U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine 11. siječnja 2022. održat će se sastanak kada će se znati hoće li se Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, možda vratiti u Savjet za obnovu Banovine. Taj savjet osnovan je za ispomoć ministru Darku Horvatu nakon prošlogodišnjeg razornog potresa u kojem je poginulo sedmoro, a ozlijeđeno desetak osoba uz ogromnu materijalnu štetu. Tog sljedećeg utorka Baletić treba ponovo razgovarati s resornim ministrom Horvatom nakon demonstrativnog povlačenja iz Savjeta za obnovu. Dekan se povukao iz tog savjetodavnog tijela 18. prosinca prošle godine jer fakultet kojem je na čelu nije sudjelovao u odabiru tipskih kuća za obnovu Banovine, a on je trebao svojim glasom dati privolu za taj odabir nastao u ekskluzivnoj režiji Horvatova ministarstva, ali bez ljudi iz ministrova stručnog tima. Ministar Horvat očekivao je da mu dekan Baletić i ostali članovi Savjeta samo daju suglasnost, na što Baletić nije pristao. Zašto se pojavio toliki revolt kod Baletića, uglednog profesora, svojedobno i prorektora prostornog razvoja i međuinstitucijske suradnje zagrebačkog sveučilišta u mandatu bivšeg rektora Alekse Bjeliša?

Kao odgovor na to pitanje Baletić je Nacionalu uručio tvrdo ukoričenu knjigu s datumom izdavanja iz svibnja 2021. godine, ispunjenu sa 183 stranice vrijednog sadržaja. U knjizi je pregršt nacrta i fotografija, opisa građevinskog materijala i načina gradnje, uz sugestivan naslov: „Projekti tipskih kuća nakon potresa“, namijenjenih potresom razorenoj Banovini. Horvatovo ministarstvo ignoriralo je taj dokument koji je u radnoj i elektronskoj verziji nastao još u ožujku prošle godine, s kojim je Horvatovo ministarstvo bilo upoznato odmah i u tom radnom obliku. Ali ta knjiga nastala u svibnju prošle godine, po svemu sudeći, ostala je neotvorena u ministrovoj ladici. U stvaranju tog profesionalnog dokumenta, koji je kao urednik potpisao dekan Baletić, a kao izvršni urednik Luka Korlaet, profesor arhitekture i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika sudjelovalo je tridesetak profesora i nastavnika fakulteta. Stručni recenzenti bili su ugledni hrvatski arhitekti i profesori Tihomir Jukić i Lenko Pleština.

Bojan Baletić svojedobno je bio prorektor prostornog razvoja i međuinstitucijske suradnje zagrebačkog Sveučilišta u mandatu bivšeg rektora Alekse Bjeliša, a nedavno se demonstrativno povukao iz vladina Savjeta za obnovu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tako su stručne usluge Bojana Baletića i njegova fakulteta s njihovim projektima tipskih kuća za potresom pogođenu Banovinu doživjeli istu sudbinu kao u ožujku prošle godine i sedmeročlana ekipa interdisciplinarnih znanstvenika s više zagrebačkih fakulteta, koju je bio okupio Vladimir Čavrak, profesor Ekonomskog fakultetu u Zagrebu. I Čavrakov tim u samo mjesec dana proizveo je također u knjigu ukoričeni, respektabilni dokument od šezdeset stranica: „Program društvene i gospodarske revitalizacije: Potpomognuta područja Sisačko-moslavačke županije pogođena potresom“. U tom Čavrakovu stručnom timu bili su profesorica Jasna Blašković Zavada s Fakulteta prometnih znanosti; profesor Tomislav Gelo s Ekonomskog fakulteta; profesorica Sanja Lončar s Filozofskog fakulteta Zagrebu; docentica Ana Opačić s Pravnog fakulteta; profesor Ivo Grgić iz Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj s Agronomskog fakulteta u Zagreb i Irena Đokić iz Euroekspertize koja je prije otvaranja firme kao znanstvenica godinama radila u Ekonomskom institutu iz Zagreba.

Na samom kraju prošle godine Nacional je kratko razgovarao i s Čavrakom, a on je osvrćući se na taj program njegova stručnog tima „za revitalizaciju Banovine“ ocijenio da je „Plenkovića vlada iz cijelog programa samo preuzela naslov dokumenta“, pa je tako i Vlada program obnove nazvala „programom revitalizacije“, ali, prema Čavrakovim riječima, od te revitalizacije ne može biti ništa. „Iznos predviđenih potpora poduzetnicima se umjesto na 45 milijardi kuna sveo samo na 15 milijardi kuna“, rekao je za Nacional Čavrak na Silvestrovo. A u jednoj od točaka programa, pod točkom broj 1.3, bilo je zapisano i sljedeće: „Posebnim dokumentom koji je potpisan između članova stručnog tima i ministra gospodarstva i održivog razvoja, gospodina doc. dr. sc. Tomislava Ćorića, pobliže je definiran zadatak stručnog tima da izradi Program društvene i gospodarske revitalizacije; Potpomognuta područja Sisačko-moslavačke županije pogođena potresom (u daljnjem tekstu: Program revitalizacije) s rokom izrade do 31. ožujka 2021. godine“.

