Prošloga tjedna u posjetu Hrvatskoj bio je Bojan Maričić, ministar pravosuđa Republike Sjeverne Makedonije.

Pravnik po struci, Bojan Maričić diplomirao je na Sveučilištu u Skoplju, magistrirao međunarodno i europsko pravo na Sveučilištu u Amsterdamu te je stekao i magisterij iz suvremenih europskih studija sa Sveučilišta u Londonu. U prethodnoj vladi bio je nacionalni koordinator za EU integracije.

Bojan Maričić postao je jedan od 19 ministara u novoj vladi socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva, izabranoj na prijevremenim parlamentarnim izborima održanima 15. srpnja 2020.  Izbori su raspisani nakon što je Zaev dao ostavku krajem 2019. godine, kada su Francuska, Nizozemska i Danska blokirale otvaranje pregovora Europske unije sa Sjevernom Makedonijom, usprkos svim reformama koje je njegova vlada provela i usprkos promjeni imena države, što je bio uvjet Grčke da odobri zeleno svjetlo za članstvo Sjeverne Makedonije u EU-u. Nakon što je tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a donesena odluka o otvaranju pregovora, u jesen prošle godine početak pregovora blokirala je Bugarska, koja je veto na otvaranje pregovora stavila zbog spora oko jezika i povijesti.

Prošloga tjedna premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev posjetio je Sofiju, gdje je u pokušaju deblokade otvaranja pregovora razgovarao s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim, tehničkim premijerom Stefanom Janevim i predstavnicima većih bugarskih stranaka. Nakon sastanka sa svojim hrvatskim kolegom ministrom Malenicom ministar pravosuđa Sjeverne Makedonije Bojan Maričić dao je intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Kojim povodom ste došli u posjet Hrvatskoj i kako je prošao razgovor s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom? 

Hrvatska je nama jako bliska zemlja, s kojom smo do prije izvjesnog vremena bili u istoj državnoj zajednici, i Hrvatska nam je oduvijek model unutar Europske unije. Budući da imate najsvježija iskustva pristupanja EU-u i budući da su nam sustavi dosta slični, nama je jako važno da održavamo međusobne institucionalne veze. Zato smo zahvalni Hrvatskoj što je uvijek bila otvorena prema Sjevernoj Makedoniji i pružala političku i institucionalnu podršku našem procesu europske integracije. Došli smo kako bismo razmijenili iskustva s hrvatskim Ministarstvom pravosuđa i kako bismo uspostavili strateško partnerstvo s hrvatskim institucijama uoči početka pregovora Sjeverne Makedonije s EU-om. I predsjednik Milanović i premijer Plenković naši su dokazani prijatelji. Što se tiče razgovora s ministrom Ivanom Malenicom, bili su više nego dobri. Još jednom smo dobili hrvatsku potporu za početak pregovora s EU-om. Dogovorili smo usku suradnju na polju pravosuđa. Pozvao sam ministra u uzvratni posjet Sjevernoj Makedoniji i potpisali smo dokument o boljoj suradnji na polju pravosuđa.

NACIONAL: Hrvatska i sama ima veliki problem s korupcijom i nepovjerenjem građana u pravosuđe, koje je najniže u Europskoj uniji. Mi smo vodili teške pregovore oko Poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava – i ono je zatvoreno posljednje. Kako vam to mi svojim iskustvom možemo pomoći?

Činjenica da ste uspješno otvorili i zatvorili pregovore, i to po različitoj metodologiji, govori o tome da imate puno iskustva. Na susretu u Zagrebu dogovorili smo da nam prenesete svoja iskustva, kako bismo bili bolje pripremljeni za uspješno vođenje pregovora. Svjesni smo da pregovori ne rješavaju sve probleme u jednom društvu, ali tehnike pregovaranja, dinamika i stručnost mogu nam biti na višoj razini, sve dok koristimo iskustva iz prijateljskih zemalja koje su prošle proces.

