Zastrašujuće je da su bespravni graditelji u Istri najčešće strani državljani, koji u Hrvatskoj krše zakone i propise i rade ono što se u svojim državama nikad ne bi usudili. U pojedinim dijelovima Istre, područja bespravne gradnje premašuju područja u kojima je gradnja dozvoljena”, otkrio je u razgovoru za Nacional župan Istarske županije Boris Miletić. Bivši predsjednik IDS-a trenutno vodi veliku bitku s državnim vlastima kako bi se napokon riješio, kako on kaže, “neviđeni napad na prostor”. U toj borbi lokalni političari u Istri još uvijek nisu dobili podršku premijera Plenkovića i većine u Saboru da se nadležnost s državne razine prebaci na lokalnu zajednicu, a Miletić kaže kako je očito da državni vrh u Zagrebu ne shvaća ozbiljno vapaje ljudi s terena. Boris Miletić je župan Istarske županije postao nakon pobjede na lokalnim izborima u lipnju 2021., a prije toga je od 2006. bio gradonačelnik Pule. No prvih godinu i pol mandata na mjestu župana obilježio je njegova svađa s novim vodstvom IDS-a te izlazak iz najveće hrvatske regionalne stranke. Unatoč tome, Miletić i dalje ima podršku IDS-ovih vijećnika u Županijskoj skupštini te uspješno surađuje s većinom IDS-ovih gradonačelnika u istarskim gradovima, a o čemu je govorio i u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Bliži se kraj još jedne godine, a problem bespravne gradnje u Istri još uvijek nije riješen, kako to komentirate i što ste vi kao župan poduzeli po tom pitanju?

Istina, problem nije riješen, a nažalost niti se nazire rješenje. Osobno sam ljut i frustriran jer nam se pred očima događa neviđeni napad na prostor, koji svakim novim danom nepovratno uništava naš najvrjedniji resurs. Regionalna i lokalna razina vlasti, nažalost, imaju svezane ruke po tom pitanju, pa ono što kao župan jedino mogu i što uostalom neprestano radim, to je da upozoravam nadležne na ovu pošast u Istri. Upozorio sam sve relevantne čimbenike, predsjednika Vlade, razne ministre, govorio sam o tome na Hrvatskoj zajednici županija i na mnogim drugim mjestima. Također, uputili smo Odboru za zaštitu okoliša i prirode, Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu Sabora apel te detaljne informacije o bespravnoj gradnji i njezinim posljedicama na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša na području Istarske županije. Iznijeli smo niz konkretnih prijedloga kojima je cilj zaustaviti devastaciju našeg prostora, a onaj najvažniji i najučinkovitiji je spuštanje ovlasti građevinske inspekcije na županije, gradove i općine te propisivanje rigoroznijih novčanih kazni, ali i tretiranje bespravne gradnje ne kao prekršaja, već kao kaznenog djela.

NACIONAL: Osjećate li da su vas izigrali država i aktualna vlada jer još uvijek nisu napravili ono što su već nekoliko puta obećali te je problem bespravne gradnje još aktualan?

Imam osjećaj da naše ne apele, već vapaje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno oni kojih bi to trebali. Zato sam i više puta povukao paralelu s kupnjom borbenih aviona: država štiti naš zračni prostor, ali ne i hrvatsku zemlju. Ovakav napad na našu zemlju nije viđen od vremena Domovinskog rata. Ono što je posebno zastrašujuće je da su bespravni graditelji najčešće strani državljani, koji u Hrvatskoj krše zakone i propise i rade ono što se u svojim državama nikad ne bi usudili. U pojedinim dijelovima Istre, područja bespravne gradnje premašuju područja u kojima je gradnja dozvoljena, što govori dovoljno samo po sebi.

NACIONAL: Što tražite od premijera da napravi kako bi se završila ta priča?

Premijeru sam uručio podeblju knjigu sa zorno prikazanim čitavim naseljima bespravne gradnje izvan građevinskog područja, snimljenih dronom, odnosno ortofoto, a to je samo dio onoga što se danas dešava.

Kao što sam ranije rekao, tražimo spuštanje ovlasti građevinske inspekcije s državne, na lokalnu, odnosno regionalnu razinu kako bismo bespravnu gradnju zaustavili u začetku. U Istri danas imamo na desetine tisuća bespravno sagrađenih objekata. Vidimo da je sadašnja Građevinska inspekcija neučinkovita jer je građevinskih inspektora na terenu premalo, točnije na području Istarske županije je samo jedan. Drugo, tražimo oštre kazne za prekršitelje te da se bespravna gradnja tretira kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj. Pa kad prvi ilegalni graditelj dobije „paprenu“ novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu, ostali će dobro razmisliti žele li se u takvo nešto upuštati. Isto tako, držim da bi trebalo sankcionirati i građevinske tvrtke koje grade te objekte bez građevinskih dozvola, kako bi se i tako smanjila mogućnost bespravne gradnje.

