O procesu energetske obnove i problemima s kojima su građani suočeni u tom procesu, za Megawatt govori Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu

Prije desetak dana Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na svojim mrežnim stranicama objavio je uvjete i kriterije za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Kako je objavljeno, građanima će u 2024. godini na raspolaganju biti 120 milijuna eura odnosno maksimalni iznos poticaja iznosit će 62.120 eura po prijavi. Kada se tome pridodaju i sredstva na drugom natječaju, onome za energetsku obnovu višestambenih zgrada, postaje jasno da je projekt energetske obnove jedan od najvećih projekata koji se trenutno odvijaju u Hrvatskoj. To pokazuju i brojke pa je tako na natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je završio početkom lipnja 2024. podneseno 565 prijava u vrijednosti od 371 milijun eura, a veliki interes je vladao i za obnovu obiteljskih kuća jer je za alociranih 120 milijuna eura stiglo 11.926 zahtjeva. O procesu energetske obnove te o problemima s kojima su građani suočeni u tom procesu za Megawatt govori Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, gdje drži i kolegij Energetska obnova zgrada.

Megawatt: Kakvo je stanje u Hrvatskoj kada je u pitanju energetska obnova zgrada?

Prije nekoliko godina Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je procijenilo da je stopa energetske obnove tada bila na razini od 0,7 % ukupne površine fonda zgrada odnosno 1,35 milijuna m2 godišnje, u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Potrebno je napomenuti da je to podatak koji uključuje neki od oblika potpora koji su u zadnjih desetak godina otkako se sufinancira energetska obnova bili aktualni, a ne vidi se koliko je zgrada (obiteljskih kuća ili višestambenih i drugih vrsta zgrada) bilo energetski obnovljeno iz vlastitih sredstava ili kreditima komercijalnih banaka, a bez sufinanciranja države.

Država je odredila da se za kuće oštećene u potresu može dobiti do 80 posto prihvatljivih troškova investicije u energetsku obnovu/PIXSELL

Koliko sam ja upućen, za sad nisu objavljeni ažurirani podaci o energetskoj obnovi, stopi obnove, ali s obzirom na građevinsku aktivnost u tom dijelu, uz onu vezanu na cjelovitu obnovu nakon potresa, dojam je da je stopa obnove zgrada veća.

Megawatt: Može li se povući neka paralela između Hrvatske i drugih država EU-a, zaostajemo li puno za EU-om kada je u pitanju energetska obnova zgrada?

Trenutna stopa energetske obnove u EU-u je jedan posto godišnje, a stopa dubinske obnove ukupno iznosi 0,2 posto i daleko je ispod potrebne. Stoga je putem inicijative Rennovation wave Europska komisija pozvala na povećanje stope dubinske obnove na dva posto godišnje. Međutim, Buildings Performance Institute Europe (BPIE) procjenjuje da je za postizanje ciljeva za 2030. godinu potrebna još ambicioznija stopa od tri posto godišnje. Hrvatska je, dakle, prema tim podacima sada već starima nekoliko godina, bila nešto ispod prosjeka EU-a, ali je potrebno naglasiti da je kroz Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine definirala da će se ciljana stopa obnove povećavati od jedan posto 2021. i 2022. godine, 1,5 posto 2023. i 2024. godine, 2,0 posto 2025. i 2026. godine, 2,5 posto 2027. i 2028. godine, tri posto 2029. i 2030. godine, zatim na 3,5 posto od 2031. do 2040. te na četiri posto od 2041. do 2050. godine.

Megawatt: Obnavljaju li se više državne i zgrade u vlasništvu lokalne samouprave ili stambene zgrade i kuće u privatnom vlasništvu?

To zaista ne znam, ovo je pitanje za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kažem zato što se na različite načine podupire i lokalna samouprava, poput npr. bespovratnih sredstava općinama, županijama i gradovima za 79 projekata ukupne vrijednosti 17 milijuna eura kojima se podupire klimatska otpornost naselja koja su dodijeljena prije dva tjedna. To su nacionalna sredstva, a Ministarstvo je osiguralo još 135 milijuna eura EU-ovih sredstava za projekte razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kojima se pak onda sufinancira i s njihove strane vjerojatno dijelom i energetska obnova i to je zaista teško popratiti ako niste na izvoru informacija.

