‘Premda su u Hrvatskoj bankovne naknade kontinuirano rasle, udio prihoda od naknada u operativnim prihodima hrvatskih banaka i dalje je manji od prosjeka europodručja čija smo članica od početka 2023.’, ističe viceguverner Bojan Fras.

Onima bolje upoznatima s poslovanjem banaka i financijskim sustavom dobro je znano da su banke u Europskoj uniji (tj. kreditne institucije, kako ih danas službeno zovemo) neobično opsežno regulirane, neki će reći i ekstremno opsežno. Brojni aspekti bankovnog poslovanja propisani su doslovno tisućama stranica europskih propisa, a kada se tome dodaju još zakoni i podzakonski akti država članica EU-a, dolazi se do zastrašujućeg korpusa od više desetina tisuća stranica propisa. Te su propise banke u EU-u, dakle i u Hrvatskoj, dužne primjenjivati, a nadzorna tijela država članica EU-a, poput Hrvatske narodne banke, redovito nadzirati njihovu primjenu. Netko bi se s pravom mogao zapitati je li onda moguće da su usprkos tako opsežnoj regulaciji neka područja bankovnog poslovanja ostala nedovoljno regulirana ili da uopće nisu regulirana bankovnim propisima? Odgovor je potvrdan.

Bankovne naknade su dobar primjer područja koje je relativno slabije regulirano u odnosu na, primjerice, ograničenja kamatnih stopa na kredite građanima. Ova potonja, naime, strože i određenije nameću bankama ograničenja visine kamatnih stopa koje smiju ugovoriti na kredite građanima nego što to čine propisi o bankovnim naknadama.

Posljednjih dana tema bankovnih naknada aktualizirana je Okružnicom HNB-a koja je upućena svim kreditnim institucijama i drugim pružateljima usluga iz nadležnosti hrvatske središnje banke. Bankovne naknade, posebno njihova visina i osnovanost, tema je koja se u javnosti često problematizira i to usprkos činjenici što broj prigovora građana koje HNB zaprima u vezi bankovnih naknada, u odnosu na ostale prigovore, nije značajan. Ovom Okružnicom HNB je zatražio od banaka i drugih pružatelja usluga uspostavljanje metodologije za utvrđivanje strukture i visine naknada te definiranje kriterija koje će se primjenjivati prilikom uvođenja novih ili promjene visine postojećih naknada.

HNB je okružnicom zatražio od banaka uspostavljanje metodologije za utvrđivanje strukture i visine naknada

Za razliku od spomenutog ograničenja kamatnih stopa na kredite građanima, na naknade se u znatnoj mjeri primjenjuje načelo slobode ugovaranja. Drugim riječima, osim u iznimnim slučajevima, propisi izričito ne ograničavaju niti vrstu usluga za koje banke mogu uvoditi naknade, niti visinu naknada. To znači da banke imaju visoku razinu slobode određivati naknade i njihovu visinu, dok klijenti banaka imaju slobodu izbora kojoj banci na tržištu će povjeriti svoje financijske poslove uzimajući u obzir i naknade koje pojedine banke naplaćuju.

Načelo slobode određivanja i ugovaranja naknada dosljedno je primijenjeno u propisima svih država članica EU-a, ali države članice, ako to ocijene opravdanim, mogu donijeti zakone kojima se za bankovne naknade uvode dodatni zahtjevi.

Na razini EU-a malobrojni zahtjevi i ograničenja u pogledu naknada propisana su EU direktivama koje se obvezno prenose u nacionalna zakonodavstva, konkretno Direktivama poznatima pod kraticama MCD (stambeni krediti za potrošače), CCD (ostali potrošački krediti), PAD (platne usluge), PSD (usporedivost naknada, prebacivanje računa, osnovni račun). U Hrvatskoj je zakonodavac iskoristio ovlast da dodatno uredi pojedina pitanja vezano uz bankovne naknade, posebno u Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju gdje je uveo zabranu naplate naknade za obradu i odobravanje stambenog kredita te za prijevremenu otplatu takvih kredita. Kod osnovnoga računa za plaćanja u odnosu na osjetljive grupe klijenata ograničena je visina naknada. Dodatne intervencije hrvatskog zakonodavca u područje bankovnih naknada podudarne su s praksom ostalih država članica EU-a u kojima se rjeđe poseže za zabranama naplate naknada.

