Sve više zemalja počelo je poduzimati mjere koje se odnose na zabranu iznajmljivanja stanova turistima. Jedna od njih je i Hrvatska.
Na sve većem broju turističkih destinacija domaće stanovništvo teško pronalazi stanove koje može platiti. Razlog je taj što se brojni stanovi iznajmljuju turistima. Neke zemlje odlučile su tome stati na kraj.
Od studenoga 2028. apartmani za odmor u Barceloni bit će prošlost. Jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na svijetu koju je 2023. godine posjetilo 15,6 milijuna turista, posljednjih se godina suočila s negativnim posljedicama: lokalnim stanovnicima postaje sve teže naći pristupačan smještaj.
“Ovo je najveći problem u našem gradu”, izjavio je gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni na nedavnoj konferenciji za novinare na kojoj je najavio radikalne mjere: više neće obnavljati dozvole za iznajmljivanje. Trenutno ima više od 10.000 stanova koji se iznajmljuju turistima, navodi Deutsche Welle.
Prema studiji iz 2020. godine, turistička ponuda ima izravan utjecaj na cijene najma u gradu. Stanarine su rasle i do sedam posto godišnje. Po riječima gradonačelnika Collbonija, prosječna najamnina je porasla za 68 posto u posljednjih deset godina, a prodajne cijene nekretnina porasle su za 38 posto.
Konstantin Kholodilin, stručnjak za nekretnine u njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja, istaknuo je kako veći broj apartmana za odmor, izravno utječe na porast cijene stanarina.
Taj problem eskalirao je pojavom Airbnb-a. New York je već uveo ograničenja. Tako je kratkoročno iznajmljivanje na manje od 30 dana moguće samo ako je ponuda službeno registrirana i stanodavac živi u stanu. Osim toga, maksimalno dva gosta mogu biti smještena u isto vrijeme.
Nedavni prosvjedi na Kanarskim otocima, na primjer, također su bili usmjereni protiv „stambenog turizma”.
NEPOVREDIV OBITELJSKI DOM Splićani pokrenuli peticiju za deapartmanizaciju višestambenih zgrada
Splitska inicijativa protiv negativnih posljedica turizma
Nedavno je i splitska građanska inicijativa ‘Stanari zajedno’ svim relevantnim institucijama u Hrvatskoj predložila izmjenu i dopunu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i održavanje tematske sjednice sabora povodom zatraženih izmjena.
“I dalje ustrajemo u tome da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju i da stanovi u stambenim zgradama opet imaju svoju funkciju, a to je stanovanje. Još jednom podsjećamo širu javnost na negativne trendove koji su se posljednjih godina pojavili zbog bujanja apartmanizacije, što se direktno odražava na cijelo stanovništvo.
Prema objavama u medijima, procjenjuje se da je čak 15.000 stanova konkretno u Splitu, gradu od 160.000 stanovnika, potpuno prazno, odnosno da čak nisu ni u kratkoročnom najmu. Investitori iz Hrvatske i Europe koji žele na brzinu ostvariti veliki povrat na svoju investiciju kupuju stanove kako bi ih, nakon porasta cijene, prodali. Prosječne cijene stanova u Splitu su od 2015. godine porasle gotovo sedamdeset posto”, kazala je Žaklina Jurić, osnivačica udruge za nacional.hr.
PREKOMJERNI TURIZAM U HRVATSKOJ Kolike mogu biti koristi od naplaćivanja ulaza?
Komentari