Megawatt: S kojim problemima se vlasnici zgrada i kuća najviše suočavaju i kakva je uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Tu je potrebno razdijeliti ulogu Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je provodilo posljednji natječaj u dijelu višestambenih zgrada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u dijelu obiteljskih kuća. Gledajući sa strane, vidljiv je određeni napredak jer se obje institucije trude maksimizirati broj prijavitelja i osigurati na razne načine da se iskoriste predviđene alokacije. U skladu s time, a slušajući i mnogobrojne primjedbe građana i struke, na natječajima u 2024. promijenio se i način prijave na natječaje pa taj dio za sada izgleda malo bolje nego s ranijim natječajima. Tako će se, na primjer, u slučaju višestambenih zgrada provesti proces vrednovanja pristiglih prijava te će se stvoriti rang lista projekata prema projektiranim uštedama energije i financirat će se projekti koji ostvare najveće uštede. Drugi korak naprijed je da je natječaj trajao punih 60 dana te je podneseno 565 prijava u vrijednosti od, ako se ne varam, 371 milijun eura, a raspoloživa alokacija za dodjelu je 94,2 milijuna eura, što znači da prijave dosežu gotovo 400 posto alokacije. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se provesti valorizacija prijava i hoće li će se u sljedećem koraku nakon obnove tih zgrada ostvariti barem veći dio predviđene uštede, a imajući u vidu sva ograničenja proračuna i predviđanja koja projektanti moraju uzeti u obzir.

‘Vjerujem da suvlasnici zgrada i vlasnici obiteljskih kuća imaju pune ruke problema s kojima se moraju nositi, a na vrhu je borba s raspoloživim financijama u odnosu na troškove’

Vjerujem da suvlasnici zgrada i vlasnici obiteljskih kuća koji se žele prijaviti na natječaje za sufinanciranje energetske obnove imaju pune ruke problema s kojima se moraju nositi. Zasigurno je na vrhu popisa borba s raspoloživim financijama u odnosu na troškove projekata energetske obnove, a onda sigurno na vrh liste dolaze vlasnički odnosi u zgradi, izvođači… Tu je niz problema koje treba riješiti, a vjerujem da će se mnogi složiti da su tehnički problemi zapravo minimalni, a ističu se ekonomski, socijalni, pravni… koji u slučaju višestambenih zgrada najčešće padaju na leđa predstavnika suvlasnika te njegovih sposobnosti kao i podrške koju ima od ostalih suvlasnika u ovom projektu koji nije nimalo jednostavan, a ako je uspješan, donosi određene benefite.

Megawatt: Kakva je situacija sa zgradama i kućama koje se obnavljaju nakon potresa, provodi li se istovremeno i njihova energetska obnova?

Nadam se da je to tako, to je logično ako se gleda s tehničke strane, a dijelom i sa strane vlasnika zgrada i kuća jer se u jednom projektu provede cjeloviti pristup. Kako se kaže u struci, kad su skele na zgradi da se odrade i konstrukcijsko ojačanje, i toplinska izolacija zgrade, i drugi aspekti energetske obnove, a time se osim povećanja sigurnosti u slučaju potresa, osigura i smanjenje režijskih troškova tijekom korištenja zgrade pa to poveća ugodnost boravka u zgradi.

Država u tom smjeru također razmišlja te su stoga definirana dva pojma koja su ušla zadnjih godina u uho, a radi se o cjelovitoj obnovi, odnosno, sveobuhvatnoj obnovi zgrada. U slučaju cjelovite obnove riječ je o pristupu da se tijekom provođenja konstrukcijskih ojačanja ispune i drugi temeljni zahtjevi za zgradu, a koji uključuju i potrošnju energije, sigurnost u slučaju požara itd., dok se u slučaju sveobuhvatne obnove radi o tome da je primarna ideja bila smanjenje potrošnje energije, a uz koju se ispunjavaju zahtjevi vezani uz mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara itd. Dakle, dva pristupa koja dovode do istog rezultata, barem u teoriji.

