U Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) uoči početka Europskog prvenstva u nogometu pokrenuta je opsežna operacija kojoj je na čelu trenutni izvršni direktor Marijan Kustić, koja za svoj konačni cilj ima uklanjanje Davora Šukera s mjesta predsjednika. Više izvora Nacionala potvrdilo je da upravo njih dvojica već nekoliko mjeseci intenzivno lobiraju na terenu, u županijskim nogometnim savezima i klubovima koji čine prvu hrvatsku nogometnu ligu te da su odnosi između njih svedeni na izrazito nisku razinu. Davor Šuker – koji većinu vremena provodi u inozemstvu i u Hrvatskoj se pojavljuje vrlo rijetko – u kuloarima tvrdi da je potpuno svjestan činjenice da je na njegovu funkciju stavljena meta, ali i najavljuje da se neće predati bez borbe. Kustić i njemu bliske osobe, što uključuje većinu članova Izvršnog odbora HNS-a, s druge strane upozoravaju da Šuker kao predsjednik Saveza de facto ne radi ništa osim što putuje svijetom i promovira Hrvatsku, no puno češće samoga sebe. Odnosi u HNS-u trenutno se mogu sažeti u jednu rečenicu vrlo upućenog Nacionalova sugovornika: ‘’Šuker ima titulu, ali nema posao, dok Kustić ima posao i nema titulu’’.

Ovog tjedna potpuno neočekivano održat će se izvanredna skupština Hrvatskog nogometnog saveza na kojoj će se kao glavna točka dnevnog reda naći izmjene statuta ove organizacije. Time bi se u dramatično promijenio sustav i način izbora predsjednika HNS-a: predloženo je da lokalni županijski nogometni savezi umjesto jednoga imaju po dva glasa, dok bi se broj glasova prvoligaških klubova smanjio s dva na jedan. Ovaj manevar pripisuje se upravo Marijanu Kustiću, za kojega se tvrdi da ima sve veći utjecaj upravo na županijskim razinama – dijelom i zahvaljujući svom članstvu u HDZ-u – te koji ima ambiciju razriješiti sve kadrovske dileme u Savezu u što kraćem roku, po mogućnosti već krajem ljeta ove godine, kada bi trebala biti održana izborna skupština HNS-a. Formalni rok za njeno održavanje jest kraj ove godine, a Šuker želi dobiti na vremenu za lobiranje tako što će nastojati otegnuti proceduru i termin skupštine približiti kraju godine što je više moguće. Također, ostavljena je i mogućnost formalnog osporavanja ovotjedne ‘’pripremne’’ skupštine, na kojoj će biti izmijenjen sustav glasovanja u tijelima HNS-a: naime, Šukeru bliski izvori upozoravaju da su – barem ako su izmjene onakve kakve su prošlog tjedna predstavljene u članku u Sportskim novostima – one vrlo lako oborive žalbama, pokretanjem postupka pred Sportskom inspekcijom i na koncu sudskim procesom.

‘’Broj glasova i omjer utjecaja županijskih nogometnih saveza i prvoligaških nogometnih klubova jasno je definiran Zakonom o sportu, u kojemu stoji da prvi imaju po jedan, a drugi po dva glasa u skupštini. To je čak i izričito napisano, pa bi svako mijenjanje bilo izričito suprotno Zakonu o sportu’’, upozorava ovaj sugovornik. Taj zakon je usvojen tijekom 2015. i stupio je na snagu u veljači 2016., no Hrvatski nogometni savez – tada još uvijek pod neupitnim utjecajem Zdravka Mamića – odbijao ga je provoditi punih godinu i pol dana i tek je u lipnju 2017. s njime uskladio svoj statut nakon intervencije Središnjeg državnog ureda za sport. S druge strane, izvori bliski Marijanu Kustiću tvrde da je u HNS ovih dana pristigla presuda Visokog upravnog suda kojom je poništena spomenuta odluka Središnjeg državnog ureda za sport, odnosno de facto ukinuta je najvažnija izmjena Zakona o sportu. Pokaže li se to točnim, u HNS-u se ponovno otvaraju vrata za znatno lakše ostvarivanje dominacije jedne zainteresirane struje i smanjivanje stupnja demokracije, koji ionako nije bio na zavidnoj razini.

