Iako još uvijek ne postoje podaci koji bi potvrdili da je omikron, južnoafrički soj koronavirusa, smrtonosniji od delta soja, “pojavljivanje omikrona korak je unatrag, koji se mogao izbjeći da su ljudi bili procijepljeni u dovoljnoj mjeri i da su političari, kada su trebali slušali liječnike i znanstvenike, donosili pravovaljane i pravodobne odluke”, smatra prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski specijalist infektologije i interne medicine iz berlinske bolnice “Charite”.

“Omikron se pojavio zato što nije dovoljna procijepljenost stanovništva u JAR-u. Mi liječnici i znanstvenici očekivali smo pojavu novog soja, bilo je samo pitanje kada će se i gdje pojaviti. Isto tako, očekivali smo novu varijantu s više mutacija, a omikron ima čak 32 mutacije. Priroda je još jednom pokazala da je pametnija od nas ljudi, jer ovaj soj nikako nije mogao biti napravljen u laboratoriju, kako će mnogi antivakseri sada govoriti”, rekao je prof. dr. sc. Andrej Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.

Pojavnost omikrona, dodaje,  utjecat će i na postotak onih koji bi se trebali procijepiti kako bismo pobijedili pandemiju.

“Pojavom wuhanskog soja mislili smo da će 70-75 posto procijepljenih biti dovoljno za pobjedu nad COVID-om. Međutim, kako su se se nakon wuhanskog soja počeli pojavljivati drugi sojevi i “mutanti”, tako se i povećavao postotak onih koje bi trebalo cijepiti da bi se pandemija zaustavila, odnosno da bismo stekli kolektivni imunitet. Tako smo pojavom delta soja mislili da ćemo trebati procijepiti najmanje 80 posto ljudi, a sada pojavom omikrona možda će procijepljenost trebati biti i 90 posto”, govori dr. Trampuž.

Booster doza svaka tri mjeseca

U ovom trenutku oni koji su se procijepili dvjema dozama trebaju “booster” dozu dobiti nakon šest mjeseci, međutim to bi se moglo uskoro promijeniti.

“Moguće je da ćemo trebati “booster” dozu primati svaka tri mjeseca, što će ovisiti o pojavama novih sojeva. Farmaceutske tvrtke pojavom omikrona već su počele raditi na novom cjepivu, koje će biti bolje jer će farmaceuti izrađivati cjepiva koja će “pokrivati” i nove sojeve, kao što je omikron. Očekujem da bi cjepivo trebalo biti zgotovljeno za šest tjedana jer će se postojeće cjepivo samo trebati nadograditi. No dok cjepivo iziđe na tržište, trebat će najmanje šest mjeseci jer se opet moraju provesti kliničke studije, tako da očekujemo kako će za otprilike pola godine biti predana molba za hitnu dozvolu stavljanja novog cjepiva na tržište”, kaže dr. Trampuž.

Međutim, za šest mjeseci bit će kasno za četvrti val i zbog toga, smatra, što prije treba procijepiti što više ljudi, kako bismo spriječili dolazak nekog novog soja za koji možda nećemo imati odgovor.

“Ljudi se igraju, još uvijek ne vjeruju u potrebu cijepljenja, a ja i moji kolege liječnici i znanstvenici osjećamo se kao papagaji. Mi stalno govorimo isto, ponavljamo isto, a ljudi ne slušaju, barem ne u dovoljnoj mjeri”, govori dr. Trampuž.

Dodaje i kako su za situaciju uvelike odgovorni političari koji nisu slušali liječnike i znanstvenike.

“Jasno mi je da u početku pojavljivanja COVID-19 virusa nitko na svijetu nije znao s čime smo se susreli, ali učili smo u hodu. I kada smo spoznali da imamo opasnog neprijatelja, političari su morali slušati medicinsku struku, a ne kalkulirati. Trebali su ranije uvoditi “lockdown”, trebali su ranije donijeti odluku o COVID potvrdama, propisati visoke kazne za one koji ne poštuju epidemiološke mjere. Nitko na svijetu ne želi čuti riječ “lockdown”, ali svi ljudi trebaju smanjiti svoje kontakte za najmanje 50 posto jer s ovakvim načinom života i ponašanjem samo se “vrtimo ukrug” i dajemo virusu mogućnost da mutira”, kaže dr. Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.

Stigao je omikron s brojnim mutacijama. Koliko nas treba brinuti novi soj?