Čavrakov tim odradio je taj posao na vrijeme. Završio je program i prije 31. ožujka, ali i taj program završio je u ladici ministra. Doduše, ne u ladici ministra Horvata, nego u ladici Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva i regionalnog razvoja.

Gostujući u Dnevniku Nove TV dva dana uoči Nove godine Horvat, sumirajući rezultate obnove na godišnjici razornog potresa na Banovini, izjavio je i sljedeće: “Uklonili smo oko 500 objekata koji su prijetili sigurnosti i zdravlju ljudi. Nekih 6600 ljudi koji su privremeno morali biti smješteni u kontejnere ili na neki drugi način vratilo se u svoje domove ili u neki od oblika privremenog smještaja i otprilike 5500 stanovnika Banovine još uvijek je u mobilnim kontejnerskim jedinicama”. Unatoč toj naoko optimističkoj izjavi, članove hrvatske vlade predvođene premijerom Andrejom Plenkovićem u Petrinji je tog dana, 28. prosinca, dočekao špalir nezadovoljnika s transparentima uzvikujući uz zvižduke ‘’Hoćemo obnovu! Hoćemo obnovu!’’, a u smjeru premijera poletjela je i gruda snijega. Na tu grudu Plenković se kratko osvrnuo ‘’Nije to problem. To je dio posla’’, a potom dodao ‘’Obnova traje i ubrzat će se u idućoj godini’’ i produžio u petrinjsku crkvu sv. Lovre na misu za sve žrtve prošlogodišnjeg razornog potresa.

No da je nakon potresa u Banovini, kao i nakon zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. kojem se približava druga godišnjica, učinjeno vrlo malo pokazala je simbolički i ova ostavka Bojana Baletića na članstvo u ministrovu savjetu, dok novac namijenjen obnovi i dalje stoji neupotrijebljen na računima hrvatske vlade. Utrošeno je manje od 2 posto novca pristiglog iz Bruxellesa. Hoće li se išta promijeniti nakon tog sudbonosnog 11. siječnja i ponovnog sastanka Baletića s Horvatom i dalje nema nikakvih jamstava.

‘Horvatovo ministarstvo ignoriralo je dokument ‘Projekti tipskih kuća nakon potresa’ koji je u radnoj i elektronskoj verziji nastao još u ožujku prošle godine’, rekao je Bojan Baletić. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

A Luka Korlaet u tom svibanjskom izdanju knjige „Projekti tipskih kuća za obnovu“, čije dijelove Nacional ekskluzivno objavljuje, u zaključku je napisao: „Nesretni događaji u središnjoj Hrvatskoj 2020. godine mobilizirali su stručnjake raznih profila koji su nesebično i empatično stavili svoje znanje i vrijeme na raspolaganje. Među njima su i nastavnici Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čija promptna reakcija svjedoči o još uvijek prisutnom idealu gradnje boljeg svijeta. Trideset dvoje nastavnika reagiralo je teoretskim uvidima i projektima tipskih kuća koji predstavljaju dobro polazište za obnovu nastradalog prostora“.

Jedan od nastavnika, koje je spomenuo Korlaet u svom zaključku, docent je Nino Virag koji u svom prilogu u knjizi pojašnjava: „Za potrebe pripreme zamjenskih obiteljskih kuća u Sisačko-moslavačkoj županiji koje će zamijeniti one uništene potresom Arhitektonski je fakultet pripremio katalog prijedloga kuća koje su izradili nastavnici fakulteta, a usklađenih sa zakonskim smjernicama. Katalog je dio ove publikacije u kojoj smo dali pregled stanja na terenu, analizirali prednosti i nedostatke pojedinih vrsta gradnje, osvrnuli se na obvezni nZEB energetski standard, opisali prostorne standarde te predstavili razmišljanja arhitekata okupljenih na stručnom Okruglom stolu organiziranom 8. siječnja 2021. na Arhitektonskom fakultetu“.

