Kandidat za zastupnika u Europskom parlamentu na listi SDP-a Bojan Glavašević rekao  je u petak po povratku biciklom u Zagreb, da je izjednačavanje životnog standarda između hrvatskih građana i onih iz drugih europskih zemalja, najvažnija zadača političara njegove generacije.

“Građani EU u drugim zemljama žive duže, žive zdravije, žive kvalitetnije živote od građana i građanki Hrvatske. Zato je najvažniji zadatak moje generacije političara, u narednih pet godina, isporučiti taj standard našim ljudima”, izjavio je Glavašević medijima na Europskom trgu, gdje je završio svoje putovanje biciklom iz Bruxellesa, odakle je krenuo 18.svibnja.

Cilj putovanja od sjevera do juga Europe bio je pokazati kako izgleda taj standard izvan Hrvatske, kazao je Glavašević, koji je svoje zapise s putovanja objavljivao na društvenim mrežama.

“Prošli smo kroz sela koja su i dalje živa, ona u Belgiji, Austriji i Njemačkoj, pokazali smo kako umirovljenici žive , kakve su biciklističke staze. Zanimljivo, tamo gdje biciklističke staze prestaju, a to je u Sloveniji, tamo počinje lošija kvaliteta života”, naglasio je.

Tijekom posljednja dva tjedna Glavašević je, kako sam ističe, razgovarao s ljudima koji su u posljednjih deset godina napustili Hrvatsku. Njima novac nije bio jedni razlog odlaska, premda su razlike u standardu itekako primjetne, dodao je.

“U Frankfurtu, jednom od najskupljih gradove u Njemačkoj, ljudi izdvajaju 35 posto od plaće da bi platili stan, a u Zagrebu izdvajaju oko 70 posto. Priuštivo stanovanje je jedna od najvažnijih tema za mlade, ali u Hrvatskoj nema ozbiljnih pokušaja da s tim problemom izađemo na kraj. APN krediti to nisu jer direktno utječu na povećanje cijena najma i kupovine”, izjavio je.

Što se tiče cijena u trgovinama, Glavašević kaže da su one u drugim europskim zemljama iste kao u Hrvatskoj, s time da su plaće ovdje dvostruko manje nego u Belgiji i Njemačkoj, na primjer.

Jedna od najvećih razlika u komparaciji Hrvatske i drugih EU članica jest željeznička infrastruktura, napomenuo je kandidat za Europski parlament.

“Imali smo prilike pokazati moderne vlakove koji spajaju njemačke gradove i voze brzinom 320 km/h. U Hrvatskoj je prosječna brzina vlaka 58, a najveća 160 km/h. U Španjolskoj, vlak od Madrida do Toleda, koji su udaljeni jednako koliko Zagreb i Čakovec, vozi 15 minuta”, rekao je.

Najveća dionica koju je prešao u jednom danu bila je ona od Bruxellesa do Liegea, duljine 110 km, odmah prvog dana putovanja, dodao je Glavašević.