Nacional otkriva zašto bi se premijer Andrej Plenković mogao i sam naći u fokusu istrage oko ugovaranja najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a te tko su ljudi koji bi tu aferu mogli povezati sa skupinom Borg.

lavni državni odvjetnik Ivan Turudić istražit će po čijem su nalogu bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i bivša županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić 2017. godine angažirali Ismeta Kamala i KPMG Poljska za vještačenje u slučaju Agrokor koje se pretvorilo u najskuplje i najskandaloznije vještačenje u povijesti DORH-a jer je sudskim putem proglašeno nezakonitim i nevaljalim dokazom te je optužnica protiv Ivice Todorića u tom predmetu morala biti privremeno povučena.

To bi se moglo pretvoriti u najosjetljiviju istragu DORH-a zbog činjenice da je 5 milijuna kuna za to sporno vještačenje odobrio osobno premijer Andrej Plenković, i to samo mjesec dana nakon postavljanja Privremene uprave Agrokora i čak sedam mjeseci prije nego što će ugovor s KPMG-om Poljska biti potpisan. Kao i zbog mogućnosti da je netko od posrednika koji su utjecali na izbor vještaka možda zapravo bio samo transmisija onoga što je o tome odlučio Andrej Plenković. Nacional je doznao da je Dinko Cvitan prije nešto manje od tri tjedna iznenada otvorio bolovanje – što su visoki pravosudni izvori protumačili kao pokušaj njegova izvlačenja od istrage i odgovornosti za koju je znao da neminovno slijedi nakon što je 27. svibnja Ivan Turudić stupio na dužnost novog glavnog državnog odvjetnika.

U tom predmetu DORH predvođen Ivanom Turudićem smatra da je ključno utvrditi, kako doznaje Nacional iz visokih pravosudnih krugova, koja je bila uloga Ivane Matovine, nekadašnje vlasnice tvrtke Antares revizija koja je radila prvo preliminarno financijsko izvješće u predmetu Agrokor po narudžbi Sani Ljubičić, da bi se poslije zaposlila u Podravci kod Martine Dalić, bivše potpredsjednice Vlade i bivše ministrice gospodarstva koja je bila članica grupe Borg – tajne skupine koja je pripremala Lex Agrokor, da bi poslije većina članova te skupine od toga profitirala kroz unosne ugovore s bivšom Privremenom upravom Agrokora.

Drugi fokus interesa DORH-a predvođenog Ivanom Turudićem bit će uloga Marka Vojkovića, neformalnog lobista za kojeg je Nacional još ranije otkrio da je u vrijeme ugovaranja spornog vještačenja iz nepoznatih razloga dolazio u DORH na sastanke.

Nacional je u travnju otkrio da su tadašnji čelni ljudi DORH-a, Dinko Cvitan i Sani Ljubičić, u najmanju ruku bili – izravno ili neizravno – pod utjecajem članova grupe Borg i s njima povezanim osobama.

Ivica Todoric, bivši vlasnik Agrokora | Foto: Saša Zinaja/NFoto

Kao posrednik u tim dogovorima spominje se i Marko Vojković, nekadašnji vlasnik tvrtki Emporion i Adriatica.net, koji je još od vremena takozvane operacije Juda 2011. imao intenzivne kontakte s Dinkom Cvitanom, ali i s Mladenom Bajićem, dvojicom bivših glavnih državnih odvjetnika. Ovoga puta Vojković je, kako su Nacionalu još ranije ustvrdili izvori bliski DORH-u, bio spona između glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i odvjetnika Privremene uprave Agrokora Mladena Prke.

Međutim, on nije bio jedina poveznica.

Europska tužiteljica Sani Ljubičić i sama je bila u teškom sukobu interesa u vrijeme kad je kao županijska državna odvjetnica u Zagrebu, 18. prosinca 2017., potpisala ugovor s KPMG-om Poljska o izradi spornog vještačenja u predmetu Veliki Agrokor. Upravo je Sani Ljubičić potpisala 11 milijuna kuna vrijedan ugovor za pravno neupotrebljivo vještačenje pa se postavlja pitanje je li bila svjesna toga pod čijim je utjecajem i pod kakvim uvjetima sklopila taj ugovor i tko će odgovarati zbog vjerojatno bačenih 11 milijuna kuna državnog novca. Dva mjeseca prije potpisivanja tog spornog ugovora, Laura Jurić, kći njezina partnera Željka Jurića, zaposlena je u tvrtki KPMG Hrvatska, istoj onoj koja je odradila najveći dio posla u tom vještačenju jer ju je kao podizvođača angažirao Ismet Kamal iz KPMG-a Poljska. Za to su iz Poljske naplatili 5,44 milijuna kuna. Iz analize utrošenih sati, za izradu vještačenja ukupno su utrošena 5362 sata, a od toga je društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto.