NACIONAL: Za vrijeme desetogodišnje vladavine Nikole Gruevskog, bivšeg čelnika desne stranke VMRO–DPMNE, Sjeverna Makedonija imala je velikih problema s korupcijom i zloupotrebom tajnih službi. Bivši premijer pobjegao je u Mađarsku i ondje zatražio azil – no je li itko iz njegove vlade osuđen?

Da, nakon dugog vremena ove smo godine dobili i epiloge nekoliko sudskih procesa. Na nekoliko godina zatvora pravomoćno je osuđen i bivši premijer, koji je pobjegao, a osuđena su i dva bivša ministra unutarnjih poslova, kao i bivši šef tajnih službi, koji je dobio 20 godina zatvora. Osuđeno je još nekoliko visokih dužnosnika bivših vlada, što je za nas kao državu jako važno. Znamo da je i u Hrvatskoj bilo sličnih slučajeva. Međutim, to je bio preokret u našem društvu i u našem pravosuđu, koje je time pokazalo kako nema nedodirljivih. Trenutačno aktivno svoj posao radi i Tužiteljstvo za organizirani kriminal i korupciju i ima dosta aktivnih procesa i protiv takozvanih krupnih riba. Ima i slučajeva protiv predstavnika aktivne vlasti, a za nas je to dokaz da nitko nije iznad zakona. No upravo na tom planu vidi se značajan napredak, veliki slučajevi se polako zatvaraju i to oni koji su otvoreni u bivšem Specijalnom državnom tužiteljstvu, za koje je javnost smatrala da nikada neće vidjeti kraj tih procesa.

NACIONAL: EU Parlament je u ožujku usvojio rezolucije u kojima je ustvrdio da Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo napreduju prema članstvu u Europskoj uniji provođenjem potrebnih reformi. Istaknuto je kako je Sjeverna Makedonija pokazala visoku razinu političke zrelosti, ali i kako postoji problem govora mržnje, posebno prema Romima, LGBTQI+ osobama i drugima. Na koji se način kao društvo borite protiv takvih pojava? 

Ova progresivna Vlada Sjeverne Makedonije učinila je puno da se aktivno bori protiv takvih pojava. Zalaže se za transparentnost, toleranciju, kao i protiv govora mržnje, i nastoji ga suzbiti koliko god može. U tijeku su izmjene Kaznenog zakona, koji će omogućiti veću zaštitu od govora mržnje i napada, veću zaštitu novinara, žena, kao i pripadnika seksualnih i nacionalnih manjina. Mi aktivno radimo na tome da i zakonski i preko institucija suzbijemo takve pojave. Očekujemo svakako i veću suradnju s Državnim odvjetništvom i vjerujem da ćemo uz njihovu veću aktivnost imati još bolje rezultate.

NACIONAL: Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a prošle godine prekinuta je blokada Francuske i još nekih zemalja zbog nove metodologije pregovaranja. No onda se pojavio problem s Bugarskom, koja je stavila veto na otvaranje pregovora zbog spora oko jezika i povijesti te traži da Sjeverna Makedonija mijenja svoje udžbenike povijesti. Ima li pomaka u toj situaciji i kako je prošao prošlotjedni posjet premijera Zaeva Sofiji?

Prošloga je tjedna premijer Zaev bio cijeli dan u Sofiji u pokušaju da nađemo neko rješenje. Nakon tog sastanka izjavio je da su predsjednik Radev i tehnički premijer Janev napravili golem europski iskorak. Europerspektiva mora pobijediti euroskepticizam, rekao je premijer Zaev, i ja se s time slažem. Sjeverna Makedonija predugo čeka na otvaranje pregovora i ovakav spor, s kojim se nije suočila niti jedna zemlja u procesu pristupanja EU-u, ne smije stopirati taj put i otvoriti prostor drugim silama da ostvare svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu. I zato se nadamo da će pomaka biti uskoro. Radimo na tome intenzivno – i povjesničari u stručnim komisijama, ali i političari na diplomatskoj razini. Nama je jako važno da rješenje bude utemeljeno na europskim vrijednostima i na međusobnom poštovanju, kao i poštovanju identiteta makedonskog naroda i jezika. U tom smislu smo potpuno spremni razgovarati o svim otvorenim pitanjima, čak i tijekom pregovora s EU-om, tako da unutar tih pregovora nastavimo dijalog sa Sofijom, no nikako nismo spremni na nerazumne zahtjeve ili mijenjanje identiteta zbog ulaska u EU. Vjerujem da ni EU-u to nije u interesu.