Nakon Mamićeva bijega u Bosnu i Hercegovinu, a pogotovo nakon nedavne pravomoćne presude kojom mu je određeno šest i pol godina zatvora, odnosi su se donekle promijenili, no nesumnjivo je da u HNS-u on i dalje ima odane osobe na ključnim utjecajnim funkcijama i da se za mnoge odluke prethodno traži njegov blagoslov iz Međugorja i Mostara. Sugovornici Nacionala upućeni u odnose u hrvatskom nogometu opisuju da je Mamićev utjecaj između ostalog vidljiv po načinu izbora osoba zaduženih za delegiranje sudaca, a jedan od rijetkih koji je o tome progovorio u posljednje vrijeme je trener Nogometnog kluba Osijek Nenad Bjelica.

On je nakon nedavne utakmice svog kluba u Rijeci i nepovoljnog rezultata koji je ostvario uputio niz pogrda domaćinima koje vodi Damir Mišković te nogometne klubove Dinamo i Rijeku nazvao ‘’korporacijom’’ koju vode Mamić i Mišković. Bjelica je nesumnjivo relevantan izvor informacija jer je dulje vrijeme bio angažiran u Dinamu i upoznao je sustav iznutra, bio je svjedok vrlo dobrim sportskim i poslovnim odnosima između dvaju klubova, kao i sudačkim ‘’pogurancima’’ koje je njegov klub primao u ključnim trenucima. No kada je Dinamo prije nekoliko godina osvojio Kup Hrvatske pobijedivši u finalu splitski Hajduk uz dvije ključne i eklatantne greške na štetu Splićana, o čemu je u javnosti vladao konsenzus, Bjelica to nije htio komentirati i tek je izjavio da je Dinamo ‘’poljubila sportska sreća’’.

‘’Korporacija’’ ovih dvaju klubova danas otvoreno podržava Marijana Kustića u namjeri kandidature za predsjednika HNS-a. S druge strane, Šuker uživa podršku iz Osijeka, dok se većina drugih klubova još uvijek ne izjašnjava. Splitski Hajduk naglašeno se drži sa strane i formalno ne podupire nijednog kandidata, a predsjednik kluba Lukša Jakobušić odmah po stupanju na dužnost izjavio je da Hrvatskom nogometnom savezu daje godinu dana kako bi dokazao da istinski želi poboljšati odnose i obnoviti dramatično narušene odnose s ovim klubom, Splitom i Dalmacijom. U takvoj konstelaciji najava ovotjednih izmjena statuta HNS-a još više dobiva na važnosti jer se pretpostavlja da je Kustiću ondje znatno jednostavnije osigurati bazu i pridobiti značajan broj glasova. Dodatno, utjecaj u županijskim nogometnim savezima značajan je jer je za kandidaturu za predsjednika Saveza potrebno dobiti podršku najmanje trećine njih, uključujući ‘’matični’’ županijski savez. Ovaj podatak već se pokazao ključnim jer su na prethodnim izborima kandidaturu Davora Šukera podržali svi savezi izuzev zadarskog, splitskog i dubrovačkog, pa nije bilo ni teoretske šanse da se pojavi neki protukandidat. Kustiću je tako dovoljno na terenu prikupiti podršku petnaestak županijskih saveza i tako osigurati da bude jedini kandidat za predsjednika HNS-a. S druge strane, Davoru Šukeru potrebna je i podrška ‘’matičnog’’ Zagrebačkog nogometnog saveza, na čijem se čelu nalazi Tomislav Svetina koji se u ovom trenutku ne izjašnjava ni za, ni protiv njega.