Sani Ljubičić jako dobro je znala da će kao podizvođač biti angažiran KPMG Hrvatska jer je to stajalo i u samom ugovoru, koji je Nacional objavio još u prosincu 2022. godine, a koji je DORH mjesecima skrivao čak i od suda. Dodatno, o tome je na sudu svjedočio Ismet Kamal.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić nema izbora već mora pokrenuti istragu protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i bivše šefice ŽDO-a Zagreb Sani Ljubičić | Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Sada se čini da DORH sumnja da su Ivana Matovina i Marko Vojković mogle biti osobe preko kojih je do Dinka Cvitana i Sani Ljubičić mogla doći preporuka da bez ikakvog istraživanja tržišta angažiraju KPMG Poljska i Ismeta Kamala koji su zbog višestrukog sukoba interesa doveli do propasti vještačenja kao dokaza, ali i ogromne štete za državni proračun.

S jedne strane ta se šteta očituje u samom iznosu vještačenja, a s druge u enormnim sudskim i svim ostalim troškovima i šteti koja je nastala zbog činjenice da protiv Ivice Todorića još uvijek nije podnesena nikakva optužnica. Štoviše, DORH bi se mogao naći u apsurdnoj situaciji jer je upravo Ivica Todorić podnio kaznenu prijavu protiv Ivane Matovine i Sani Ljubičić, pa će ta njegova kaznena prijava sada poslužiti kao još jedan poligon za pokretanje formalne istrage u vezi naručivanja preplaćenog vještačenja.

Turudić je sada prisiljen pokrenuti cijelu tu istragu ispočetka jer je, kako bi spasio optužnicu protiv Todorića, morao naručiti novo vještačenje. Formalno je odluku o angažmanu posve novog vještaka donijelo nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu prošlog tjedna kad je objavilo da će angažirati austrijskog sudskog vještaka za računovodstvo Karla Hengstbergera, te da će to njegovo novo vještačenje stajati 650 tisuća eura. Sve zbog greške svojih prethodnika koji su naručili vještačenje koje je stajalo oko 11 milijuna kuna, odnosno oko milijun i pol eura – dvostruko više od ovog novog.

Sve to pokazuje da bi se novi glavni državni odvjetnik uskoro trebao naći pred najvećim izazovom ne samo od trenutka preuzimanja svog mandata, već pred izazovom o kojem ovisi reputacija cijelog Državnog odvjetništva. Taj je izazov iznimno delikatan jer bi se već praktički na početku svog mandata u koji je ušao uz “debelu” podršku Vlade, HDZ-a i osobno premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića mogao naći u situaciji da preispituje premijerovu ulogu u ugovaranju najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a.

Cvitan je prije nepuna tri tjedna otišao na bolovanje, koje visoki pravosudni izvori tumače kao strah od onoga što bi se moglo dogoditi nakon što je Turudić odredio nove vještake u predmetu Veliki Agrokor

To je pitanje postalo ključno nakon što je DORH, to jest Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, prošlog tjedna objavilo da su odabrali novog vještaka u predmetu Agrokor, austrijskog stručnjaka, sudskog vještaka za računovodstvo Karla Hengstbergera, te da će to njegovo novo vještačenje stajati 650 tisuća eura. Tim je potezom i formalno potvrđena šteta za državni proračun jer DORH sada de facto dva puta plaća za isti posao – a nikad nitko do sada nije za to odgovarao. Dva visoka i neovisna pravosudna izvora potvrdila su za Nacional da je Ivan Turudić već i ranije izražavao čvrstu volju i spremnost rasvijetliti taj slučaj do kraja te da je po svemu sudeći riječ o ozbiljnom kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti za koje je propisana i kazna zatvora. U istrazi bi mu svakako mogle pomoći i predstavke i promemorije koje su tijekom rada na tom predmetu slali tužitelji Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić, koji su bili izravno angažirani na njegovu rješavanju.

Tužitelji su tada ostavili pisani trag s upozorenjem kako bi vještačenje moglo pasti na sudu zbog brojnih manjkavosti. Spomenuti istražitelji bili su potpuno isključeni iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica, zbog čije je neodrživosti na sudu DORH svojedobno morao privremeno povući tu optužnicu na ozbiljnu doradu.

