Bojan Ivošević zamjenik je gradonačelnika Splita Ivice Puljka i jedan od najeksponiranijih dužnosnika splitske gradske uprave. Javnost ga je upoznala i prije nego što se 2021. priključio koaliciji koju su uoči lokalnih izbora oko tadašnje bivše splitske stranke Pametno okupili Ivica Puljak i njegova supruga Marijana, današnja saborska zastupnica Centra. Ivošević je, naime, svojom aktivističkom internetskom stranicom “Dnevna doza splitskog nereda” postao jedan od omiljenih splitskih kritičara lokalne vlasti i boraca za uvođenje reda u često kaotičnu splitsku urbanističku svakodnevicu. Predizbornu kampanju za lokalne izbore, ali i prve mjesece Puljkove i Ivoševićeve vlasti, obilježili su prvi pokušaji uvođenja reda, ali i nekoliko neugodnih skandala koji su se dogodili upravo Ivoševiću: uoči izbora objavljeno je da se jednom poslužio antisemitskim komentarom, a zbog spora s novinarkom Slobodne Dalmacije zaradio je čak i optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu. Njihovu uzdrmanu, i u Gradskom vijeću nesigurnu vlast, Puljak i Ivošević odlučili su testirati na izvanrednim izborima, i to se pokazalo izvrsnom političkom procjenom: na izborima krajem lipnja i početkom srpnja trijumfirali su i u Gradskom vijeću, i za položaj gradonačelnika. Ivoševića, međutim, skandali nisu prestali pratiti: jedan je izbio u predizbornoj kampanji, a drugi nakon izbora, u rujnu, kada je Ivošević krenuo braniti susjedu od nasilnog supruga, a ovaj ga udario tako da je završio u bolnici. O tim smo događajima započeli intervju s Ivoševićem za Nacional.

NACIONAL: U kojoj je fazi vaš spor s novinarkom Slobodne Dalmacije koji je završio optužnicom protiv vas?

Optužnica je potvrđena. Sukladno kvalifikaciji kaznenog djela, može se očekivati da će prvo ročište biti za tri, četiri godine.

NACIONAL: Zašto tako dugo?

Imamo primjer bivšeg predsjednika Gradskog vijeća Jure Šundova iz stranke Željka Keruma. Optužen je za mnogo ozbiljnije kazneno djelo stjecanja lažnog braniteljskog statusa s invaliditetom. Otprilike toliko se čekalo na prvo ročište.

NACIONAL: Kako danas razmišljate o tom događaju? Je li vam žao što ste onako reagirali?

Žao mi je što sam pomislio da mogu komunicirati na neformalnoj, prijateljskoj razini i da je to zloupotrijebljeno. Bilo je između političara i novinara mnogo ozbiljnijih situacija koje ni približno nisu imale ovakve posljedice. Ipak, sada sam kontakt s novinarima sveo na isključivo profesionalni i preko glasnogovornika. S novinarima više ne “ćakulam”, što meni olakšava posao, ali ga nekima od vaših kolega otežava. Jednostavno, nisam više jedan od najdostupnijih političara.

NACIONAL: Je li ikada razjašnjeno što se zapravo dogodilo kada je, u predizbornoj kampanji, objavljen onaj navodni skandal s dvije žene iz Srbije?

Ne znam detalje. Žrtva je prije svega bio Baričić koji je i podnio kaznenu prijavu. Koliko znam, policija nije pronašla počinitelje koji su osobu s invaliditetom dodatno opteretili gnjusnim optužbama, ispod svake razine. Mogu samo izraziti nadu da će službe pronaći počinitelje.

NACIONAL: Nedavno ste branili susjedu od obiteljskog nasilja, ali je to Slobodna Dalmacija u prvoj vijesti prikazala drugačije.

Uopće nisam htio da to izađe u medije jer takve teme, kad izađu, znaju za žrtvu imati negativne posljedice. Ali novinar je objavio poluinformaciju, napisavši da se radilo o mom sukobu sa susjedom oko glasne glazbe, premda, osim vriske žene, nije bilo nikakve glazbe. Reagirao sam kako bi svatko trebao: zaštitio sam žrtvu. Pozvana je policija, pronašla osumnjičenika i on je trenutno, koliko znam, u pritvoru. Sada je to stvar Državnog odvjetništva.

NACIONAL: Jeste li imali daljnjih kontakata s tom obitelji?

Tri dana nakon događaja sreo sam tu gospođu ispred zgrade i ispričao joj se zbog toga što je završilo u medijima jer to nisi bile ni moja namjera ni želja. Odgovorila je da je sve u redu i zahvalila mi na reakciji. To je sve.

