Bojan Mišković iskusni je poslovni lider iza kojeg je više od dvadeset godina izgradnje uspješnih poslova u Hrvatskoj, SAD-u i Australiji. Uz bogato iskustvo upravljanja poslovnim aktivnostima na međunarodnoj sceni, posjeduje i jedinstveno znanje primjene novih tehnologija u tradicionalnim industrijama koje je stekao kroz digitalizaciju poslovanja u distribucijskoj i ugostiteljskoj industriji. Svoju firmu Bobo trgovina za distribuciju kave, u koju je implementirao svoje znanje iz tog područja, prodao je za sedmeroznamenkasti iznos. Dolara, ne kuna. U njegovu životopisu ističe se i stavka da je bio predsjednik Julius Meinla za Sjevernu Ameriku. Izazovi s kojima se suočavao kroz karijeru uvijek su mu bili prilika za rast i osobni razvoj te su ga naučili donositi teške odluke, razvijati strategije i pronalaziti kreativna rješenja. Takav doživljaj izazova odmah ga je naveo da uoči golemi potencijal i mogućnosti koje pruža digitalizacija tako da je danas izvršni direktor startupa Julia Teamgeist, ali i predsjednik startupa za umjetnu inteligenciju Mindsmiths u koji je 2021. domaći fond Feelsgood, poznat po ulaganju u projekte hrvatskih i slovenskih tvrtki koji mogu ostvariti značajan društveni utjecaj, investirao 1,2 milijuna eura. Investicija u Mindsmiths, najveći hrvatski AI startup kojemu je cilj premostiti jaz između organske i sintetičke inteligencije, usmjerena je razvoju AI platforme koja će omogućiti stvaranje autonomnih sustava.

B&B: Koja je vaša vizija povezivanja organske i sintetičke inteligencije?

To vam najbolje mogu dočarati usporedbom s odlaskom liječniku. I najbolji medicinski stručnjaci moraju u ograničenom vremenskom roku obaviti pregled pacijenta. Naravno, pritom isključujemo slučajeve superbogataša koji si mogu platiti satima dostupnog liječnika. Dolaskom kod liječnika prvo trebate donijeti nalaze prijašnjih pregleda. Liječnik je vjerojatno tog dana već pregledao nekoliko pacijenata prije nego što ste se vi pojavili. Potrebna mu je sva koncentracija kako bi pročitao vaše nalaze i ispitao vas o simptomima, a sve u cilju donošenja najboljeg mogućeg zaključka. Što liječnik pritom radi? Uzima, odnosno uploada podatke iz prošlosti te na temelju akumuliranog znanja, podataka iz knjiga i vlastitih iskustava te simptoma koje analizira vašim posjetom, donosi najbolju moguću odluku za vašu budućnost. Zamislite kad bi liječnik sve to radio u timu s nekoliko liječnika i za samo dva pacijenta dnevno. Pritom faktor umora i mogući problemi koje on ima u privatnoj sferi nisu nikakav faktor, a znamo koliko to može utjecati na ljudsko ponašanje.

B&B: Trebamo li biti zabrinuti zbog munjevitog rasta upotrebe i implementacije umjetne inteligencije?

Mislim da bismo trebali biti zabrinuti za svako znanstveno istraživanje, novo oružje i pesticid. Ako je u krivim rukama, svako dobro može postati zlo. Uvjeren sam da bi što prije trebalo uvesti ozbiljne edukacije kako nam mediji, a pogotovo društvene mreže, ne bi bili jedini izvor informacija o tome. I mobilni telefon može nazvati policiju i pronaći izgubljenu osobu u snijegu, ali isto tako može poslužiti kako bi se nekome ukrao identitet.

‘Bilo da vam treba liječnik ili odvjetnik, spojit ćete se na kompjutor ili mobitel i osobni AI asistent je tu 24/7’

B&B: Koji su potencijalni rizici, a koje su prednosti koje donosi AI?

