Vlada ili ministarstva. Mislim da me dovoljno dobro poznajete i ako nešto krasi i Istru i politiku koja ovdje dominira, pa i mene sada kao nezavisnog župana, onda je to dosljednost u politici. Ljudi ovdje jako dobro znaju koga biraju i zašto biraju.

NACIONAL: Bili ste u Opatiji na konferenciji o turizmu na kojoj je bio i premijer. Dakle, viđate se dosta često. Kako komentirate njegov optimizam i zadovoljstvo brojkama ove sezone? 

Bio sam s premijerom kao i drugi župani, a tema je bila turizam. Naravno da sam bio u Opatiji, budući da je Istra šampion turizma i time predstavlja jednu trećinu ukupnog hrvatskog turizma. Kao što ste napomenuli – turizam čini 20 posto hrvatskog BDP-a. Iako mnogi kažu „nažalost“, smatram da nije šteta što tako visoki postotak BDP-a čini turizam, već je šteta da nema drugih industrija u puno većem postotku. Što se tiče brojki kojima je premijer zadovoljan, već dulje upozoravam da je brojanje dolazaka, ostvarenih noćenja i automobila na autocestama potpuno pogrešan pristup. Osobito ako govorimo o održivosti turizma, smatram da bi tema morala biti koliko ta industrija doprinosi, prije svega našim građanima, a onda i gospodarstvu u financijskom smislu i koliko to znači za održivost samog prostora. Mislim da smo mi ovdje u Istri te brojke u smislu kvantitete odavno dosegnuli. I zato kvantiteta više nikako ne smije biti tema, tema mora biti kvaliteta turističkog proizvoda, kao i cjelogodišnji turizam. Naravno da mi nikada nećemo izbjeći špicu sezone. To što se sada priča kako više neće biti bitni sunce i more nije realno. Bit će bitni i sunce i more i školski praznici, dok god nam najveći broj turista dolazi iz emitivnih tržišta kao što su Austrija, Njemačka, Slovenija. No ključ mora biti da se od turizma mora moći živjeti cijelu godinu. A ako želite dobiti kvalitetnog radnika u turizmu i kvalitetno ga platiti, on mora biti zaposlen tijekom cijele godine. Ne možemo se više orijentirati samo na sezonce.

NACIONAL: Upravo je na tom tragu nacrt novog Zakona o turizmu. Naime, ministrica Bunjac ističe kako je prioritet razvoj održivog, a ne masovnog turizma. Zar o tome ne slušamo već desetljećima – a u međuvremenu je došlo do masovne apartmanizacije turističkih gradova i odumiranja povijesnih jezgri?

Drago mi je da se napokon donosi Zakon o turizmu, koji Hrvatska do sada nije imala, a nama je to jako bitna gospodarska grana. No mene muči činjenica da je, kada taj Zakon dođe u provedbu i dok on počne funkcionirati, pitanje koliko će se u međuvremenu stambenih jedinica pretvoriti u jedinice za kratkoročni najam – čitajte: apartmane. Ono što sam više puta govorio, pa i ovaj put u Opatiji – mislim da turizmu nije mjesto u stambenim zonama. Zašto? Pa zato što se takvom apartmanizacijom nerealno dižu cijene. Kako će mlade obitelji, ukoliko im roditelji ne pomognu, moći kupiti stan za život? Ne samo kupiti, ne mogu ih niti dugoročno iznajmiti. Te cijene nije moguće dugoročno izdržati. Trebalo bi odrediti moratorij na apartmanizaciju u stambenim zonama, odnosno na neko vrijeme zabraniti kategorizaciju stanova u jedinice za kratkoročni najam u stambenim zonama. Ukoliko želite izgraditi hotel, turističko naselje ili turistički kamp, u prostornom planu morate imati zone T1, T2, T3 i to je crvena boja, to znaju svi koji se bave prostornim planiranjem. Ono što je žuta boja, a to je stambena zona, tu po meni turizmu nije mjesto. Jer ćemo izgubiti centre gradova i starogradske jezgre, i dobiti građane koji si ne mogu priuštiti stanovanje u tim dijelovima gradova. To je ogroman udar na komunalnu infrastrukturu, a sve mora funkcionirati.

NACIONAL: Je li Hrvatska postala preskupa kao turističko odredište?

Pretjerali smo u svemu, a osobito su trgovački lanci na obali neprimjereno podignuli cijene proizvoda. To nije samo tema turizma već i lokalnog stanovništva. Naš umirovljenik u Istri ima jednako malu mirovinu kao umirovljenici u ostalim dijelovima Hrvatske. Ako se ne varam, 388 eura je prosječna mirovina. S time se nigdje, a osobito u turističkim odredištima, gdje su cijene neprimjereno podignute, ne može živjeti. To je kratkoročno razmišljanje koje će nam dugoročno nanositi štetu.

NACIONAL: Kako surađujete s gradonačelnicima iz redova svoje bivše stranke, IDS-a? 

Odlično. I ne samo s njima. Kada sam postao župan, rekao sam da želim biti župan koji spaja. Stojim pri tome da neovisno o stranačkim bojama institucije trebaju surađivati. U skladu s time Istarska županija surađuje sa svim gradovima i općinama, neovisno o tome koja je politička opcija na vlasti. A gradonačelnici iz redova moje bivše stranke su moji dugogodišnji prijatelji, pa osim onog poslovnog dijela postoji i onaj privatni, pa se nekada i družimo.

NACIONAL: Kako ocjenjujete stanje u IDS-u, je li došlo do novih raskola nakon što je iz IDS-a izašao Marin Lerotić, saborski zastupnik? Novi predsjednik IDS-a Dalibor Paus optužio vas je da ste njegov dugogodišnji mentor. 

Mislim da nije korektno nametati takav epitet jednom mladom čovjeku koji misli svojom glavom. I ja sam imao taj problem kada sam naslijedio Ninu Jakovčića na čelu IDS-a. Svi su za mene govorili da sam njegov potrčko ili marioneta. Nije u redu takve stvari govoriti o jednom mladom čovjeku. A što se IDS-a tiče, iskreno, kako već dvije godine nisam komentirao stranku, neću ni sada. To su njihova stranačka pitanja, neka naprave ono što misle da je najbolje i za stranku i za Istarsku županiju.

NACIONAL: Svi stalno proriču kraj vladavine IDS-a u Istri, što vi mislite o tome? 

Mislim da to nije realno, ali da se neke stvari trebaju promijeniti, apsolutno da.