NACIONAL: Koliko je situacija otežana činjenicom da Bojko Borisov nije uspio formirati vladu i da se spremaju novi parlamentarni izbori 11. srpnja? 

Situacija je kod njih doista komplicirana nakon izbora jer Borisov nije osvojio dovoljnu većinu i ne može formirati vladu. Sama činjenica da su opet u predizbornom periodu, naravno, otežava poziciju Sjeverne Makedonije. Njih opet čekaju jako teški izbori i to sigurno nije povoljno za velike iskorake. No s druge strane traje zaista intenzivna ofenziva i SAD-a i EU-a i to pokazuje da više ne smijemo gubiti vrijeme.

NACIONAL: Hrvatski predsjednik Zoran Milanović na summitu država Zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja oštro je prozvao Bugarsku zbog takve situacije i rekao da će se aktivno suprotstavljati takvom pritisku jedne susjedne države na drugu. Bugarska je zbog toga uputila hrvatskoj Vladi diplomatsku notu, smatrajući to neprimjerenim. Kako su njegove riječi odjeknule u Sjevernoj Makedoniji?

Riječi predsjednika Milanovića svakako su snažno odjeknule u Skoplju i građani su to doživjeli kao još jedan dokaz prijateljske Hrvatske u teškim trenucima. No moram u ovom trenutku istaknuti i da smo uvijek imali veliku podršku i premijera Plenkovića, ne samo tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a nego i prije i poslije, i premijer je puno puta javno ovu blokadu istaknuo kao problem. Tako da mi ovo gledamo kao na jednoglasnu podršku i premijera i predsjednika Republike Hrvatske Sjevernoj Makedoniji, i to nam puno znači.

NACIONAL: Ali Hrvatska kao članica nema osobitu snagu unutar EU-a. Koliko zalaganje hrvatskog državnog vrha vama doista može pomoći? Ima nekih jačih zemalja, čija se riječ sluša…

Mi surađujemo sa svima. Imali smo intenzivnu diplomatsku komunikaciju i s Parizom, i s Berlinom, i Bečom, i Madridom, i ostalim državama članicama. Međutim, Hrvatska ostaje naš iskreni prijatelj, a osim toga najbolje razumije situaciju na Zapadnom Balkanu. I zato, bez obzira na vašu percepciju da Hrvatska nije posebno utjecajna unutar EU-a, podsjećam da je Hrvatska imala jedno važno predsjedanje Europskim vijećem za vrijeme kojeg je puno učinila i za Zapadni Balkan, ali i za Sjevernu Makedoniju. Glas Hrvatske za nas je jako važan unutar EU-a.

NACIONAL: Imaju li vaši napori podršku u bugarskoj opoziciji ili su stavovi svih političkih stranaka ondje isti?

