‘Ministar financija Marko Primorac u nezavidnom je položaju i teško će ostvariti plan o uštedama. Pogotovo jer ne vidim prostora gdje bi se te uštede mogle i ostvariti“, rekao je za Nacional bivši ministar u vladi Zorana Milanovića i aktualni predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Boris Lalovac. Iako kaže da mu je teško govoriti o aktualnim problemima s državnim proračunom, jer će konkretne brojke izvršenja proračuna biti poznate tek u rujnu, Lalovac tvrdi da razumije poziciju aktualnog ministra financija te ga smatra žrtvom predizbornih obećanja premijera Andreja Plenkovića i vodećih ljudi HDZ-a. Naime, početkom prošlog tjedna Jutarnji list je objavio dopis kojim potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac poziva na hitne pojedinačne sastanke radi rebalansa proračuna za ovu godinu, kojim se rashodi žele smanjiti za čak 1,56 milijardi eura, odnosno velikih 5,5 posto proračuna. Primorac od ministara traži da rashode linearno srežu za čak deset posto, što će se onda odraziti na planirane projekte, a povod je očito predizborno ispunjavanje obećanja o povećanju plaća za sve državne i javne službenike. Naime, veliko povećanje plaća u javnom sektoru koštalo je državni proračun dodatne 1,63 milijarde eura. Na sve to, ali i na upozorenje o povećanju rashoda koje je Europska komisija još u studenom 2023. uputila Plenkovićevoj Vladi, u razgovoru za Nacional osvrnuo se Boris Lalovac.

NACIONAL: Kako komentirate situaciju nastalu oko proračuna i oko zahtjeva ministra financija Marka Primorca za uštedama u ministarstvima?

Kao prvo bih želio naglasiti da mi još nemamo pravih brojki o izvršenju proračuna, pa zapravo mogu govoriti samo o političkoj strani svega što se događa. Naime, osim onog što je objavljeno u pismu, mi nemamo pravi uvid u cijelu stvar, pa samo možemo nagađati. Ono što je jasno jest da je riječ o političkoj borbi unutar samog HDZ-a i čini mi se da je ministar Primorac tu u dosta teškoj poziciji jer on nema političku težinu jednog Ivana Anušića ili Olega Butkovića, a to su ljudi koji su na čelu resora koji bi najviše bili pogođeni najavljenim uštedama. Čini mi se i da je Marko Primorac u nezavidnom položaju i da će teško ostvariti plan o uštedama. Pogotovo jer ne vidim prostora gdje bi se te uštede i mogle ostvariti. Sigurno je da se budžet za vojsku neće smanjivati jer sada sve članice NATO saveza idu prema tome da se dva posto BDP-a troši na vojsku. U zdravstvu se također teško mogu ostvariti uštede, pogotovo ako će se krenuti sa sanacijom dugova bolnica koje su krajem svibnja veledrogerijama bile dužne 600 milijuna eura. S druge strane, imamo i socijalne naknade, poput dječjeg doplatka, koje su također nedavno rasle, pa bi bilo neozbiljno odmah ih ići smanjivati. Tako da stvarno ne vidim gdje će Primorac naći ta sredstva.

NACIONAL: Jesu li možda ugroženi neki infrastrukturni projekti?

Pa, to je jedini prostor u kojem se mogu naći neke uštede. Međutim, ako se krene tim putem, to odmah znači manji BDP jer je država jedan od najvećih investitora kada govorimo o građevini ili velikim projektima. Zato se, ako sam dobro razumio iz onog dopisa, najviše bunio ministar prometa Oleg Butković jer država trenutačno radi na četiri-pet velikih cestovnih projekata, od autoceste do Siska do projekta autoceste do Žute Lokve. Svi ti projekti su vrlo važni za Olega Butkovića i sumnjam da bi on tek tako od njih odustao. Zato jednostavno ne vidim gdje bi Primorac tu mogao naći prostora za uštede.

NACIONAL: Koliko dio proračuna je zapravo zacrtan i teško ga se može mijenjati, odnosno koliko odlazi na plaće, mirovine i još neke stavke koje su „zacementirane“?

Ne znam točno, ali mislim da na plaće, mirovine, vojsku, ove Butkovićeve projekte, zdravstvo i socijalne naknade otpada između 80 i 90 posto proračuna. Zato i kažem da jednostavno ne vidim gdje bi se te uštede mogle ostvariti i zato ne bih baš volio biti u koži Marka Primorca. Pogotovo jer su se svi ministri u proteklih nekoliko godina navikli na to da novca ima i da nema problema s potrošnjom. Zato i ne čudi da ima dosta nezadovoljnih ovakvim zahtjevom ministra Primorca.

NACIONAL: Je li moguće da su u prvih šest mjeseci 2024. već potrošene dvije trećine proračuna, kao što se to spominje u javnosti?

Naravno da je moguće, pa samo na mirovine odlazi oko sedam milijuna eura, a tu treba dodati i rast plaća u javnom sektoru, na koje se sada izdvaja oko pet milijardi. Tome dodajte i zdravstvo i razne druge subvencije i vrlo se brzo dođe do dvije trećine proračuna. Možda se ponavljam, ali iz svega navedenog mi se čini da će ministar jako teško doći do potrebnih ušteda. Tu je i još jedan problem, a to je da je većina ovog što sam naveo zakonski određena. To znači da se, i kada bi se išlo u uštede, prvo moraju mijenjati zakoni, a to se skoro sigurno neće dogoditi i za to će Primorac jako teško dobiti potporu.

