Ne trebaju vam meteorolozi da vam kažu hoće li sutra padati kiša ili će zasjati sunce? Vaše su kosti preciznije i od najpouzdanijih aplikacija za praćenje vremenskih prilika?

Čak 70 posto ljudi koji pate od kroničnih bolova svoje će planove prilagoditi vremenskoj prognozi, odnosno odgoditi određene aktivnosti ako je najavljeno loše vrijeme, pokazala je studija provedena na 4600 osoba i objavljena u znanstvenom časopisu International Journal of Biometeorology.

Studija nije otkrila ništa novo. U Dubrovačkoj republici južina je bila opravdan razlog da se ostane doma – vladajući nisu donosili zakone za vrijeme juga, a zločini počinjeni tijekom južine, blaže su kažnjavani.

Promjena vremena, odnosno njegovo pogoršanje utječe na raspoloženje, razinu energije i zdravlje općenito.

Zašto nam se spava kada je južina?

Pad atmosferskog tlaka (što je slučaj kod vlažnog vremena i magle), popraćen je padom razine kisika, zbog čega se za vrijeme južine osjećamo malaksalo, nervozno, dekoncentrirano i pospano. Ponekad i neuračunljivo. Zbog manjka kisika disanje je otežano pa osjećamo veći umor.

Zašto bole kosti i zglobovi?

Brojne studije ispitivale su utjecaj kiše, vlage i drugih klimatskih čimbenika na simptome artritisa. Dok jedne ukazuju na to da je ključna varijabla rastući barometarski tlak, druge pokazuju suprotno – pad tlaka može izazvati bol ili ukočenost zglobova. Rezultati su kontradiktorni.

“Čak i kad bismo mogli točno identificirati što o vremenskim prilikama utječe na bol i ukočenost kod artritisa, još uvijek nismo sigurni zašto bi – biološki govoreći – vremenske prilike imale utjecaj na zglobove“, kaže za Harvard Health reumatolog dr. Robert H. Shmerling.

“Ne znam kako odgovoriti svojim pacijentima koji me pitaju zašto se njihovi simptomi pogoršavaju kada se sprema kiša. Obično im kažem kako, prvo, vjerujem da postoji veza između vremenskih prilika i tjelesnih simptoma, i drugo, znanstvenici još nisu uspjeli otkriti dovoljno jaku vezu.

“Nizozemski su znanstvenici proveli studiju nad 222 osobe s osteoartritisom kuka. Usporedili su njihove simptome s raznim vremenskim varijablama. Otkrili su da su se bol i ukočenost pogoršavali porastom barometarskog tlaka i vlage, iako je ukupni prosječni utjecaj vremena na simptome bio mali”, navodi dr. Shmerling te dodaje kako su slične rezultate imale još dvije studije.

Kako ublažiti bolove izazvane promjenom vremena?

Kako bi spriječili bol povezanu s vremenskim prilikama, reumatologinja Heather Bukiri savjetuje preventivno uzimanje lijekova protiv bolova te održavanje životnog prostora toplim i suhim.

Ipak, najvažnijim smatra istezanje i kretanje (bez obzira na vremenske uvjete treba izaći iz kuće). “To je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za vaše zglobove”, rekla je za National Geographic.

Što kad nam južina zadaje glavobolju?

Veza između migrene i vremenskih prilika znanstvenicima je još uvijek nepoznata. Biološki mehanizam koji povezuje atmosferski tlak s migrenama također je nejasan.

Stručnjaci smatraju da promjene tlaka mogu povećati aktivnost u određenim područjima mozga. Slično tome, studije pokazuju da promjene tlaka u srednjem uhu mogu potaknuti aktivnost mozga u područjima koja kontroliraju koordinaciju i ravnotežu.

Druge teorije tvrde da promjene barometarskog tlaka također mogu suziti krvne žile i uzrokovati promjene u protoku krvi u mozgu, što pogoršava simptome glavobolje.

Jan Hoffmann, neurolog i profesor na King’s Collegeu u Londonu kaže da su promjene tlaka vjerojatno razlog zašto pacijenti s migrenom imaju jače glavobolje tijekom lošeg vremena.

Svima onima kojima južina zadaje glavobolje, Hoffmann preporučuje urednu dnevnu rutinu, dovoljno sna, dovoljno tekućine, opuštanje i izbalansiranu prehranu. Neće u potpunosti izbrisati migrenu, ali će značajno utjecati na njezinu jačinu, zaključuje.

Kardiovaskularne bolesti

Barometarski tlak utječe i na zdravlje kardiovaskularnog i dišnog sustava, kaže Patricia Best, kardiologinja i specijalistica za koronarne bolesti na Medicinskom fakultetu klinike May za National Geographic. Većina studija na tu temu proučavala je ljude koji planinare ili putuju na veće nadmorske visine, gdje je atmosferski tlak niži.

S većom nadmorskom visinom dolazi do fizioloških promjena. Raste krvni tlak te je povećan pritisak na plućne arterije.

“Promjene temperature također imaju utjecaj. Visoke temperature povezane su s 2,2 puta većim brojem smrtnih slučajeva, ali pretjerana hladnoća mnogo je opasnija za osobe s kardiovaskularnim bolestima. Povezana je s 9,1 puta većim brojem smrtnih slučajeva”, navodi Best.

Niske temperature uzrokuju sužavanje krvnih žila u rukama i nogama jer tijelo usmjerava krv prema vitalnim organima poput mozga. Ovo suženje uzrokuje povećanje krvnog tlaka i gustoće krvi, a ako imate kardiovaskularnu bolest, moglo bi povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

Ako putujete u područja s višom nadmorskom visinom, to činite postepeno. “Kod nekoga s normalnim kardiovaskularnim zdravljem, to nije velika stvar, ali za sve druge može biti opasno”, upozorava Best.

Nagle promjene u temperaturi zraka (što je slučaj od južine) utječu na širenje i skupljanje krvnih žila, što također može biti opasno za kardiovaskularne bolesnike.

Ako spadate u ovu skupinu, jednostavno usporite dok se vrijeme ne stabilizira. Ne izlažite se fizičkom naporu, izbjegavajte nagle promjene temperature (izlazak iz zagrijanih prostorija na niske temperature), izbjegavajte stres, obveze svedite na minimum i odmarajte.

Smanjite unos kofeina i jedite laganiju hranu kako ne biste nepotrebno opteretili organizam. Uzimajte propisanu terapiju, a ako primijetite da vam ne odgovara, posavjetujte se s liječnikom.