Zato se u posljednjim natječajima potiče da se provodi i energetska obnova, pa je tako za kuće oštećene u potresu moguće bilo dobiti do 80 posto prihvatljivih troškova investicije, dok su svi drugi vlasnici obiteljskih kuća, koje zadovoljavaju kriterije Javnog poziva, mogli računati na do 60 posto sufinanciranja.

Na natječaju za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je završio početkom lipnja 2024. podneseno je 565 prijava u vrijednosti od 371 milijun eura

Dodatno, pozivima su se podupirale mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje su trebale rezultirati uštedom godišnje potrebne energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove na razini pojedinačne višestambene zgrade, kroz integrirani pristup, uz primjenu mjera povećanja potresne otpornosti zgrade i sigurnosti u slučaju požara te osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Na razini investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada bilo je potrebno ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30 posto.

Megawatt: Zašto bi zapravo vlasnici stanova i kuća trebali provesti energetsku obnovu? Što im ona donosi u praksi?

To je vrlo jednostavno odgovoriti ako je obnova zgrade ispravno isprojektirana te izvedena, donosi niže račune za energente, donosi ugodnije uvjete za život, manje strujanja zraka zbog infiltracije, više temperature unutarnje površine ovojnice zgrade, manju stratifikaciju temperature, a Svjetska zdravstvena organizacija kaže da energetski učinkovite zgrade donose zdravije uvjete života. Tu, naravno, ima puno problema sa strane projektanata i izvođača da se sve isprojektira i izvede idealno i potrebno je najprije odabrati najkompetentniji tim projektanata te im dati slobodu da provedu na zgradi ono što je potrebno, a s obzirom na to da to podrazumijeva i financijske aspekte, već je tu jasno da ljudi kalkuliraju i režu troškove te vrlo često zapravo imamo situaciju da se izvede samo dio mjera. Potrebno je naglasiti da i taj dio mjera može vrlo kvalitetno funkcionirati te se može zgradu korak po korak kroz nekoliko intervencija dovesti na vrlo kvalitetnu razinu.

Megawatt: Mogu li vlasnici sufinancirati obnovu iz europskih fondova i kolika su sredstva dostupna Hrvatskoj za energetsku obnovu?

Da, veliki dio sredstava koja su korištena za programe sufinanciranja su zapravo sredstva iz raznih programa, ali kad podvučete crtu, sve su to zapravo većinom europski fondovi koji se zovu ovako ili onako i provode se u hrvatskoj preko ove ili one institucije, ali velim, velika većina svega je iz fondova EU-a. Što se tiče dostupnih sredstava, samo na ovogodišnja dva natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća odnosno višestambenih zgrada osigurana je alokacija od 120 milijuna eura odnosno 94,2 milijuna eura. Država je kroz Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine procijenila da će nam za obnovu zgrada trebati 243,23 milijarde kuna, odnosno 32,28 milijardi eura, ali mislim da se već sad sa sigurnošću može reći da će biti potrebno znatno više od toga. Pazite, radi se o vrijednosti od otprilike 100 Peljeških mostova do 2050. godine, odnosno, gotovo četiri Pelješka mosta godišnje, što je, nadam se da se slažete, ogroman novac. Potrebno je naglasiti da, naravno, sva ta sredstva još nisu osigurana te da će kroz nekoliko godina europska sredstva „presušiti” pa se već sada traže alternativni izvori financiranja koji će biti pogodni, prihvatljivi i održivi za građane.

Megawatt: Može li država učiniti više kako bi zainteresirala građane za energetsku obnovu i što bi, po vama, još mogla učiniti?