NACIONAL: Iza vas je godina i pol mandata, a pred vama usvajanje proračuna Istarske županije, kako biste ocijenili dosadašnjih 18 mjeseci?

Bila je to uistinu dinamičnih godinu i pol dana i to je razdoblje stvarno preletjelo. Posla, investicija, programa i inicijativa je puno i tom dinamikom nastavljamo i dalje. Smatram da i danas građani nedovoljno znaju što je sve u našoj ingerenciji i sve što radimo. Zato je moja ideja približiti im našu ulogu, predstaviti im brojne projekte i programe koje provodimo te što sve kroz županijski proračun financiramo. Posebno mi je drago što sam imao prilike susresti jako puno sugrađana, bilo da govorimo o našim poljoprivrednicima, zdravstvenim djelatnicima, uspješnim sportašima, studentima, poduzetnicima, kulturnjacima itd. Istra je uistinu bogata regija, a naše su najveće bogatstvo upravo ljudi.

NACIONAL: Koji su glavni projekti i programi koje ste odlučili pokrenuti i dovršiti u mandatu, a koja su ujedno i najveća kapitalna ulaganja čija je nositeljica Istarska županija?

Najveća ulaganja su na području zdravstva jer je zdravlje ljudi na prvome mjestu te obrazovanja jer su mladi naša budućnost. U ovoj godini je tako dovršen projekt izgradnje i opremanja nove Opće bolnice, u Puli, investicija vrijedna 800 milijuna kuna. Radi se o najvažnijem ulaganju na području istarskog zdravstva u proteklih 25 godina. Isto tako, dovršili smo izgradnju nove Medicinske škole u Puli, koju zajednički financiraju Županija i Grad Pula. Na području obrazovanja značajan je i projekt rekonstrukcije, dogradnje i opremanja Talijanske srednje škole – Scuola media superiore italiana “Leonardo da Vinci” Buje – Buie, koji je netom okončan, a u tijeku je i rekonstrukcija i dogradnja te opremanje Regionalnog centra kompetentnosti pri Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, u okviru provedbe EU projekta KLIK Pula. U idućoj godini započinjemo s gradnjom Talijanske osnovne škole u Novigradu-Cittanova. Dovršena je i izgradnja Sustava javnog navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka na području Poreštine. Također, jedina smo županija koja trenutno gradi 2 nova doma za starije osobe, u Labinu i Pazinu, koje sufinanciramo s 50 posto sredstava, te dograđujemo onaj u Buzetu. Isto tako, u novoj godini započet će dogradnja Doma za starije osobe u Puli. A kad bih morao izdvojiti samo jednu stvar u proteklih godinu i pol dana, to bi bila jednoglasna podrška svih gradonačelnika i načelnika mom prijedlogu o zajedničkom sufinanciranju rekonstrukcije Odjela dječje rehabilitacije, pri županijskoj Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ Rovinj-Rovigno. Jer kao što sam i tada rekao, kada su djeca u pitanju, granice ne postoje i potrebno nam je zajedništvo. Volio bih kada bi u Hrvatskoj takvih primjera zajedništva bilo više, gdje sve općine, svi gradovi i županija zajednički ulaze u jedan projekt neovisno o političkom predznaku. Također, ove smo godine pokrenuli jednu novinu, a to je Fond za sport, kroz koji ćemo u prvome redu sufinancirati edukacije trenerima i interes je stvarno velik, što mi je posebno drago. Promocija i ulaganje u sport su nam od velike važnosti, posebno u kontekstu promicanja zdravog načina života među djecom i mladima. Važan segment društva je i kultura, a od projekata bih izdvojio otvaranje Kuće kaštela u Momjanu, kojom želimo očuvati, valorizirati i promicati vrijednu baštinu kaštela u Istri.

NACIONAL: Iza nas je jedna od najuspješnijih turističkih sezona u kojoj je Istra zacementirala poziciju lidera hrvatskog turizma, vjerujem da ste zadovoljni turističkim rezultatima u Istri.

Da, iza nas je odlična turistička sezona, a Istra je jedina regije na obali koja je nadmašila rekordnu 2019. godinu, što svakako veseli. Međutim, držim da smo kao destinacija dosegnuli maksimalne kapacitete i da nam rast broja dolazaka gostiju narednih sezona ne smije više biti tema. Kvantiteta je postignuta te nam je ubuduće cilj rast kvalitete.

NACIONAL: Gdje vidite prostor za napredak istarskog turizma i kako se može spriječiti masovniji turizam jer je već sada Istra poprilično blizu maksimalnom broju turista koji može primiti, i to prije svega u srpnju i kolovozu?