NACIONAL: Kako ocjenjujete suradnju s medijima, s obzirom na navedene probleme?

Mislim da smo za medije otvorenija gradska uprava nego u posljednjih desetak godina. Na upite odgovaramo što brže možemo. Ne miješamo se, naravno, u pisanje medija. Nemam nikakav problem s različitim interpretacijama, ali ražalosti me kad budu objavljene čak i neistine. Dogodilo se, na primjer, da smo dobili etiketu ljudi koji na Marjanu rade nezakonito, a potom je državni inspektorat dokazao da to nije bilo točno, nego da je novinar propustio svoj posao obaviti kako valja. Takve stvari smatram nemoralnim i neetičnim: ako nekoga optužiš da nezakonito radi, moraš to i dokazati.

NACIONAL: Mislite da neki mediji namjerno i smišljeno rade protiv vas?

To nisam utvrdio ja, nego brojni građani i čitatelji. Ali to je bila samo jedna faza. Sada se to smirilo. Rezultat ponovljenih izbora pokazao je da to kod građana ne prolazi. Nisu više devedesete. Sada je stanje korektno.

NACIONAL: U politiku ste ušli iz aktivizma. Skupili ste, zasad, dvogodišnje iskustvo u politici. Imate li ozbiljnijih političkih ambicija?

U početku nisam imao nikakvih. Bio sam aktivist koji voli svoj grad i zato sam se angažirao. To mi je omogućilo da se kandidiram. Sada imam priliku mijenjati stvari koje su mi u prošlosti smetale. Nadam se da građani vide da to aktivno i radimo. Zasad, ambicija mi je da se u Splitu živi što bolje.

NACIONAL: A ubuduće?

Ne razmišljam o tome. Plan nam je minimalno dva mandata, s jedinim ciljem da ovaj grad živi što kvalitetnije, da se građani vraćaju, a ne da iseljavaju.

NACIONAL: Jeste li član stranke Centar gradonačelnika Ivice Puljka?

Nisam. Korektno surađujemo, sudjelujemo na zajedničkim sastancima. Cilj nam je zajednički: boljitak Splita. Dok su namjere iskrene, funkcioniramo kao jedan, a tko ima koju člansku iskaznicu, to je irelevantno.

‘Imam priliku mijenjati stvari koje su mi u prošlosti smetale. Nadam se da građani vide da to aktivno i radimo’, kaže Bojan Ivošević. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

NACIONAL: Zasad, dakle, ne kanite se pridružiti Centru.

Ne znam što bi to promijenilo. Sudjelovao bih na istim sastancima. Eventualno bih imao pravo glasa na skupštinama stranke, ali trenutna situacija punog uzajamnog uvažavanja posve je dovoljna. Ivica Puljak uključiv je političar. On dokazuje da nije nužno imati veliku stranku, nego pružiti ruku kvalitetnima i sposobnima.

NACIONAL: Čini se da Puljak, naročito nakon izvanrednih izbora na kojima ste trijumfirali, ima ozbiljnih nacionalnih političkih ambicija. Spominje se čak kao mogući vođa opozicije. Što mislite o takvim procjenama?

Dosta smo se dobro upoznali. Vrlo me ugodno iznenadio. Ima mirnoću i sposobnost strpljivog pregovaranja koja meni nedostaje: sposoban je satima pregovarati i mirno pronaći rješenja. Pripremamo dugoročne projekte. Ivica bez fige u džepu kaže da želi biti gradonačelnik u dva mandata jer se stvarne, a ne samo kozmetičke promjene, mogu postići u osam godina. Istodobno, Puljak sigurno ima i politički kapacitet za iskorak u nacionalnu politiku. Pokazao je da nije nužno ulaziti u velike stranke da bi se postigao uspjeh. Sa svojom je ekipom iz temelja izgradio stranku kojoj su se u početku u Gradskom vijeću podsmjehivali, a danas ima petnaest od 31 vijećnika. Puljak očito zna taj posao. Ali zasad je fokus na Splitu.

NACIONAL: Za razliku od staloženog pregovarača Puljka, vas javnost doživljava kao čovjeka terena, koji “lomi” otpore lokalnih moćnika uređenju grada. Jeste li zadovoljni dosad postignutim?