Moram reći da nažalost jesu. Zato i ne podižemo previše očekivanja ovdje u Skoplju, bugarske pozicije su jasne i one su pretočene i u Deklaraciju koju je donio bugarski Parlament, ali s druge je strane Europskoj uniji jasno da je ovdje na testu europska politika na Zapadnom Balkanu. Dakle – nisu samo na testu naši bilateralni odnosi. Mi zato i računamo na podršku svih ostalih članica EU-a, koje su već poslale poruku Bugarskoj da se ovo pitanje treba riješiti što prije i otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom. Osobito s obzirom na činjenicu da smo učinili jako puno – potpisali Prespanski ugovor, promijenili ime državi, a sve reforme koje činimo idu u smjeru otvaranja pregovora. No mi smo realni i očekujemo da i bugarska strana shvaća da je potrebno otvoriti pregovore što prije i da je to u konačnici dobro i za Bugarsku i cijelu ovu regiju. U suprotnom, to bi značilo dugotrajnu blokadu i dodatnu destabilizaciju cijelog Zapadnog Balkana. To bi bio loš primjer i za ostale zemlje jer bi značilo da se ne isplati rješavati velika pitanja zbog europskih integracija. To bi sigurno utjecalo i na dijalog Beograd-Priština. Ova blokada ima puno veću težinu od bilateralne. Zato se nadamo da će razumne snage ipak pobijediti.

‘Mislim da je vlada premijera Zaeva, koji je bio prvi promotor politike ‘jedno društvo za sve’, nakon nekoliko godina došla do točke u kojoj je veći dio međuetničkih pitanja zaista riješen’, kaže Bojan Maričić. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prošloga je mjeseca premijer Zaev upozorio EU da su zemlje regije frustrirane sporošću procesa proširenja. Pada li zbog svega navedenog podrška članstvu u Europskoj uniji u Sjevernoj Makedoniji i koliko to koristi opozicija iz VMRO–DPMNE-a? 

Mi smo imali dovoljno problema kada je Francuska blokirala otvaranje pregovora, tada smo izašli i na prijevremene parlamentarne izbore, a ovu situaciju dodatno otežava činjenica da unutar Sjeverne Makedonije opozicija koristi europsku blokadu za nacionalističku mobilizaciju, ali srećom ta retorika ne nailazi na preveliku podršku kod građana. No naša pozicija je da provodimo potrebne reforme i uredimo odnose sa susjedima, prije svega radi nas samih. Naš je cilj donijeti Europu doma, i radimo to zbog sebe, a ne jer na nas netko vrši pritisak. Međutim, vrlo je važno da se takva politika valorizira i konkretnim potezima, odnosno otvaranjem pregovora. Jer entuzijazam među građanima svakako će početi padati ako ovakva situacija potraje. To svakako daje argumente nacionalističkoj opoziciji, koja nema nikakav plan osim destrukcije. Ipak, mislim da većina građana Sjeverne Makedonije još uvijek vjeruje kako je jedina ispravna ideja ona koja vodi ka članstvu u Europskoj uniji. No u ovakvim situacijama  upravo su oni proeuropski građani najviše razočarani. Nacionalisti se tome, naravno, raduju. Drago nam je da tu opasnost prepoznaju i u EU-u i da su se velike države članice EU-a, kao i europske institucije, angažirale oko rješavanja ovog problema.

NACIONAL: Nedavno je mađarski povjerenik EU Komisije za proširenja Olivér Várhelyi izašao s idejom da se nastavi s razgovorima o pristupanju s Albanijom, dok bi se oni sa Sjevernom Makedonijom stavili na čekanje. Kako je to primljeno u makedonskoj javnosti i kako su na to reagirale ostale zemlje članice?

Mislim da je to jako opasan prijedlog, koji je odbacila većina država članica. Prije dvije godine, kada smo mi trebali započeti pregovore, Albanija je trebala sačekati, no svi su tada govorili kako će biti loše za regiju ako Albanija ostane u čekaonici. Mi smo se s time složili i prihvatili smo tu argumentaciju, iako se u tom trenutku nismo s time slagali. Dakle – ako je tada prihvaćena takva argumentacija, ne vidim niti jedan razlog da se sada razmišlja drugačije. Ako je Europska unija odlučila otvoriti pregovore u paketu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, mislim da to treba tako i ostati. Zajedno smo krenuli još od tehničkog screeninga poglavlja i mislim da je to bilo jako dobro iskustvo. Za regiju je najbolje da naše dvije države započnu pregovore zajedno, a sve ostalo će imati negativne implikacije.