‘Banke imaju visoku razinu slobode određivati naknade i njihovu visinu, dok klijenti banaka imaju slobodu izbora’, kaže viceguverner Bojan Fras | Foto: Saša Zinaja/NFoto

Krajem 2021. godine HNB je započeo s pojačanim aktivnostima praćenja, analize i nadzora područja naknada. U tom je razdoblju naime zamijećen nagli rast prihoda od provizija i naknada koji su kreditne institucije ostvarivale u sektoru kućanstva – prihodi od naknada za 2021. su iznosili nešto više od 250 mil. eura, da bi već u 2022. premašili 300 mil. eura, a u 2023. rast se nastavio, iako slabijim intenzitetom. Prihodi od naknada kreditnih institucija u svim sektorima na kojima posluju – kućanstva, poduzeća, financijski sektor, opća država – nesporno kontinuirano rastu. U 2023. prihod od naknada bio je 806 mil. eura, a gotovo 40 posto tog iznosa odnosi se na sektor kućanstva. Pad prihoda od naknada je zabilježen samo u 2020. kada je zbog pandemije dio naknada na poticaj HNB-a privremeno ukinut. Ipak, kad razmatramo problematiku bankovnih naknada u Hrvatskoj, treba uzeti u obzir i činjenicu da je udio prihoda od naknada u operativnim prihodima banaka u Hrvatskoj i dalje manji od prosjeka europodručja čija smo članica od početka 2023.

Analiza naknada koju je HNB proveo, a ona uključuje i analizu važećih propisa te sudsku praksu u RH i EU-u, ukazuje na to da sve vrste naknada nisu regulirane na jednak način. Najveći broj ograničenja naknada postoji u području stambenog kreditiranja. Općenito, kod kreditiranja naknade se većinom moraju vezivati uz stvarni trošak pružene usluge, dok se u području platno-prometnog poslovanja kriterij stvarnih troškova primjenjuje samo na manji broj naknada.

Nisu sve vrste naknada regulirane na jednak način, a najveći broj ograničenja postoji u području stambenog kreditiranja

Bankovne naknade nisu samo u Hrvatskoj tema kojom su se regulatori od nedavno počeli intenzivnije baviti. Gotovo istovremeno s aktivnostima HNB-a u pogledu naknada, početkom 2021. Europska agencija za nadzor banaka (EBA) pokrenula je svoje istraživanje o naknadama u EU području. HNB je u ovo istraživanje uključio sedam hrvatskih banaka s tržišnim udjelom u segmentu potrošača od 70 posto. U sklopu tog istraživanja HNB je početkom 2022. pregledao sve javno objavljene tarife, a potom je proveo ispitivanje područja naknada u kreditnom, depozitnom i platno-prometnom poslovanju svih banaka. Na temelju analiza rezultata spomenutih istraživanja HNB je prepoznao rizike i za potrošače, ali i za banke. U cilju sprečavanja njihove daljnje eskalacije, HNB se fokusirao na iznalaženje rješenja kojim bi se utjecalo na povećanje transparentnosti u formiranju svih vrsta naknada – i onih podložnih većim zakonskim ograničenjima, ali i drugih, kod kojih je zakonom dopušteno naknadno povećanje, ali i onih koje posebno nisu regulirane. Pritom su u formiranju mogućih rješenja, a u nedostatku detaljnije regulacije, uzete u obzir i presude Suda EU-a i hrvatskih sudova, pri čemu se posebno ističe odluka Vrhovnog suda RH iz veljače ove godine koji je u jednom revizijskom postupku potvrdio da su odredbe ugovora na temelju kojih potrošač mora platiti naknadu za obradu kredita nepoštene i stoga ništetne jer potrošaču nije bio razjašnjen odnos između iznosa naknade te pruženih usluga.

Okružnica osigurava stvaranje preduvjeta za kvalitetniji nadzor ovog područja i razmatranje drugih mjera koje će eventualno biti potrebno donijeti u budućnosti kako bi se utjecalo na poslovne prakse subjekata koje HNB nadzire u pogledu naknada.