Na vlasti smo godinu i pol, uz prekid od nekoliko mjeseci. Ima li se to na umu, iznimno sam zadovoljan: probleme Istočne obale i Hrvojeve ulice na Pazaru, u kojoj smo otkrili istočni zid Dioklecijanove palače, neki nisu riješili deset godina, a mi smo uspjeli u nekoliko mjeseci. Najdraže mi je pritom to što vidim da su zadovoljni i građani: najljepši je osjećaj na ovoj funkciji kada prošetamo Hrvojevom, a građani koji idu na Pazar zaustavljaju i čestitaju, govoreći da su već bili izgubili nadu da će za života vidjeti zidine Palače jer su bile zaklonjene šatorima i kioscima. Ipak, javna percepcija koju spominjete možda je i pogrešna. Temeljena je na tome što sam na terenu, a kada uvodite reda, naravno da to nekome smeta, pa bude i povišenih tonova. Ali u godinu i pol mandata nije izbio nijedan incident, dapače: mandat je zapravo vrlo miran, ali percepcija je drugačija, možda i zato što dolazim iz aktivizma, u kojemu je narativ drugačiji od ograničenja koja postavlja političko predstavljanje građana. Usporedite li moju komunikaciju s načinom kako komunicira premijer, ili neki drugi gradonačelnici ili župani, rekao bih da je veći problem u njima.

NACIONAL: Rasprava o uređenju grada posljednjih se tjedana pretvorila u ozbiljan politički sukob gradske uprave Splita s Ministarstvom kulture i ministricom Nine Obuljen Koržinek. Nedavno ste s konferencije za novinare u Marmontovoj ulici optužili konzervatore, Ministarstvo i ministricu osobno da vas koče u uređenju prostora u gradskoj jezgri, na što se ministrica svisoka obrecnula da ne razumijete zakon. Recite, tko je tu u pravu: ima li nadležnost nad poslovnim prostorima u staroj jezgri država ili Grad?

Vaše je pitanje potvrda da je ministrica uspjela podmetnuti spin. Mi govorimo o poslovnoj djelatnosti na temelju članka 65. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji govori o prenamjeni djelatnosti. Primjerice, imali ste trgovinu, a hoćete kafić. To je prenamjena djelatnosti, za što su nadležni konzervatori. Ministrica stalno daje spin, da mi govorimo o namjenama prostora. Ne, mi ne govorimo o namjenama prostora, kao kad pretvarate iz stambene u poslovnu, što uistinu ide preko urbanističkih službi grada; ali kad imate trgovinu, to već jest poslovna namjena. Govorimo, dakle, o promjeni djelatnosti, gdje i sam UNESCO kaže da bi glavni konzervator u Splitu, Radoslav Bužančić, trebao paziti na procese unutar stare gradske jezgre. Zakon jasno kaže da su konzervatori nadležni odobriti ili odbiti prenamjene djelatnosti. Pronašli smo dokaze za to: dokumente prema kojima je konzervatorska služba, na adresi Bulićeva 2 u Splitu, 21. svibnja 2021. odbila prenamjenu djelatnosti, jer je smatra neprikladnom toj lokaciji. To znači da Bužančić, kao i u Bulićevoj 2, ima pravnu mogućnost odbiti prenamjenu svih noćnih klubova – koji trenutno čak ni nemaju njihovu dozvolu jer konzervatorska inspekcija ne izlazi – a onda konzervatorska inspekcija Ministarstva kulture ovlasti da zapečati djelatnost. Tako se mogu spriječiti negativni trendovi turistifikacije stare gradske jezgre koja je, podsjećam, pod zaštitom UNESCO-a.

NACIONAL: Zašto to konzervatori ne rade?

Kad smo preuzeli vlast, mnoge inspekcije nisu radile najbolje. Ali kontaktirali smo ih i one su počele raditi. S obzirom na broj inspektora, sada smo zadovoljni. Ali konzervatorsku inspekciju ne možemo dobiti. A kada ih i dobijemo, kažu: da, po zakonu imamo nadležnost, ali ako vi promijenite tu i tu odluku pa tu napišete ovo, pa ona prođe javno savjetovanje, pa ona prođe na Gradskom vijeću, onda ćete to moći napraviti i sami. Ali ne pitamo ih mi to. Očekujemo da rade svoj posao. Nažalost, evo, ništa… Ne bi bilo loše da ih mediji pitaju koliko su imali postupanja u staroj jezgri grada Splita od srpnja 2021., kad smo došli na vlast. Koliko su zaustavili djelatnosti koje se obavljaju bez suglasnosti konzervatora? Tvrdim da se broj tih intervencija može izbrojati na prste jedne ruke, i to samo u slučaju grubljih građevinskih radova. Ako i toliko.