‘Donekle i razumijem i podržavam ministra Primorca u njegovim zahtjevima, ali neće mu biti lako jer on nema dovoljno političke moći da to provede’, rekao je Boris Lalovac

NACIONAL: Čini mi se da je vaš dojam kako Primorcu nedostaje prije svega političke snage, a samim time i političke potpore kako bi proveo ove zahtjeve?

Proračun i jest prije svega politički dokument, pa tako i ove uštede ovise o političkoj volji vladajućih, a čini mi se da u toj raspodjeli snaga Marko Primorac nema dovoljno političke moći da to provede. Zato ga donekle i razumijem i podržavam u njegovim zahtjevima, ali neće mu biti lako. Primjerice, kada je ministar bio Zdravko Marić, on je ipak imao neku političku snagu i iza njega je stajala određena politička moć koju je dobio popriličnim brojem glasova na parlamentarnim izborima. Marko Primorac to nema, on je na izborima dobio oko 2500 glasova, a oni od kojih traži uštede su dobili 15-20 tisuća glasova. Sve se to gleda i sve se to važe. Znam to i iz osobnog iskustva kada sam bio ministar financija.

NACIONAL: Je li ministar Primorac sada zapravo postao žrtva predizbornih obećanja premijera Plenkovića i HDZ-a?

Mislim da jest. Od njega se tražilo da pristane na sve, a sada kada to dolazi na naplatu, onda opet on postaje glavni krivac i nitko ne želi rezati u svom ministarstvu. Teško će on to ostvariti jer mi se čini da se od njega sada traži da rupu zakrpa isključivo povećanjem prihoda, a to je nemoguće. Zato i najavljuje porez na nekretnine i novo rasterećenje plaća jer se rupa planira krpati ponovo iz gospodarskog rasta. U prošlom razdoblju prihodi su bili povećani i zbog rasta, ali i zbog inflacije, koja je sada pala i koja je negdje oko tri-četiri posto.

‘Europska komisija je lani upozorila da su rashodi u ogromnom rastu. Zanimljivo je da taj dokument nitko danas ne spominje, a tamo se deklarativno upozorava Vlada da se više ne može toliko trošiti’

NACIONAL: Je li dio prihoda došao i zahvaljujući EU sredstvima, na što je prošlog tjedna upozorio i predsjednik Milanović, koji tvrdi da se trebamo spremiti jer ta sredstva neće još dugo biti na raspolaganju?

Tako je, predsjednik je potpuno u pravu, a mislim da on upozorava i na ovaj problem jer smo u velikim problemima s iskorištavanjem sredstava iz omotnice od 2021. do 2025. Tu smo dosta loši s povlačenjem sredstava, a ostalo nam je još manje od dvije godine da koristimo tu omotnicu, nakon toga već kreće nova. Tako da mislim da je predsjednik upozorio prije svega na činjenicu da se bliži kraj tim sredstvima, a tempo korištenja nije nimalo dobar.

NACIONAL: Spomenuli ste porez na nekretnine, očekujete li i uvođenje novih poreza ili dizanje nekih postojećih?

Ne, mislim da neće biti uvođenja novih poreza. Jedino što se može očekivati, a vidimo već neke najave od prošlog vikenda, jest ukidanje subvencija za cijenu plina i električne energije od jeseni. Pogotovo jer i Europska komisija ne gleda najbolje na takve subvencije, a i inflacija je pala, pa je više ne mogu koristiti kao razlog subvencija za plin i električnu energiju.

NACIONAL: Dakle, može se očekivati ukidanje državne subvencije cijene plina i električne energije?

Mislim da je to realno za očekivati. Pogotovo jer su se, koliko sam upućen, cijene plina i električne energije stabilizirale, pa više i nema razloga za takvim mjerama. Tako da će tu pokušati ostvariti neke uštede, ali teško mi je reći hoće li to i približno biti dovoljno.

NACIONAL: Koliko je ovo zapravo i udarac za premijera Plenkovića, koji stalno ponavlja da Hrvatska nikada nije bila ekonomski stabilnija nego što je to danas?

Pa sigurno da je udarac. Ali očito je da su se malo previše zaigrali i da su potrošili još više nego što su planirali. Uostalom i mi iz oporbe smo upozoravali da je riječ o superizbornom proračunu, a na to je upozorila i Europska komisija, koja je upozorila da su rashodi u ogromnom rastu. Zanimljivo je da taj dokument nitko danas ne spominje, a tamo se deklarativno upozorava Vlada da se više ne može toliko trošiti, ali Plenković i ekipa su se na to upozorenje oglušili. Sada se vidi da je EK bila u pravu.

‘Realno je očekivati ukidanje državne subvencije na cijene plina i električne energije, pogotovo jer su se cijene plina i električne energije stabilizirale, pa više i nema razloga za takvim mjerama’

NACIONAL: Hoće li na kraju najveća žrtva biti privatni sektor i radnici u privatnom sektoru, kojima su plaće ipak rasle puno niže nego onima u javnom sektoru?

Teško mi je to u ovom trenutku procijeniti dok ne dobijemo prave brojke u rujnu. Ali činjenica je da su plaće rasle i u privatnom sektoru, tako da ne vjerujem da će biti neki veliki udar na privatni sektor, pogotovo jer nema velikog manevarskog prostora za oporezivanje privatnog sektora. Ipak, za neku detaljniju analizu treba pričekati kao prvo završetak turističke sezone, a nakon toga i objavu rashoda koje će Ministarstvo financija u rujnu objaviti za prvih šest mjeseci ove godine.

Do sada su objavljeni rashodi za prva tri mjeseca, ali čini mi se da najviše toga dolazi na naplatu u druga tri mjeseca, pa treba pričekati da vidimo te brojke.