Oni su ta svoja upozorenja sastavili u pismenoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka. Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja nadređeni na više sastanaka potpuno ignorirali. Prvo upozorenje uložili su u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom su sastanku prisustvovali njihovi tada neposredno nadređeni kolege – Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije nadređeni ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik.

Županijski sud u Zagrebu, Optužno vijeće za Gabrijelu Žalac. Dolazak tuziteljice EPPO-a Sani Ljubičić na ročište | Photo: Robert Anic/PIXSELL

Turudić, koji je kao sudac Visokog kaznenog suda odlučivao upravo u procesu u kojem se raspravljalo o tome je li vještačenje Ismeta Kamala zakonit ili nezakonit dokaz, sada se nalazi pred ogromnim testom pa se u pravosudnim krugovima mogu čuti i primjedbe kako će se tek vidjeti je li Turudić dovoljno agresivan i ustrajan oko ove teme ili će se možda povući kad dođe do zida – a taj zid mogao bi biti upravo Andrej Plenković, to jest njegov eventualni “mig” vezan uz angažman vještaka.

“Turudić svakako misli da je on dorastao tom izazovu, ali vidjet ćemo ima li on namjeru ići do kraja s tom istragom, ili će ga ovi ‘skuhati’ kako vrijeme bude prolazilo”, kaže jedan od Nacionalovih izvora sa saznanjima o ovoj temi.

Nacional je također doznao da je bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, koji je i nakon odlaska s te funkcije kao jedan od novoimenovanih zamjenika nastavio pratiti slučaj Agrokor, prije nešto manje od 20-ak dana otišao na bolovanje, a također je tražio da ga se razriješi s praćenja predmeta Agrokor. To bolovanje visoki pravosudni izvori tumače kao strah od onoga što bi se moglo dogoditi nakon što je Turudić kao jedan od svojih prvih poteza odredio nove vještake u predmetu Agrokor.

Odvjetnik Anto Nobilo, koji u predmetu Agrokor zastupa bivšu članicu Uprave Pirušku Canjugu, smatra da je riječ o nedvojbeno prouzročenoj šteti.

“Nema sumnje da je nastupila šteta, ali mi ovdje imamo i kršenje zakona, to jest grube elemente zloupotrebe službenog položaja. Mi sada po cijeni novog vještačenja vidimo da je cifra koju su platili Sani Ljubičić i Dinko Cvitan bila gotovo dvostruko veća od cijene ovog novog vještačenja. Pa se ovdje postavlja pitanje kakva je bila njihova svijest o tome što ugovaraju, bez ikakvog prethodnog ispitivanja tržišta. Ako sada vidimo da taj posao vrijedi 650 tisuća eura, onda postoji ozbiljna sumnja i da je prvo vještačenje dvostruko preplaćeno. Tko je to i na temelju čega diskrecijski određivao cijenu? Dakle, postavlja se pitanje je li ovo novo vještačenje ispod cijene ili je ono staro vještačenje bilo daleko iznad cijene? Cijena je u ovom slučaju nešto što prvo upada u oči. Vještačenje je ili preplaćeno, ili je ovaj put cijena jeftinija jer oni planiraju koristiti te stare nalaze KPMG-a Poljska za izradu svog vještačkog nalaza. No ako bi se oni oslanjali na te stare materijale pri izradi svog nalaza, onda bi i novo vještačenje moglo biti srušeno”, kaže Nobilo.

Ivana Matovina s tvrtkom Antares revizija radila je prvo financijsko izvješće u predmetu Agrokor i poslije se zaposlila u Podravci kod Martine Dalić | Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Budući da je poznato da su glavne i odgovorne osobe DORH-a u vrijeme potpisivanja prvog spornog ugovora o vještačenju između ŽDO-a Zagreb i vještaka Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska bili tadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i tadašnja zagrebačka županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, a oni do sada nisu odgovarali za štetu koju su prouzročili, jedino logično objašnjenje je da DORH zapravo ne štiti njih dvoje, već nekoga iznad njih – nekoga po čijem su nalogu odlučili angažirati upravo KMPG Poljska i Ismeta Kamala koji su se našli u višestrukom sukobu interesa. Prvo, jer je Ismet Kamal prethodno radio u KPMG-u Zagreb i surađivao s Ivicom Todorićem, a drugo, jer je kao glavni vještak u predmetu Agrokor kao podizvođače uzeo upravo – KPMG Zagreb. I time otvorio lančani sukob interesa jer je KMPG Zagreb, u vrijeme izrade vještačenja, radio i za novu, Privremenu upravu Agrokora.