Ne bih želio da ispadne da sam zagovornik AI-ja samo zato što je to dio mog života, ali uistinu dosad nisam uvidio velike rizike. Gdje god smo implementirali AI alate, uvidjeli smo poboljšanje produktivnosti i pojednostavljenje u obavljanju dosadnih, ponavljajućih procesa. Puno se govori u medijima o velikim otkazima zbog AI-ja u SAD-u, međutim, realnost je drugačija. Posljednji izvještaj o nezaposlenosti u SAD-u pokazuje pad na 3,4 posto. Za tako dobar postotak trebalo bi se vratiti nazad u 1960-e ili sedamdesete godine. Plaća je po satu u SAD-u porasla u prosjeku 4,4 % iako zbog mjerenja inflacije to FED-u ne odgovara. Veliki broj ekonomskih stručnjaka ne slaže se s takvim mjerenjima, zastupajući stav da se ne vodi mjerenje vrlo važnog indikatora, a to je produktivnost po zaposleniku koja se povećala dva do četiri puta po satu. Zamislite samo koliko jedan alat poput Chat GPT-ja može pomoći zaposlenicima npr. u pisanju e-mailova. Tko god ga koristi, upotrijebit će maštu i shvatiti u čemu mu sve taj alat može pomoći te što je sve u stanju. Neću ni spominjati sve ostale tehnološke alate koje koristimo u dnevnom poslovanju. Ekonomisti tvrde da kad se usporedi rast plaća od 4,4 posto naspram rasta produktivnosti od, recimo, tri posto, nema velikog rasta plaća što je vrlo važno u mjerenju stanja inflacije.

B&B: U kojim područjima i u kojim industrijama mislite da umjetna inteligencija može najviše pridonijeti čovječanstvu?

Prodaja, customer support u svim industrijama i medicina.

B&B: Koje poslove umjetna inteligencija može obavljati bolje od čovjeka?

Mislim da je, kao i u svakoj industrijskoj promjeni, više ugrožena dobna skupina nego sama struka. Mladi će se vrlo brzo prilagoditi, u stvari su se već prilagodili. Situacija se može dogoditi kod generacije 50+ jer tu je previše iskustva iz prošlosti, ali i zamora jer treba imati na umu da su se ljudi koji danas imaju preko 50 godina naradili u životu. Vjerojatno se i sami možete sjetiti da su se ne tako davno fakture ispisivale ručno uz indigo i u tri kopije, a završni račun se radio na papiru uz pomoć digitrona. Mislim da ta dobna skupina treba početi ulagati sat do dva dnevno u edukaciju i istraživanje AI-ja, a i svih drugih novih tehnologija. Danas imate razne tečajeve za 10, 15 dolara, a također besplatno npr. YouTube. Potrebno je samo malo skrenuti fokus s politike, makroekonomije i sličnih tema i to vrijeme utrošiti u razumijevanje novih trendova. Vrlo brzo bi generacija koja je u usponu poslovne snage i na vodećim pozicijama u poslovnim organizacijama pronašla način da AI uklopi u svoj dnevni posao te da bude od pomoći ne samo njima već i njihovim organizacijama. Danas je vrlo važno biti u koraku s vremenom i umjesto otpuštanja zaposlenika i optimizacije troškova, trebalo bi se okrenuti produktivnosti koju tehnologija donosi, a sve s ciljem bolje poslovne efikasnosti organizacije.

‘Za nekretnine i turizam uvijek ima kapitala. Takav pristup ekonomiji usporit će nas i uništiti svu kreativnost’

B&B: Iz vašeg iskustva, koje su najveće prednosti i izazovi koji se javljaju pri spajanju tradicionalnih industrija i novih tehnologija?