Naše opredjeljenje nije masovni turizam, već razvoj visokokvalitetnog, dugoročno održivog turizma, uz prije svega zadovoljno domicilno stanovništvo, a jednako tako i zadovoljne goste. Ne želimo više brojati niti dolaske, niti noćenja, želimo razgovarati u ekonomskim terminima o benefitu turizma za naše građane i za naše gospodarstvo. Usmjereni smo na dugoročno održiv i ekološko prihvatljiv turizam, kao i produljenje sezone stvaranjem novih motiva dolaska gostiju, primjerice u sportskom turizmu. Istra se do sada već afirmirala kao dobar domaćin vrhunskih sportskih događaja te smo i po tome prepoznati diljem svijeta. Dakle, želimo govoriti o turističkoj godini, a ne sezoni i tu prostora za daljnji razvoj svakako ima. Na tome, kao Županija, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i turističkim sektorom, intenzivno radimo. Razvoj turizma u Istri nije se dogodio slučajno, a ni stihijski već je rezultat rada i truda, sinergije svih involviranih u našu uspješnu priču i zato imamo veliku odgovornost da tim putem nastavimo i dalje, prvenstveno zbog našeg lokalnog stanovništva, čija kvaliteta života ne smije ispaštati zbog turizma, a potom i radi gosta koji dolazi s velikim očekivanjima koja moraju biti ispunjena. Uostalom, svjedočili smo izrazito sušnoj sezoni koja nas je primorala na uvođenje mjere redukcije korištenja pitke vode I. stupnja, što govori u prilog tome da postojeća infrastruktura ne može više podnijeti ovaj izraziti trend rasta broja turista na našem području.

‘Izazovna vremena u kojima živimo traže stabilnost i odgovornost i zato je neophodno da sve razine vlasti surađuju’, kaže Boris Miletić. FOTO: Saša zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li budućnost u luksuznim hotelima s malim brojem soba koji bi osigurali dolazak gostiju s većom platežnom moći? Postoji li opasnost od preizgrađenosti Istre? Vidimo da dio građana nije najbolje prihvatio plan gradnje hotela u Puli.

Budućnost turizma je u održivosti i podizanju kvalitete turističkog proizvoda te privlačenju gostiju veće platežne moći. Ono što vidimo da se događa na području Istarske županije je veliki interes za izgradnju novih objekata, ne samo za stanovanje, već radi povećanja smještajnih kapaciteta u nekomercijalnom obliku turizma. Već sada imamo preko 134 tisuća ležajeva u nekomercijalnom smještaju, gdje se ne plaćaju nikakva davanja, već neka minimalna boravišna taksa. To je jedna porezna oaza, gdje se u sivoj zoni zarađuju ogromni novci, milijuni eura. Često su i tu u pitanju strani državljani koji ilegalno iznajmljuju svoje objekte turistima, a od kojih lokalna zajednica nema apsolutno nikakve koristi, osim povećanog obima otpada. Usporedbe radi, u svim hotelima na našem području imamo nešto više od 51 tisuću ležajeva, dakle u nekomercijalnom smještaju ležajeva je skoro pa triput više, a vlasnici više od 50 posto nekomercijalnog smještaja su strani državljani.

Dio ljudi smatra da nam ne treba više smještajnih kapaciteta, s čime se slažem, ali je pitanje kakvih kapaciteta. Ulaganje u hotelu je nešto što omogućuje razvoj cjelogodišnjeg turizma i veću kvalitetu, dok je ulaganje u ove druge oblike, prvenstveno u nekomercijalni smještaj, nešto što je kratkoročno i što samo pojačava vršno opterećenje tijekom vršne sezone. U Istri ukupno imamo 470 tisuća ležaja, a u špici sezone se prijavi maksimalno 310 tisuća gostiju. Pitamo se gdje je tih preostalih 160 tisuća gostiju koji su sigurno bili u Istri, a nigdje nisu prijavljeni. U tom dijelu gubimo ogromni novac, a nadležnosti turističke inspekcije su pod državnom kapom.

NACIONAL: Početkom nove godine Hrvatska ulazi u Schengen i eurozonu, što to znači za Istru?

Istarska županija je među prvima snažno zagovarala ulazak u EU te je od početka bila proeuropski orijentirana. Stoga i na ulazak Hrvatske u Eurozonu i Schengen gledamo kao logičan nastavak integracije u europsku zajednicu, a benefiti za sve naše građane su brojni. Dosanjali smo san da naša Istra, koja se nalazi na području triju država, Hrvatske, Slovenije i Italije, bude konačno bez granica te da naši građani mogu slobodno putovati Europom. Ulazak u Schengen će svakako olakšati dolazak, odnosno odlazak gostiju koji posjećuju Istru. Što se, pak, eura tiče, njegovim uvođenjem će se izbjeći valutni rizici, a uostalom već smo toliko “euroizirana“ zemlja i ne znam je li itko više računa, primjerice, kvadratni metar stana u kunama, već to godinama činimo u eurima.