Gledajte, smatram da su građani zainteresirani, podsjećam da je na natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji je završio početkom lipnja 2024. podneseno 565 prijava u vrijednosti od, ako se ne varam, 371 milijun eura, a veliki interes je vladao i za obnovu obiteljskih kuća jer je za alociranih 120 milijuna eura stiglo 11.926 zahtjeva. Dakle, interes definitivno postoji, treba ga održati i u budućnosti i tu je izazov. Ovi projekti moraju biti uspješno izvedeni, radovi trebaju biti kvalitetno izvedeni, građani trebaju dobiti kvalitetne zgrade i tada, siguran sam, usmenom predajom će se interes održati. A to država može primjerom pokazati na zgradama koje koriste tijela javne vlasti kako se na natječajima dodatno vrednuje kompetentnost i kvaliteta kod projektanata i izvođača, a preduvjeti za to postoje. Zatim, kontrola u svim fazama i, naravno, adekvatne mjere ako zahtijevana svojstva zgrade nisu ostvarena, a i tu preduvjeti postoje i treba ih provesti u praksi. Mnoge procedure je država olakšala da bi se povećao broj projekata energetske obnove, što mi se osobno sa stručne strane ne sviđa jer iako je zaista lakše provesti procedure, kvaliteta, nažalost, naočigled opada, i to već jedno duže vrijeme. O tome treba govoriti i to moramo poboljšati.

Megawatt: Govorimo o energetskoj obnovi starijih zgrada i kuća, ali koliko su zapravo novoizgrađeni stanovi energetski učinkoviti? Drže li investitori do energetski učinkovitih stambenih zgrada?

Gledajte, danas trebamo graditi tzv. zgrade gotovo nulte energije ili NZEB zgrade, koje su definitivno jedna razina koja je daleko bolja od bilo kojeg obaveznog standarda gradnje u Hrvatskoj. Ali, tu naravno postoji ali, vraćamo se na ranije odgovore, kompetentnost i kvaliteta projektiranja i građenja, cijene projektiranja koje su niske koje dovode do velikog broja istovremenih projekata jednog tima, a to znači kratke rokove za projektiranje, što pak dovodi do nedovoljno promišljenih rješenja i detalja i onda, naravno, do raznih problema. Osim toga, problematika u struci oko edukacije, revizije, kontrole, koje su neadekvatne ili nepostojeće, pa „klima” investitora i njihovih stavova i postupaka, dovode do kombinacije faktora koji rezultiraju, po mom skromnom mišljenju, situacijom da u većini slučajeva vrlo skupo plaćamo vrlo loše stanove. Na pitanje drže li investitori do energetski učinkovitih stambenih zgrada, rekao bih da zakonski moraju, ali da papir trpi svašta, a realnost je, nažalost, drugačija. Vrlo je malo investitora koji istinski paze na problematiku energetske učinkovitosti i druge aspekte poput buke, kvalitete zraka i drugih temeljnih zahtjeva za građevinu.

‘Interes postoji, ali treba ga održati i u budućnosti i tu je izazov. Projekti moraju biti uspješno izvedeni, radovi trebaju biti kvalitetno izvedeni i građani trebaju dobiti kvalitetne zgrade’

Problem je što su kupci nedovoljno osviješteni da paze na te aspekte i ne traže to od investitora, na zapadu se to naveliko promijenilo pa se nadam da će se trend vrlo brzo proširiti i u Hrvatsku. Jer zgrada je proizvod koji nastaje gradnjom i koji potrošači kupuju, što je potpuno usporedivo s drugim proizvodima koje kupujemo te smatram da trebamo dobiti ono što je obećano, a ne mačka u vreći za kojeg postanemo svjesni da je tu u trenutku kad je prekasno. Postoji jedno relativno staro istraživanje koje je provedeno u Njemačkoj na ljudima koji su bili u postupku traženja stanova, a anketari su ih pitali da rangiraju parametre koji su im važni. Pa su tako rangirali, od 16 ponuđenih kriterija, na 8. mjesto – prozori, svjetlo, zrak, 9. mjesto komfor, 11. mjesto toplinska i zvučna izolacija, 12. mjesto građevinski materijali. Nakon što su ti anketirani ljudi kupili stanove, uselili se i živjeli u njima, anketari su im postavili pitanje koje probleme imate s vašim stanom, a od 12 ponuđenih kriterija problemi toplinske i zvučne izolacije te vlage zauzimali su prva tri mjesta. Mislim da to dovoljno govori…