Najveći izazov je u mentalitetu kompanija tj. menadžmenta. Potrebna je spremnost da testiraju tehnologije i da isto tako pogriješe i nauče iz pogrešaka. Ako je kompanija prevelika, izazov je pronaći lidere koji mogu uvidjeti promjenu, a istovremeno je potrebno uvjeriti vlasnike ili dioničare da je promjena potrebna. Ako je u pitanju mala kompanija, izazov stvaraju troškovi iz investicije za digitalizaciju. Nadalje, problem je i premali broj konzultanata s iskustvom, kako iz tradicionalnih industrija tako i iz novih tehnologija. Budući da u Hrvatskoj postoji veliki sustav tehnoloških kompanija i startupova, moj savjet za hrvatske kompanije je da ulaze u partnerstvo s njima. Nije to ništa novo jer radi se o uobičajenoj praksi u svijetu. Ako ste veća kompanija, ne morate se bojati akvizirati neke naše startupove i uvesti ih u vlastite strukture.

B&B: Možete li nam navesti neki primjer uspješne primjene novih tehnologija u tradicionalnim industrijama koje su dovele do poboljšanja poslovanja?

Ima mnogo primjera. Naprimjer, kada su u trgovini Walmart vidjeli da gube utrku s Amazonom, u samo nekoliko godina digitalizirali su veliki dio poslovanja. Danas imaju fizički pristup kroz svoje maloprodaje te vrlo jaku online prisutnost. To je kompanija s cca 600 milijardi dolara godišnjeg prometa. Mislim da na e-trgovinu otpada oko 80 milijardi. Zamislite kolika je to investicija vremena, učenja i tehnologije da se integrira toliki broj digitalnih interakcija i transakcija s kupcem. U medicini je, što je u EU i dalje tabu tema, kad se govori o digitalizaciji dobar primjer kompanija Kaiser Permanente. To je healthcare provider u SAD-u koji je izišao na tržište s digitalnim medicinskim kartonima. Također nude telemedicinske usluge, konzultacije i pristup liječnicima putem mobitela. Dobar primjer tradicionalne kompanije je i vrlo poznati proizvođač raznih strojeva Caterpillar. Oni su već upoznali tržište s rudarskim vozilima koja su opremljena raznim sustavima za upravljanje bez vozača, čime su povećane produktivnost i sigurnost, a pritom nije otpušten taj isti vozač. On je samo upravljačku konzolu vozila zamijenio onom kompjutora. Kako ne bismo spominjali samo svjetski poznate kompanije, i u Splitu imate odličan primjer. Klinika mentalnog zdravlja Uglešić u samo dvije godine od otvaranja krenula je u projekt s Mindsmiths d.o.o. i lansirala AI asistenta za komunikaciju s korisnicima lijeka protiv debljine. U svakodnevnoj komunikaciji educira se i podsjeća pacijenta na uzimanje lijeka, mjerenje dnevne težine, a AI kreira i grafove težine i aktivnosti pacijenta i o tome se informira doktora. Prema prof. dr. Boranu Uglešiću, to je tek mali početak digitalizacije cijele poliklinike.

B&B: Koji je model, iz vašeg iskustva, jednostavniji i koliko se razlikuju procesi digitalizacije tradicionalnih industrija od stvaranja potpuno novih tehnoloških proizvoda i usluga?

Odlično pitanje. Baš sam nekidan o tome razmišljao. Imamo naviku zaboraviti loše stvari iz prošlosti i čini nam se da je sve iz prošlosti jednostavnije, a da je danas sve puno kompliciranije. Nekad ste tijekom prodaje morali nekoliko puta posjetiti potencijalnog ili postojećeg klijenta. Svaki put ste na sastanku morali biti dobre volje i lijepo odjeveni. Kada bi se dogodilo da se vi pojavite prema dogovoru, a klijenta nema, morali ste ga zvati, tražiti, pisati mu… Danas, uz dobar content software, pošaljete nekoliko SMS-ova ili emaila i dogovorite točan termin s klijentom. Isti taj software stavit će u vaš kalendar podsjetnik i onda se lijepo pojavite na sastanku. Uz to, sve možete obaviti od kuće, a biti po cijelom svijetu. Naravno, ne fizički, ali uz dobru kameru i mikrofon dobit ćete vrhunsku interakciju.