U pozadini se spekulira i o kontroverznim poduzetnicima vezanim uz zagrebačku krim scenu Nikici Jelaviću i Zoranu Pripuzu koji su još prije nekoliko godina dali do znanja da žele dokinuti vladavinu Zdravka Mamića u Dinamu i HNS-u, u znak osvete zbog neraščišćenih višemilijunskih računa oko transfera igrača Borne Barišića, no i dalje tvrde da nemaju interes formalno ovladati nogometnom organizacijom u Hrvatskoj. Nacional je prije dva tjedna objavio ekskluzivne informacije da je Mamić u svom iskazu pred tužiteljima u Livnu upravo neke od njih spomenuo u kontekstu atentata na njega 2017., ali s tzv. čepinskom mafijom i oko navodnih prijetnji osječkim sucima da će im ‘’pobiti žene i djecu’’ ako ga ne osude u postupcima pred Županijskim sudom u Osijeku. Mamić je istom prilikom tužiteljima u Livnu detaljizirao i svoju prijavu iz druge polovice prošle godine, kada je na adresu Državnog odvjetništva i USKOK-a dostavio dokumente koji navodno rasvjetljavaju pokušaj atentata na njega u kolovozu 2017. Kako je Nacional već objavio, za taj događaj Mamić tereti osobe bliske zagrebačkom poduzetniku Zoranu Pripuzu, a ovom prilikom otišao je korak dalje i decidirano naveo imena triju osoba za koje tvrdi da su imale ulogu u njegovu ranjavanju, odnosno pokušaju ubojstva ili, što je također moguće, propucavanju koje je trebalo biti upozorenje. Mamić je u tom kontekstu izjavio da je njegovo propucavanje organizirao Zoran Pripuz.

Rekao je da je potom atentat na njega organizirao Dragan Baković zvani Bambur, u medijima više puta nazivan vođom tzv. čepinske skupine. Mamić je ispričao i da je na njega pucao Goran Vidović. On je u rujnu 2019. uhićen kod Zadra, kada je zadarska policija zaplijenila čak 52 kilograma marihuane, ulične vrijednosti 3,5 milijuna kuna na autocesti u blizini odmorišta Nadin. Cvjetni vrhovi marihuane bili su spremljeni u dvije platnene putne torbe, a pronađeni su na zadnjem sjedištu automobila marke Opel Astra zagrebačkih oznaka koji je vozio Vidović. Vidović je bivši kickboksač koji je krajem 2010. uhićen u sklopu policijske akcije Šok 3 zbog sumnji da je dvije godine ranije bio jedan od napadača na novinara Jutarnjega lista Dušana Miljuša.

U kontekstu izbora za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza ove informacije dodatno dobivaju na značaju i tek će se vidjeti kojoj će se od dviju suprotstavljenih strana, Šukerovoj ili Kustićevoj, pripisati naklonost kruga ljudi oko Pripuza. Međutim, vrlo upućeni izvori za Nacional predviđaju i mogući treći scenarij – veliku pomirbu i koaliciju. ‘’Šuker je prije nekoliko godina, kada je otkriveno da je samostalno vodio pregovore oko organizacije prijateljskih nogometnih utakmica reprezentacije ili o suradnji sa sponzorima, u HNS-u de facto razvlašten.

Ukinuto mu je pravo samostalnog potpisa te je sveden na figuru, a to mu ionako odgovara jer odaje dojam da su putovanja, poziranje i vlastito brendiranje njegova glavna ambicija. No s druge strane, nedavno je dobio novi mandat u Izvršnom odboru UEFA-e i tu činjenicu svakako se ne smije zanemariti. Moguće je da se postigne dogovor po kojemu će sve ostati po starome: da se Šuker i dalje naziva predsjednikom, a Kustić nastavi raditi njegov posao’’, kaže ovaj Nacionalov sugovornik.