Premijer Plenković u ovom bi se slučaju mogao naći na meti Ivana Turudića zbog više razloga – prvo, jer je upravo on bez ikakve provjere 11. svibnja 2017. odobrio 5 milijuna dodatnih kuna Dinku Cvitanu kako bi se moglo provesti sporno vještačenje, a dva mjeseca prije toga održao je s njim zajedničku press konferenciju u prostorijama Vlade Republike Hrvatske na temu afere dnevnice – što je samo po sebi bilo presedan. Jer je u trenutku dok je glavni državni odvjetnik bio u Vladi, DORH već počeo istraživati stručne službe Vlade zbog sumnje da su izdavale fiktivne putne naloge i nakon odlaska Tomislava Sauche s funkcije, to jest i u Plenkovićevu mandatu.

Drugo, premijer Plenković duboko je bio povezan i kompromitiran predmetom Agrokor zbog činjenice da je takozvana grupa Borg – tajna skupina savjetnika, od kojih je neke imenovao on osobno, donosila specijalni zakon prozvan Lex Agrokor, da bi poslije gotovo svi članovi te skupine profitirali od unosnih aranžmana s novom Privremenom upravom Agrokora. Zbog e-mailova koje su pritom izmjenjivali, a čiji je sadržaj tada otkrio portal index.hr, ta je afera tada bila poznata i pod imenom “Hotmail”. No kaznenu prijavu podnesenu DORH-u protiv Plenkovića i grupe Borg DORH je tada odbacio u rekordnom roku.

Premijer Plenković u tu je skupinu osobno delegirao odvjetnika Borisa Šavorića, a Antu Ramljaka, jednog od članova skupine Borg, Vlada je potom odabrala za glavnog povjerenika za Agrokor.

“Ovo je odvjetnik Boris Šavorić. On uživa moje veliko povjerenje i bit će među ljudima koji će nam pružiti pravne savjete u situaciji povezanoj s Agrokorom”. Tim je riječima premijer Andrej Plenković koncem veljače 2017., na tajnom sastanku u Vladi, predstavio ključnog autora Lex Agrokor, a Nacionalu je to ispričao izvor koji tvrdi da ima neposredna saznanja o okolnostima koje su prethodile tome da odvjetnik Boris Šavorić bude angažiran na projektu izrade Lex Agrokor za Vladu. Taj izvor još je ranije rekao za Nacional da je Plenković Šavorića predstavio upravo kao čovjeka od svog najvećeg povjerenja. Upravo u odvjetničkom uredu Borisa Šavorića, Plenković je snimao spor za svoju tadašnju predizbornu kampanju.

DORH predvođen Turudićem smatra da je ključno utvrditi koja je bila uloga Ivane Matovine, nekadašnje vlasnice tvrtke Antares revizija, i Marka Vojkovića koji je bio čest gost u DORH-u

S druge strane, Ante Ramljak spominje se kao jedan od ključnih ljudi koji je izvršio utjecaj na tadašnju županijsku državnu odvjetnicu pri odabiru KPMG-a Poljska i Ismeta Kamala za vještake. Nacional je već pisao o tome kako postoje svjedoci koji mogu potvrditi da je Sani Ljubičić često “hodočastila” kod Ramljaka u Cibonin toranj, nakon što je on preuzeo ulogu glavnog povjerenika za Agrokor.

Iako je vještačenje proglašeno nezakonitim dokazom na sudu te je tako u zrak odletjelo milijun i pol eura državnog novca, od kojeg je izravno intervencijom premijera Andreja Plenkovića Vlada DORH-u dala “injekciju” od 5 milijuna kuna (663 tisuće eura), do danas u DORH-u nije provedena istraga protiv tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i tadašnje županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić koji su bili izravno odgovorni za ugovaranje tog propalog vještačenja. Cvitan i Sani Ljubičić nikada nisu pozvani pred neko službeno istražno tijelo da bi objasnili zašto su odabrali KPMG Poljska i Ismeta Kamala za službenog vještaka, bez ikakvog istraživanja tržišta, direktnom nagodbom. Oni su donedavno jedino bili pozvani dostaviti svoja pismena očitovanja, ali nakon toga ništa se po tom pitanju u DORH-u u mandatu bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek nije događalo.