‘Moj startup ‘Julia Teamgeist’ je u samo dvije godine izgradio ozbiljnu tehnologiju za prodaju i distribuciju koja je kompletno proizvedena i testirana u Hrvatskoj’, ističe Mišković. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Koje ste najveće lekcije naučili izgradnjom uspješnih poslova u Hrvatskoj, SAD-u i Australiji?

Bio sam uvjeren kako je prvo što treba riješiti u životu stambeno pitanje. Međutim, to nije istina. Posao nije torta koju treba što prije pojesti jer nema dovoljno za sve. Puno surađujem s Amerikancima od kojih mnogi imaju preko 70 godina. Fasciniram sam njihovom kreativnom energijom. Ne treba gajiti mentalitet „odoh ja u mirovinu“ ili „daj da kupim dvije tri nekretnine i živim od najma“. Mislim da takav pristup ubija kreativnost i vrlo brzo dovodi do dosade i starenja. Čovjek u onome u čemu je dobar treba raditi dokle god može i uživati u tom procesu.

B&B: Trenutačno vodite poslove u SAD-u i Hrvatskoj. Koji su najveći izazovi vođenja uspješnog poslovanja u obje zemlje te koje strategije koristite za postizanje uspjeha na oba tržišta?

Strategija je vrlo jednostavna. Testiram nove tehnologije jer Hrvatska ni po čemu ne zaostaje za ostatkom svijeta. Zapošljavam jako pametne i talentirane ljude gdje također ne zaostajemo. Pokušavam ih platiti znatno više od hrvatskog prosjeka i to znanje, nastale IP-jeve i tehnološke proizvode uklopiti u Ameriku. U poslovanju u SAD-u držim se nekoliko uvjerenja, a neka od njih su da sam iskren te da ono što obećam i ispunim.

Moj startup „Julia Teamgeist“ je u samo dvije godine izgradio ozbiljnu tehnologiju za prodaju i distribuciju koja je kompletno proizvedena i testirana u Hrvatskoj. Idući mjesec dobit će američkog investitora i kreće u osvajanje američkog tržišta. Znate kako se kaže: Ako je investitor Amerikanac, sve mora biti bez greške.

Mindsmiths je također odličan primjer hrvatske pameti, rada i truda, ali nažalost ograničenog pristupa kapitalu u Hrvatskoj. Da je takva kompanija nastala u SAD-u, već bi vrijedila stotine milijuna dolara.

B&B: Startup za umjetnu inteligenciju Mindsmiths razvijate na Floridi. Naviknuli smo se na to da se razvoj tehnologije veže uz Silicijsku dolinu u Kaliforniji. Zašto Florida?

Nekoliko godina sam boravio na Floridi i 2018. godine uvidio sam da postoji masterplan politike i poduzetništva za pripremu uvjeta i kapaciteta za prihvat velikog broja poslova i ljudi. Tada mi je to, iz Hrvatske perspektive uma, izgledalo megalomanski. Dolaskom pandemije Florida nije smjela zaustaviti uloženi trud i obećanje dano investitorima za pomno isplaniranu budućnost. Odlučili su biti drugačiji od većine američkih država i nisu zatvarali poslove, čak su oslobađali dijelove prometnica kako bi ugostiteljski objekti proširili kapacitete sjedećih mjesta na terasi. To pokazuje koliko je državna vlast u koheziji s poduzetništvom. Takav odnos i način razmišljanja privukao je veliki broj poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Možete zamisliti da, kada se svi poslovni talenti nađu na jednom mjestu, sigurno ne spavaju nego traže zajedničke ideje i udružuju se s ciljem stvaranja novih vrijednosti od kojih država i društvo imaju korist. Naravno, tu je i zemljopisni položaj, sjecište Južne, Sjeverne i Središnje Amerike, Meksički zaljev… idealno za ugovaranje poslova. Infrastruktura, prometnice, međunarodni aerodromi, niski porezi, vrlo male regulacije poslovanja, a ne treba zanemariti ni dobru klimu i kvalitetu života. Ono o čemu stalno imam raspravu s prijateljima u Hrvatskoj je kako je tamo život skup. Istina, za neke proizvode i usluge jest, ali vjerujte mi da kada su u pitanju hrana, automobili, bijela tehnika, odjeća, obuća, struja te standardne nekretnine, nema nikakve razlike s onima u Hrvatskoj. Čak biste se šokirali da su te stavke jeftinije u SAD-u nego u Hrvatskoj.