NACIONAL: Kako objašnjavate – zašto je to tako?

Ne znam, ali mogu biti dva razloga: jedan, čista inercija i manjak navike da rade taj dio posla jer ih to ranije nitko nije ni tražio; i drugi, činjenica da to zna biti vrlo nezgodno. Ako imate skupinu poduzetnika koja krene s višemilijunskom investicijom bez da nadležne službe uopće pita smije li trgovinu robom pretvarati u diskoteku, a ti im u pola radova dođeš i kažeš da im nećeš dati dozvolu, na meti ste skupina kojima remetite višemilijunske poslove. To nije ni ugodno ni lagodno. Netko se može zabrinuti i za vlastitu sigurnost. Ali nitko nikoga ne tjera da bude inspektor, konzervator, gradonačelnik ili njegov zamjenik. Svi smo mi svoje poslove odabrali vlastitom odlukom. Ako su pretjerano stresni ili opasni, svatko može dati otkaz ili ostavku i otići raditi mirniji posao.

NACIONAL: Smatrate da je za takvu situaciju odgovorna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek?

Ona iz nekog razloga brani lokalnog konzervatora u Splitu Radoslava Bužančića, za kojega smo našli papire da je radio taj posao. On dakle tvrdi da ne može spriječiti prenamjenu djelatnosti, a mi mu mašemo papirom koji dokazuje da je spriječio prenamjenu kad je njemu odgovaralo. Bužančić demantira Bužančića. A zašto ministrica staje na njegovu stranu, ne znam. Ili je u dobrim odnosima s dotičnim, ili se možda na osobnoj razini naljutila na nas: tek smo kasnije shvatili da je na čelu konzervatorske inspekcije Ministarstva kulture njezin muž, Hrvoje Koržinek, koji vodi Službu za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine. Možda je to razlog zbog kojega je ministrica burnije reagirala, umjesto da je Bužančiću rekla da očito ne govori istinu kad tvrdi da nije nadležan. Ali u trenutku kad smo prozivali inspekciju, nije nam bilo ni na kraj pameti da se tu možda nalazi neki član njene obitelji, pa da bi se i ona mogla osjetiti prozvanom. Doživjeli smo skandalozan napad preko FB stranice Ministarstva, u kojemu je izgledalo kao da je Ministarstvo odsjek HDZ-a za kulturu, koji se izruguje gradonačelniku Splita i obračunava s gradom. Tek smo kasnije shvatili da je ona to vjerojatno shvatila osobno. Ali mi stvarno molimo za sastanak. Poslali smo službeni dopis Ministarstvu. Nekoliko djelatnika Ministarstva, kao i pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu, pozivamo sljedeći tjedan na sastanak. Uistinu se nadamo da će doći, da vidimo što tko može. Grad će rado učiniti sve što može, a to smo i pokazali, na Pazaru, u Hrvojevoj i na Istočnoj obali. Ne bojimo se nikoga. Zastupamo interes grada i građani nas podržavaju. Ali postoje stvari za koje naprosto nemamo zakonske ovlasti, a voljeli bismo da ih imamo. Problem nam je što neke negativne pojave u Splitu naprosto ne možemo spriječiti jer to moraju učiniti konzervatori. A oni – ne žele. Poručujemo: dajte nam vaše ovlasti i pokazat ćemo vam kako se to radi.

NACIONAL: Kakva je situacija u HNK? Je li Šestan intendant ili nije?

Razmatramo pravne mogućnosti. Zakon o kazalištima prilično je nedorečen. Apsurd tog zakona pokazuje i volja ministrice da iz nove verzije zakona izbaci odredbu na temelju koje brani Šestana. Imamo nonsens u kojemu ministrica kaže kako je od nje besmisleno tražiti potvrdu za smjenu, a istodobno koristi taj alat i od zakonite smjene spašava stranačkog kolegu i bivšeg suradnika iz Ministarstva. Podsjećam da Šestana nije smijenio gradonačelnik, nego Kazališno vijeće koje nije usvojilo njegovo programsko i financijsko izvješće, što je potvrdila i većina u Gradskom vijeću, uključujući i neke vijećnike oporbe.

NACIONAL: Kako će se to rasplesti? Šestan i dalje radi.

Vidjet ćemo. Razmatramo mogućnosti. Žao mi je samo što ministrica pokazuje volju da upravlja splitskim kazalištem, ali ne i da ga financira. Ako se sezona financira s 50 milijuna kuna, od čega je 48 milijuna gradski, a samo dva milijuna državni novac, bilo bi u redu da ona preuzme ovih 48, a mi ćemo davati dva. To bi bilo fer i korektno, s obzirom na to da je ona izabrala osobu koja upravlja tim novcem. Zasad nije tako: mi pwlaćamo, a ministrica radi što hoće.

