Saborski zastupnik SDP–a i bivši ministar financija Boris Lalovac govori o prijedlogu proračuna za 2024. godinu koji je dvostruko veći nego što je bio u godini kada je Andrej Plenković preuzeo premijersku dužnost

U povodu prošlotjedne objave proračuna za sljedeću, superizbornu 2024. godinu, razgovarali smo s Borisom Lalovcem, jednim od ekonomskih stručnjaka oporbenog SDP-a, aktualnim potpredsjednikom saborskog Odbora za financije i proračun, kao i bivšim ministrom financija u vladi Zorana Milanovića. Naglasivši da je najavljeni proračun „superizborni“ i dvostruko veći nego kada je premijer Andrej Plenković preuzeo mandat, Lalovac se u razgovoru za Nacional osvrnuo i na činjenicu da je nakon uvođenja eura u hrvatski monetarni sustav 1. siječnja ove godine, HNB dobio naputak Europske središnje banke da komercijalnim bankama dominantno u stranom vlasništvu mora plaćati tzv. prekonoćni depozit po stopi od četiri posto za položeni novac. Prije uvođenja eura HNB za položenih 10 milijardi eura obavezne pričuve, bankama nije ništa plaćao jer je kamatna stopa za tu obaveznu pričuvu banaka bila nula posto. Boris Lalovac diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Splitu, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iz područja ekonomskih znanosti, fiskalne politike i korporativnih financija. U svojoj profesionalnoj karijeri bio je i predsjednik nadzornih odbora HABOR-a i FINA-e, a dok je radio u privatnom sektoru, bio je direktor Sektora financija, računovodstva i izvještavanja Raiffeisen Leasinga. Ni ovoga puta Boris Lalovac nije želio govoriti o pripremama SDP-a za sljedeće izbore, naglašavajući da osobno ne sudjeluje ni u kakvim koalicijskim pregovorima jer nije član nijednog stranačkog tijela koje o tome odlučuje. Niti je član Predsjedništva SDP-a niti Glavnog odbora stranke.

NACIONAL: Izjavili ste da je proračun za sljedeću godinu napuhan i „superizborni“ kakav Hrvatska još nije vidjela. Na čemu temeljite tu svoju ocjenu?

Taj proračun omogućava premijeru Plenkoviću da biračima i raznim socijalnim skupinama dijeli darove, a manje je važno što će biti poslije toga. S druge strane, cijene će nastaviti rasti, ali samo u manjem postotku i sporijim tempom….