Nama kao startupu pogodovala su moja poznanstva i kontakti te nedostatak takvih kompanija u trenutku naše odluke izlaska na američko tržište. Pamet, znanje i tehnologije koje imamo u Hrvatskoj, puno se više cijene u SAD-u i nisu dostupne baš svakome. Mi smo se usredotočili na srednje kompanije kada su u pitanju klijenti naših proizvoda i usluga i takva se strategija pokazala jako uspješnom. Trenutačno imamo pune kapacitete i radimo dan/noć. Teško mi je govoriti o cijelom SAD-u jer je to ipak ogroman teritorij i svaka država ima svoje regulative, ali sa sigurnošću mogu reći da je Florida „obećana zemlja“ za poduzetničku inicijativu.

‘Klinika mentalnog zdravlja Uglešić je već lansirala AI asistenta za komunikaciju s korisnicima lijeka protiv debljine’

B&B: Što bi se, po vama, moglo napraviti kako bi se u Hrvatskoj unaprijedila poduzetnička klima?

Prije svega mislim da smo ipak napredovali od onog stava da je svaki poduzetnik lopov do toga da se ipak cijeni poduzetništvo. Mislim da je dostupnost kapitala jedna od najvećih prepreka. Slijedi dostupnost znanja o tome što je uopće poduzetništvo i koliko je važno za društvo u cjelini. Kad ste sportaš i na vašu pobjedničku utakmicu dođe cijela obitelj, svi vas grle i ljube. Kad ste poduzetnik, kod nas vas nitko neće zagrliti i moguće je da ćete imati problem s ljubomorom. Moramo mijenjati mentalni sklop. Usredotočeni smo na nekretnine i turizam te za takve projekte uvijek ima kapitala. Takav pristup ekonomiji usporit će nas i uništiti svu kreativnost.

B&B: Kada je vrijeme da privatna poslovna inicijativa postane ozbiljna grupacija ili korporacija?

U tome vidim sljedeći veliki izazov za naše poduzetničko okruženje. Hrvatska je jako napredovala ekonomski iako se možda tako ne čini, ali budimo realni, ljudi danas bolje žive. Ne znam točnu statistiku, ali mislim da na jednu od dvadeset kompanija koje Hrvati kupe u inozemstvu, otpada 19 njih koje su prodane strancima. Prije nego što sam prodao svoju kompaniju, dugo sam pokušavao pronaći kompanije koje bi se udružile kako bismo nastupali kao jedinstvena korporacija. Svi bismo zadržali svoj business, a zajednički bismo nastupali na tržištu, štedeći troškove uz veću produktivnost. Nisam našao nijednu priliku da ostvarim ovu viziju. Izuzev nekoliko naših većih kompanija koje su se udružile, ne vidim da se itko od malih i srednjih poduzetnika odlučio na takav potez. Uistinu bih bio sretan da sam u krivu.

B&B: Koliko se razlikuju razmišljanja Amerikanaca i Europljana, osobito Hrvata, kada je u pitanju ulaganje?