NACIONAL: Taj problem seže još u devedesete, kad su zakoni napisani tako da je Hrvatska pretvorena u izrazito centraliziranu državu. Kako gledate na taj odnos? Treba li decentralizirati državu?

Siguran sam da Splitu treba status velikog grada, kakav ima Zagreb. Tu situaciju najbolje opisuje skica koju je napravio jedan zaposlenik gradske uprave. Na karti grada oslikao je sve dijelove nad kojima grad nije nadležan: 50 kilometara obale, sve luke i lučice, Marjan, sve bolnice, srednje škole, željeznička infrastrukturu, državne ceste… Šokantan je teritorij Splita o kojemu odlučuje netko drugi, a ne Gradsko vijeće i gradonačelnik. A tu su i teme prihoda, upravljanja pomorskim dobrom… Netko drugi kroji kako će izgledati naša obala. Sve je to nedopustivo. Možda je bilo potrebno u tranzicijskom razdoblju, ali vrijeme je da država većim gradovima omogući da dišu i da se razvijaju u skladu s potrebama njihovih stanovnika. Neefikasno je ako grad za svoje odluke mora tražiti suglasnost još nekoliko institucija. A uza sve to, država drži sve inspektorate. Građevinska inspekcija, na primjer, više je urbani mit, nego što je vidite na terenu. Gradonačelnik na inspektore nema utjecaja. Građani prijavljuju probleme gradonačelniku, a on im može samo reći: žao nam je, ne možemo ništa, zovite taj-i-taj broj. To je tužno i porazno za društvo.

‘Puljak me ugodno iznenadio. Ima mirnoću i sposobnost strpljivog pregovaranja koja meni nedostaje’, kaže Bojan Ivošević. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

NACIONAL: A otvara i veliki prostor za korupciju.

Apsolutno. Shvatili smo da je bilo mnogo “sivih zona”: zakoni su se “natezali” da bi netko dobio nešto što ne ide u korist zajednici, nego privatnom interesu. Prekinuli smo takvu praksu. Sve mora biti po pravilu, svima mora biti isto. Na razini države nije tako: vidite što se radi u državnim nekretninama. Mislim da splitska gradska uprava nudi primjer. Mislili su da se šalim, ali nisam, kada sam komunalnim redarima rekao da s dvije tisuće kuna nagrađujem onoga tko člana moje obitelji uhvati u komunalnom prekršaju. Kad kreneš od sebe i drugi lakše prihvaćaju red.

NACIONAL: Moram se vratiti na nešto što se možda smatra apsolviranim: iznimno je neugodno zvučao antisemitski komentar koji vam je otkriven u prvoj predizbornoj kampanji. Kako ga danas komentirate? Jeste li antisemit?

Nipošto. U Židovskoj općini Split znaju da sam više puta urgirao da se uklone neprimjereni sadržaji ispisani na ulazu u Općinu. Komentar koji spominjete bio je trolerska reakcija na to što je netko vrijeđao mene i moje preminule u Drugom svjetskom ratu, pa sam, kao mlad, trolerski uzvratio. Bilo je to neumjesno i neukusno. Ispričao sam se za to javnosti i ljudima u Židovskoj općini. Rekli su mi da znaju da to nisu moji stavovi i da ubuduće pripazim što pišem na internetu. Bilo je to uistinu neumjesno, ali prije sedam, osam godina, kada sam bio daleko od politike. Napominjem da sam sudjelovao i sudjelujem na svim obilježavanjima Židovske općine, s kojom imamo odlične odnose.

NACIONAL: S druge strane, u Splitu je spomenik oko kojega se 10. travnja svake godine slavi NDH. Kada će to prestati?

Spomenik nema sporna obilježja. Naša gradska uprava ne sudjeluje u tim okupljanjima. Pitanje koje postavljate trebalo bi uputiti premijeru Andreju Plenkoviću, koji zna druge prozivati da su antisemiti, ali, kao što vidite, o ovome baš i nema naročito čvrst stav. Nikako da doreče zakone i odredi što jest, a što nije dopušteno. Na tome sve stoji. Ta okupljanja omogućuje hrvatska država. Stvar je premijera hoće li takve stvari zabraniti ili i dalje tolerirati. Mogli bismo postaviti pitanje je li, time što tolerira takva okupljanja, možda on ono za što druge optužuje.