NACIONAL: Prema koalicijskom sporazumu, posljednjih 100 dana mandata ove vlade Zorana Zaeva ulogu premijera preuzet će predstavnik stranke DUI, što znači da će na čelu Sjeverne Makedonije prvi put biti Albanac.  Kako na to gleda makedonska javnost i jesu li odnosi između dva nacionalna entiteta konačno normalizirani?

Mislim da je vlada premijera Zaeva, koji je bio prvi promotor politike „jedno društvo za sve“, nakon nekoliko godina došla do točke u kojoj je veći dio međuetničkih pitanja zaista riješen. Čak je i naš koalicijski partner promijenio svoju političku agendu i odlučio postati zelena stranka koja će se baviti pitanjima klimatskih promjena i očuvanja okoliša, zelene energije, potpuno izvan etničkih tema, što mi, dakako, pozdravljamo. To je veliko priznanje, i za društvo i za državu, osobito ako se sjetimo da je situacija unatrag pet-šest godina bila u potpunosti drugačija. Građani u Sjevernoj Makedoniji, kao i u ostatku regije, doista su umorni od nacionalizma i zanimaju ih bolji standard života i ekonomski razvoj u ovim teškim trenucima. Sjeverna Makedonija puno je učinila od 2001. do danas i mislim da su velike etničke teme zatvorene. Zato se trebamo okrenuti razvoju gospodarstva, socijalnoj jednakosti, mogućnostima boljeg obrazovanja i vladavini prava. To će donijeti i novu kvalitetu politici na jednoj drugoj razini.

NACIONAL: Sjeverna Makedonija kao članica NATO-a na summitu saveznika je prvi put sudjelovala ovoga tjedna. Predsjednik Milanović zaprijetio je da neće potpisati Deklaraciju jer u njoj nije bio spomenut Daytonski sporazum. Očekujete li da će novi američki predsjednik ubrzati ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, budući da na ovim prostorima jača utjecaj Rusije i Turske?

Izvršna uredba predsjednika Bidena o Zapadnom Balkanu koju je nedavno potpisao za nas predstavlja izuzetno bitan signal cijeloj regiji. Time je jasno dano na znanje kako su temelji američke politike na Balkanu mirovni ugovori koji su potpisani u prošlosti. To su Daytonski sporazum, Ohridski sporazum i Prespanski sporazum. Oni su implicitno spomenuti u tom dokumentu. Što znači da su mirovni ugovori potpisani unatrag dvadesetak godina neophodni i moraju biti implementirani kako bi se zadržala stabilnost.

Zato smatramo da je Daytonski sporazum važna karika ove regije i stup stabilnosti. U tom smislu smatram da je uloga NATO-a na Balkanu svakako pozitivna. Mi kao najnovija članica Saveza pridonosimo miru i stabilnosti u skladu sa svojim mogućnostima, no svaka država o tome mora odlučiti sama za sebe. Želimo BiH sve najbolje, vjerujemo da zaslužuje progres, ali neke će probleme unutar sebe morati riješiti sami. Smatramo da uloga SAD-a u ovoj regiji mora biti što jača, podržavamo konsolidaciju NATO-a i hvala Bogu da se Amerika s Bidenom vratila na Zapadni Balkan!

NACIONAL: Dio hrvatske javnosti oduševila je odluka premijera Zaeva da dekriminalizira upotrebu marihuane u turističkim mjestima, kao i proizvodnju, kao mjeru za poticaj gospodarstva. Je li ta mjera stupila na snagu i ima li rezultata?

Još ne, ali već je osnovana radna skupina koja će raditi na zakonskim promjenama. Vjerujemo da je makedonsko društvo spremno za takvu provjeru. Ta mjera ide u smjeru poboljšanja turističke ponude. Naši su planovi da ova odluka bude na kraju donesena, kao i da dekriminalizacija stupi na snagu. U tu su svrhu u radnu skupinu uključeni stručnjaci i nevladine organizacije. Želimo da ovo bude uključiv i transparentan proces.