Neusporedivo. Amerikancima je važno tko je odgovoran, koliko to košta i koliko ćemo zaraditi. Najviše me iznenadi fleksibilnost za diskusiju kad god se pojavi neka situacija. Kod nas ako niste platili struju, odmah vas blokiraju i vodovod i telekom i nakon toga nemate mnogo opcija. Taj strah da možete propasti i više se nikad ne oporaviti, čvrsto je utemeljen u našem genetskom kodu. Za razliku od toga, kada u SAD-u upadnete u poslovne i financijske poteškoće, uvijek imate mogućnost dogovora. To se snažno odražava na način na koji investiraju. U EU-u se i dalje razmišlja dosta regionalno u stilu ‘daj da pobijedim u mojoj regiji pa eventualno u mojoj državi’, dok u SAD-u čim otvoriš pekaru u Miamiju, idući je na redu New York pa Los Angeles i odmah potom cijeli svijet.

Zbog švicarskog franka imao sam vrlo loše iskustvo s hrvatskim bankarskim sustavom, tako da više nemam nijedno zaduženje kod naših banaka. Mislim da hrvatske banke i dalje obožavaju kredite za kuće, stanove, brodove… S druge strane, vrata hrvatskih banaka i nisu baš otvorena za one koji imaju jaku poslovnu ideju ili žele otkupiti nekakvu kompaniju i time započeti ili proširiti posao. Uzmite za primjer nedavno iskustvo mojih prijatelja iz SAD-a koji su u procesu akvizicije jedne konkurentske kompanije. Kaže mi vlasnik kako je upravo u LA-ju da s odvjetnicima radi due diligence kompanije koju planiraju otkupiti. Ja ga na to pitam „super, gdje si našao takvu ekipu“, a on mi odgovara kako mu to sve rješava banka jer oni daju kredit pa se o tome oni brinu.

‘Puno surađujem s Amerikancima od kojih mnogi imaju preko 70 godina. Fascinira me njihova kreativna energija’

B&B: Koje trendove u navikama potrošača uočavate kada usporedite SAD i EU?

Što se tiče potrošača, došlo je do velike promjene od nacije koja je jela burgere do vrlo jake industrije longevity businessa, teretana, liječenja gljivama, raznih dodataka prehrani, legalizacije marihuane… tako da ćemo vrlo brzo vidjeti kako se takvi trendovi prelijevaju na EU. Unatoč najavi krize, Amerikanci i dalje vole puno trošiti i ne odriču se shoppinga, putovanja i odlazaka u restorane.

B&B: Kako vidite budućnosti AI tehnologije u sljedećih pet do 10 godina?

Mislim da će biti isto kao i danas. Pritom uopće neće biti važno tko koga bolje poznaje ili ima veću platežnu moć, barem kada su u pitanju osnovne potrebe. Doći će do puno masovnije upotrebe bilo da vam treba odvjetnik, liječnik ili da vam je potreban netko tko će vam isplanirati putovanje. Sve što ćete morati napraviti je spojiti se na neki komunikacijski kanal putem kompjutora ili mobilnog uređaja i osobni AI asistent je tu 24/7.

B&B: Koji su vaši planovi?

Najvažnije mi je ostati vrlo aktivan u Hrvatskoj i SAD-u. U SAD-u učim o nadolazećim trendovima. U Hrvatskoj želim pomoći koliko god znam i umijem kako bih omogućio što više radnih mjesta. Hrvatsku strašno volim i velika mi je želja da vratimo velike talente koji su napustili Hrvatsku kako bismo zajednički pomogli gdje god je potrebno. Ako se ne osvijestimo i potrudimo, postoji velika opasnost da izgubimo nacionalni identitet. Što se tiče posla, kada jednom uđete u svijet produktivnosti koju donosi AI, teško se vidjeti u skoroj budućnosti u nekoj drugoj industriji, barem ako ih neka politička regulativa ne ograniči, što ne bi bilo prvi put u povijesti.