Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu za N1 je govorio o demokratskim procesima prije i nakon izbora te o 60 godina rada IDIZ-a.
Najprije se osvrnuo na skok u izlaznosti birača, nakon što smo od 2000. pratili pad izlaznosti.
“Najveći pobjednici ovih izbora su građani i građanke Hrvatske. Činjenica da imamo gotovo 65% izlaznost na izborima je neka zraka optimizma“, kaže Jokić.
“Iz uskopolitičke perspektive to je znak kredibiliteta novoizabrane vlasti. Više je razloga za motiv. Kampanja je polarizirala ljude i potaknula da izađu za ili protiv neke opcije. Također, izbori su bili u srijedu na neradan dan, i to je potaknulo. Izlaznost je dobra vijest za Hrvatsku i bilo bi loše da političari u postizbornom razdoblju makinacijama to ne iznevjere”, kaže.
Velike studije govore o tri razloga neizlaska na izbore: Prvi je da se politika ogadila mnogima i ne žele sudjelovati, drugi je da neki smatraju da njihov glas ne vrijedi, da je minoran, a treći je onaj koji vidimo poslije izbora i koji bi mogao utjecati na ponovni pad izlaznosti – u postizborno vrijeme nestane sve ono što je izrečeno u kampanji”, objašnjava Jokić.
“Time biva iznevjeren glas građana. Ne možete četiri godine govoriti jedno pa onda od srijede na četvrtak promijeniti mišljenje. Četiri godine mi/oni snažne retorike i napraviti salto mortale… Pitanje je što će ti ta moć ako si kompromitirao sve etičke obrasce?”, dodaje.
“Šira društvena promjena je da se ljudima ogadi politika. Naša istraživanje pokazuju da djeca već u petom razredu osnovne škole kada ih pitate koliko se kome može vjerovati, na samom kraju, iza stranaca koje ne poznaju, stavljaju političare“, govori.
KRČMA, KRAVICA I LUKOBRAN Jokić: Ovo je klasična turbofolk politika, a najveća je zabluda…
“Znam da zvuči utopistički, ali povjerenje koje ti je netko dao iznevjeriti zbog jednog ministarstva ili dva, po meni je društveno, izrazito štetno. Ova izborna kampanja bila je trenutak ekstremne polarizacije, čak i toksična. Emocija je jedan od glavnih motivatora no velika je snaga pozitivnih emocija. Međutim negativna u kratkom roku energizira ljude da izađu na izbore”, kaže Jokić.
Građanski odgoj i obrazovanje
“Sanjam dan kada će svi imati građanski odgoj i obrazovanje“, kaže.
Za osnaživanje demokratskih procesa, naglašava Jokić, važno je sustavno obrazovati mlade. Mali skok postoji, ali većina političkog spektra nema politike za mlade.
“Čini mi se važnim temama za mlade – politike obrazovanja, stanovanja i demografske politike te ulaska u svijet rada. Treba brinuti o tome da se obrazuju, obrazovni sustav bi trebao poticati na političko obrazovanje. TikTok nije najbolji način. Bilo bi pulo bolje ugraditi političko obrazovanje u sam sustav. Imamo program u 110 srednjih škola u Hrvatskoj. Kad bi to bilo sustavno, ishod bi bila još veća izlaznost. Građanski odgoj i obrazovanje trebao bi biti dobar za sve opcije i poželjna svim akterima. Kako doći do promjene i utjecati na promjenu, to bi trebalo biti u demokratskom interesu. Sanjam dan kada će svi imati građanski odgoj i obrazovanje”, kaže.
Boris Jokić: Zaposleni u odgojno-obrazovnim ustanovama niti su privilegirani, niti cijenjeni
‘Čovjek koji kritički misli opasan je za pozicije moći’
Jokić je objasnio zbog čega tolike polemike i kontroverze oko ideje razvoja kritičkog mišljenja, što je bila tema i oko sustavnog uvođenja građanskog odgoja u škole.
“Čovjek koji kritički misli uvijek je opasan za establisment i pozicije moći, za ljevicu i za desnicu, ali cilj svakog društva utemeljenog na zdravim osnovama da se o njima kritički misli i da se proziva autoritet. Takvo društvo ne odgovara mnogima, ali koja je racionala za otpor tome. Ako ukažete na manipulaciju, to bi trebao biti društveni i politički cilj. Inače se vrlo lako može autoritarno skliznuti. Mislim da se u Hrvatskoj ozbiljno treba provesti rasprava za spuštanje dobne granice glasanja. Mladi ljudi sa 16 godina su aktivni i relevantni sudionici“, kaže.
GRAĐANSKI ODGOJ U ŠKOLAMA Evo tko je za, a tko protiv važne teme za moderno društvo
Mladi odlaze zbog klijentelizma i percepcije korupcije
“Dugo pratimo mlade. Pratimo trendove. Kvalitetu života pratimo kroz obrazovanje, kvaliteta stanovanja, mogućnosti, što mladi ljude žele, karijerni aspekt. Trenutačno je situacija takva da mladi svoju budućnost često ne vide u Hrvatskoj. To treba mijenjati. Ne odlaze samo zbog materijalnih razloga”, kaže Jokić.
“Percepcija klijentelizma, nepotizma i zapošljavanja pomoću političke iskaznice i perspektiva da svojim radom neće ovdje postići svoje ciljeve je osnovni razlog odlaska i pomisli da je trava negdje drugdje zelenija. Godine 2022. je više od 60% mladih na državnoj maturi odgovrilo da je za upis na fakultet važnija veza od toga koliko znaju. Znači imate antikoruptivni i dobro proveden postupak i oni svejedno imaju percepciju korupcije“, kaže.
60 godina Instituta za društvena istraživanja
IDIZ slavi 60 godina postojanja. Jokić je podsjetio na dan osnivanja i ulogu Instituta.
“Dana 21. traavnja 1964. Rudi Supek i Eugen Pusić između ostalih, krenuli su u osnivanje Instituta za društvena istraživanje u Zagrebu. 60 godina gledamo što se s tim društvom zbiva. Društvo se može ‘popraviti’. Mi to pratimo zaanstvenim istraživanjima. Društvo se poboljšava, ali ima veliki potencijal postati još bolje. Da bi se neke stvari pomaknule k zdravijim obrascima, odnos moći u društvu treba biti drukčiji. Mi smo bolje društvo nego što se čini na medijskim portalima. Društvo u nekim elementima treba pomak, zadatak društvenih znanosti je da nudi rješenja i daje političarima bolje alate za to”, zaključio je z N1.
Komentari