Sada je njezin nasljednik Ivan Turudić dobio i formalni razlog zašto bi trebao provesti istragu o tome tko je i po kojem ključu odgovoran za ugovaranje propalog, a skupo plaćenog vještačenja u predmetu Agrokor koje je državu stajalo oko 11 milijuna kuna bačenih u vjetar. A to sve skupa svakako otvara i jednu drugu dimenziju priče kao i potencijalne istrage: zašto se DORH još uvijek do sada još nije pomaknuo s mrtve točke po tom pitanju.

Jedan od visokih pravosudnih izvora s kojima je Nacional razgovarao tvrdi da je bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek namjerno otezala cijelu istragu, koje de facto u punom smislu nije ni bilo, kako bi taj “vrući krumpir” ostavila i prebacila na leđa Turudiću.

On je u vrlo kratkom roku od svog stupanja na dužnost pokazao da ništa nema namjeru prepustiti slučaju pa je već ugovoreno novo vještačenje. No, tvrde visoki pravosudni izvori, nije isključeno da će se i cijena tog novog vještačenja s vremenom povećavati.

Odvjetnik Nobilo kaže da novi vještak ne bi trebao kao podlogu koristiti išta iz vještačenja KPMG-a te da to ne može biti razlog zbog čega je austrijski vještak dvostruko jeftiniji od KPMG-a.

“Sve što je Kamal radio u predmetu Agrokor, proglašeno je nezakonitim dokazom i samim time mora se izuzeti iz spisa tako da nikakvo korištenje tih materijala ne bi bilo prihvatljivo”, pojašnjava Nobilo. U suprotnom bismo mogli gledati ponovno isti scenarij s pobijanjem vještačenja.

“Ako je stablo otrovano, onda je otrovana i voćka. Dakle, ako je materijal na temelju kojeg oni vještače nezakonit, onda bi i njihovo novo vještačenje bilo nezakonito. S druge strane, ovdje bismo trebali imati postupak u kojem bi se mogla direktno utvrditi odgovornost tužitelja u ovom postupku, bila stegovna ili kaznena. Mislim da se mora utvrditi ta odgovornost u ovom predmetu. Jer, kad se upoznaju sve činjenice, proizlazi da su tužitelji mislili da su iznad zakona, a oni zapravo moraju biti sluge zakona i primjenjivati najstroži zakonski okvir. Ako bi se sada preko svega samo tako prošlo, to ne bi bila dobra poruka.

Marko Vojković dolazio je na sastanke u DORH | Foto: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Treba, dakle, ispitati odgovornost za štetu. Šteta se ogleda u iznosu novog vještačenja, a čini se da imamo i kršenje zakona, a to su dva najbitnija obilježja kaznenog djela zloupotrebe službenog položaja. Podloga za istraživanje svakako postoji, da se utvrdi odgovornost, i to ne samo u kontekstu onoga što je bilo, već bi to bila i poruka svim drugim tužiteljima da se odgovornost pooštrava. Jer tužitelji imaju veliku moć u svojim rukama, kad krenu u postupak protiv nekoga, prije nego što je taj netko proglašen krivim, taj netko već snosi višestruko štetne posljedice.

Bez obzira na presumpciju nevinosti, banke zatvaraju račune odmah zbog reputacijskog rizika. Ako imaju tvrtke, te tvrtke ne mogu više normalno raditi, u slučajevima gdje postoji veliki medijski interes, te tvrtke imaju problema u poslovanju, banke im ne žele više dati kredite, klijenti ne žele s njima više poslovati… Dakle, velika je moć u rukama tužitelja pa je velika i odgovornost”, zaključuje Nobilo.

Zajednica ponuditelja od 22 hrvatska sudska vještaka ponudila je istu cijenu kao i Austrijanac

Zajednica ponuditelja od čak 22 hrvatska sudska vještaka reagirala je prošlog tjedna na priopćenje koje je objavilo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, formalno zaduženo za odabir novog vještaka u predmetu Veliki Agrokor. Naime, zagrebački ŽDO naveo je da se obratio Ekonomskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te da je nakon njihova odgovora da nemaju dovoljno personalnih ni materijalno tehničkih kapaciteta, nastavilo potragu među drugim vještacima u Hrvatskoj i inozemstvu te da su na kraju dobili četiri ponude između kojih su odabrali ponudu austrijskog vještaka za računovodstvo Karla Hengstbergera. Međutim, ŽDO je izbjegao spomenuti da je među ponudama koje su razmatrali bila i ona koju su sami zatražili od Zajednice ponuditelja koju čine 22 sudska vještaka iz Hrvatske te da je njihova cijena bila u okviru iznosa od 650 tisuća eura. Iz Hrvatskog društa sudskih vještaka i procjenitelja negodovali su zbog što DORH uopće nije precizno naveo da je njihova ponuda odbijena te zašto je odbijena. Istovremeno, oni ističu da su njihovi predstavnici još u siječnju ove godine bili pozvani na sastanak kod zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Jurice Ilića. Smatraju da je njihova ponuda, koja je cjenovno bila i povoljnija od one austrijskog vještaka, trebala biti prihvaćena jer je, prvenstveno kvalitetna, a uz to ističu i da je riječ o hrvatskim stručnjacima koji plaćaju poreze u Hrvatskoj te bi se na taj način najveći dio tog iznosa kroz poreze na dohodak i krajnju potrošnju vještaka vratio u hrvatski proračun.