NACIONAL: S druge strane, postavlja se i pitanje održivosti turizma, posebno u ovim turbulentnim vremenima kada rastu cijene energenata. Može li to ugroziti istarski turistički uspjeh?

Rast cijena energenata sigurno utječe i na turizam. Naime, prema najavama, zbog visoke cijene električne energije ove zime dio objekata neće biti otvoreno, a Vlada nije dovoljno intervenirala, odnosno nije prihvatila prijedloge turističkog sektora. I tu dolazimo u kontradikciju kad govorimo da želimo cjelogodišnji turizam, a onda se svodimo na to da zbog cijene struje neki hoteli neće raditi. Zbog navedenog, rezultati tijekom zime sigurno će biti niži u odnosu na prethodna razdoblja.

NACIONAL: Kada već govorimo o energetici, što Istarska županija radi po tom pitanju, koje to energetske projekte pripremate?

Istarska županija je pokrenula sve mehanizme kako bismo ostvarili cilj da Istra 2030. godine bude energetski samodostatna i da napusti fosilna govora, što je definirano i direktivama iz Europskog zelenog plana. Upravo smo nedavno pokrenuli Izmjene i dopune županijskog Prostornog plana kojima ćemo obuhvatiti upravo područje energetike kako bismo planirali izgradnju u prvome redu solarnih elektrana, a ispitat ćemo mogućnosti korištenja energije vjetra. Također, uspostavili smo suradnju s eminentnim stručnjacima s ciljem razvoja više projekata iz područja bez ugljične proizvodnje energije, prijenosa energije te infrastrukture koja podržava e-mobilnost. Spomenuo bih i vrijedan projekt „Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju“, čiji smo nositelji, a zahvaljujući kojem će u nekoliko hrvatskih gradova biti postavljene 22 solarne elektrane na krovovima javnih objekata. Isto tako, Županija je objavila Javni poziv za subvencioniranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju. Cilj spomenutog poziva je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima.

NACIONAL: Kakva je suradnja s istarskim gradonačelnicima i načelnicima koji dolaze iz različitih političkih opcija i je li vam otežan rad s obzirom na to da ste napustili IDS?

Izazovna vremena u kojima živimo traže stabilnost i odgovornost i zato je neophodno da sve razine vlasti, državna, regionalna i lokalna, međusobno surađuju, bez obzira na politički predznak. Od prvog dana kada sam stupio na dužnost župana, rekao sam da će moja vrata svima uvijek biti otvorena i tako i je. Posebnu važnost pridajem suradnji s istarskim gradovima i općinama jer svaki kutak Istre je podjednako važan. Meni je najbitniji svaki građanin Istre i jednako tako svaki metar istarske zemlje. Zato i održavam redovite koordinacije s gradonačelnicima i načelnicima te obilazim naše gradove i općine. Svaki dio naše Istre je specifičan na svoj način, pa su tako i potrebe i prioriteti različiti. No svugdje je vidljiv kontinuiran napredak i želja da daljnjim razvojem. Naravno, tu je uvijek prisutan faktor realnosti jer su želje i potrebe jedno, a financijske mogućnosti proračuna ograničene. Županija će uvijek nastojati pomoći u okviru svojih mogućnosti, a s tim smo ciljem i povećali sredstva u Fondu za manje razvijene jedinice lokalne samouprave.

NACIONAL: Zanimljivo je i da je Istarska županija prva u Hrvatskoj koja je u sve svoje osnovne škole uvela građanski odgoj. Koji su razlozi za to te koji su drugi koraci koje poduzimati u školstvu?

Točno, Istarska županija je kao prva županija u Hrvatskoj, od ove školske godine uvela program Građanskog odgoja i obrazovanja u svih 25 osnovnih škola čiji smo osnivači. Naime, na inicijativu Županije, još 2018. godine GOO je uveden kao izvannastavna aktivnost, tada u deset osnovnih škola u Istri. U ovogodišnjem proračunu izdvojili smo čak pola milijuna kuna samo za jačanje programa Građanskog odgoja i obrazovanja jer želimo našoj djeci omogućiti da postanu odgovorni i aktivni članovi suvremenog društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Želimo da razvijaju socijalne i građanske kompetencije, kao i znanja i vještine korisne u svakodnevnom životu. Isto tako, već duži niz godina u Istri, u svim predškolskim ustanovama, osnovnim te srednjim školama provodimo i Zavičajnu nastavu jer želimo da djeca uče o svome zavičaju, našim običajima i tradiciji.