Baš u siječnju prošle godine, kada je održan taj okrugli stol, i Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu razgovarao je s Ćorićem. Čavrak, koji živi na tom potresom pogođenom području u Letovancima, tada je ponudio hrvatskoj vladi program ukupne gospodarske i društvene revitalizacije Banovine, ispražnjenog prostora neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Profesor Čavrak je već 2. veljače prošle godine u intervjuu Nacionalu poručio: „Obnova i rekonstrukcija nakon potresa tehnička su pitanja, u čemu postoji iskustvo jer je to već jednom rađeno. Nažalost, na pogrešnom konceptu. Glavno pitanje je dugoročni opstanak ljudi na tom prostoru, a to ne ovisi samo o tome kolika će biti snaga samog tog prostora. Ključno je kakav će biti odgovor hrvatske države u svrhu revitalizacije cjelokupne gospodarske osnove, a to se u konačnici odnosi i na cijelu državu. Revitalizacija gospodarske osnove ne može ići samo kroz program obnove za Sisačko-moslavačku županiju. Zato sam koncept rješavanja tih problema smjestio u metropolsku policentričnu regiju Zagreb. Ta policentrična metropolska regija uz Banovinu obuhvaća Zagreb, kao i njegove rubne županije: Karlovačku, Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i najviše pogođenu Sisačko-moslavačku županiju. Sve su bile zatečene potresima, ali i nepovoljnim demografskim stanjem“.

Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na čelu je tima koji je 31. ožujka prošle godine izradio program revitalizacije potresom pogođene Banovine, ali je taj program završio u ladici ministra Tomislava Ćorića. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tada je Čavrak u Nacionalu objasnio i suštinu budućeg projekta revitalizacije njegova sedmeročlanog, multidisciplinarnog tima sa zagrebačkog sveučilišta, koji je bio završen do 31. ožujka, kako je bilo dogovoreno i potpisano ugovorom s ministrom Ćorićem. Potom je i taj projekt završio u ministrovoj ladici, iako je bila organizirana i posebna prezentacija za premijera Plenkovića.

Evo što je tog 2. veljače prošle godine o revitalizacije Banovine za Nacional rekao Čavrak:

„Sisak treba postati pozadinska luka morske luke u Rijeci. Treba ga smjestiti na željeznički pravac Rijeka-Budimpešta. U tom smislu onda treba rješavati i lokalne probleme. Tu je onda i ova često spominjana izgradnja ravničarske pruge Rijeka-Zagreb, ali suština je nešto drugo. Luka Rijeka ima prednost u odnosu na sve luke na Jadranskom moru, uključujući slovenski Kopar i talijanski Trst. Zašto? Zato što ima najdublji gaz pa u Luku Rijeka mogu pristajati i najveći brodovi. Njen je problem u protočnosti zbog uske operativne obale pa je iskrcavanje brodova u Rijeci užasno skupo jer dugo traje.

Nino Virag jedan je od istaknutijih profesora s Arhitektonskog fakulteta koji je sudjelovao u izradi ‘Projekta tipskih kuća nakon potresa’ koju urednički supotpisuju dekan Baletić i Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Tomaševića. FOTO: Darko Tomas/CROPIX

Sisak bi na toj pruzi Rijeka-Budimpešta mogao kompenzirati taj nedostatak Rijeke. Sisak treba postati terminal i logistički centar za Luku Rijeka da bi se kontejneri s robama mogli brzo micati iz Rijeke smještanjem odmah na vagone. U Sisku već postoji infrastruktura kakva drugdje u Hrvatskoj ne postoji. Postoje stotine hektara u sisačkoj željezari koja je potpuno napuštena. Vrijednost tog prostora nije u onome što je iznad zemlje, jer je to propalo i devastirano. Ali ispod zemlje su ogromni neiskorišten infrastrukturni prostori. Riječ je o struji, kanalizaciji, vodi, plinu…To je tridesetak kilometara prostora na jednu i drugu stranu opremljenog infrastrukturom, a zemljište nije skupo. Logistički centar može se širiti koliko vas je volja pa Sisak može postati i europski logistički centar“.

Za taj projekt za koji je Čavrak vjerovao da bi mogao vratiti ljude, pa onda i život na Banovinu, ne bi bio problem osigurati novac iz različitih izvora. Osim krova nad glavom stanovnicima, za što je svoj doprinos bezuspješno pokušao dati baš Arhitektonski fakultet u Zagrebu na čelu s Baletićem, Čavrakov multidisciplinarni stručni tim trebao je osigurati gospodarski razvoj i posao ljudima, a ostao je mrtvo slovo na papiru. Iz izvora bliskih Čavraku čula se procjena da je premijer Plenković odustao od njegova projekta jer je Vlada u takvom konceptu izgubila nadzor nad transferima novca. Nije isključeno da iz sličnih razloga i Baletić u svom novom pokušaju razgovora s Horvatom, sljedećeg utorka kada izlazi i ovaj broj Nacionala, ne uspije oživotvoriti prijedloge iz knjige „Projekti tipskih kuća za obnovu nakon potresa“ u izdanju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.