‘Državno odvjetništvo nije u mogućnosti iznositi ostale pojedinosti vezane uz provođenje vještačenja’

Nacional je DORH-u poslao više pitanja vezana uz predmet Agrokor, nastavno i na prethodne upite koje smo vezano uz taj slučaj ranije slali, a u nastavku donosimo cjelovita pitanja i odgovor DORH-a:

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odabralo je austrijskog sudskog vještaka za računovodstvo Karla Hengstbergera kao novog vještaka za slučaj Agrokor, a prema sklopljenom ugovoru cijena vještačenja bit će 650.000 eura bez PDV-a. (PDV će biti plaćen u Hrvatskoj.) S obzirom na to, planira li glavni državni odvjetnik Ivan Turudić pokrenuti istragu zbog štete koja je nastupila DORH-u, to jest državnom proračunu zbog činjenice da je DORH već jednom platio oko 11 milijuna kuna za vještačenje u slučaju Agrokor?

2. Hoće li novi vještak uspjeti dovršiti vještačenje do sudski određenog roka u prosincu – ili će biti potrebno tražiti produljenje tog roka?

3. Je li službena istraga ikad pokrenuta, jesu li u sklopu te istrage ispitani bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i bivša županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić koji su ugovarali vještaka Ismeta Kamala i KPMG Poljska, koji su najveći dio posla prepustili KPMG-u Hrvatska istovremeno angažiranom za taj isti Agrokor, plus što je Kamal prethodno radio za KPMG Hrvatska i za Agrokor, zbog čega je ustanovljeno da su bili u teškom sukobu interesa te je zbog toga propao cijeli slučaj, to jest odbačena je optužnica?

4. Hoće li DORH ispitati po čijoj su preporuci/nalogu angažirani upravo Ismet Kamal i KPMG Poljska, bez da se prethodno uopće zatražilo ponude drugih potencijalnih vještaka?

5. Hoće li DORH utvrđivati potencijalnu povezanost Dinka Cvitana i Sani Ljubičić s Antom Ramljakom, to jest njegovim utjecajem na određivanje vještaka, a samim time i utjecaj takozvane grupe Borg na određivanje vještaka u ovom slučaju? Naime, DORH i USKOK pokreću kaznene progone protiv sadašnjih i/ili bivših visokih državnih dužnosnika zbog puno manjih iznosa štete, počevši od 50 eura na dalje, a u ovom je slučaju riječ o iznosu koji premašuje današnjih milijun eura.

6. Koliko je puta u periodu prije i za vrijeme ugovaranja spornog vještačenja u DORH na sastanke dolazio Marko Vojković?

7. Hoće li glavni državni odvjetnik istražiti zbog čega je svojedobno u rekordnom roku odbačena kaznena prijava u vezi slučaja Borg? Te hoće li se reotvoriti istraga u vezi slučaja Borg?

8. Hoće li glavni državni odvjetnik ispitati zbog čega bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek nije pokrenula pravu istragu u vezi ugovaranja spornog vještačenja – iako je javno izjavila da će o tome DORH odlučivati ako padne vještačenje? Vještačenje je palo odavno, ali Zlata Hrvoj-Šipek nije pokazala volju da istraži okolnosti pod kojima je ugovoreno sporno vještačenje.

Iz DORH-a su odgovorili kako ne mogu odgovoriti na pitanja u roku koji smo naveli.

“Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo je priopćenje vezano za odluku o provođenju financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u kaznenom predmetu tog državnog odvjetništva. Kao što je navedeno u priopćenju, državno odvjetništvo za sada nije u mogućnosti iznositi ostale pojedinosti vezane uz provođenje vještačenja u ovom kaznenom predmetu”.