U ožujku ove godine Skupština Karlovačke županije usvojila je izuzetno značajne odluke o zaštiti dviju rijeka – Mrežnice i Tounjčice. Odluka o proglašenju zaštićenih područja Spomenika prirode „Mrežnica-Tounjčica“ i Zaštićenog krajobraza „Mrežnica“ od velike je važnosti za prirodu i cijelu lokalnu zajednicu, ali je već sada primjer dobre prakse i za sve ostale dijelove Hrvatske i cijele regije jugoistočne Europe, koji bi mogli i trebali slijediti karlovački primjer. Naravno, ako želimo sačuvati svoje bisere poput Krke, Like, Dobre, Vuke ili Gacke. Proces je vodila Javna ustanova Natura Viva, uz podršku Karlovačke županije i međunarodne organizacije za zaštitu prirode The Nature Conservancy (TNC). Stoga smo razgovarali s Antonijom Bišćan, ravnateljicom Javne ustanove Natura Viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, i Irmom Popović Dujmović, direktoricom programa voda u TNC-u za Hrvatsku.

Antonija Bišćan i Irma Popović Dujmović istaknule su da je taj uspjeh prva službena zaštita dviju rijeka uz podršku inicijative Zajedno za rijeke (United for Rivers) kojoj je cilj očuvati više od 400 km rijeka u pet zemalja jugoistočne Europe.

„Proces same zaštite Mrežnice bio je dugotrajan i obuhvaćao je suradnju s jedinicama lokalne samouprave, koje su zaštitu Mrežnice i Tounjčice tražile više od desetljeća, suradnju s korisnicima prostora i svim javnopravnim tijelima koji su uključeni u upravljanje i korištenje prostora. Nositelj cijelog procesa bila je Karlovačka županija, uz pomoć naše Javne ustanove i TNC-a te nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Geodetsku podlogu predloženih područja za zaštitu i stručnu podlogu evaluacije područja s predloženim smjernicama zaštite izradio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva“, objasnila je Antonija Bišćan, ravnateljica Javne ustanove Natura Viva.

Irma Popović Dujmović, direktorica programa voda u organizaciji za zaštitu prirode The Nature Conservancy (TNC) za Hrvatsku. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Početkom 2023. godine počeli smo ozbiljne razgovore s Karlovačkom županijom i Javnom ustanovom Natura Viva i zaključili kako trebaju našu pomoć oko promocije ideje zaštite i komunikacije na terenu. Potpisali smo Sporazum o suradnji s JU Natura Viva, s namjerom uspostavljanja predloženih kategorija zaštite rijeke Mrežnice, angažmana lokalnih zajednica i prikupljanja podataka i studija za potrebe Akta o proglašenju“, navela je Irma Popović Dujmović aktivnosti na kojima je radila i pomagala u sklopu TNC-a.

„Proveli smo ispitivanje javnog mnijenja zaštiti, financirali smo izradu geodetske podloge i istraživanja stanja sedrenih barijera na Mrežnici. Tako smo dobili potrebne podatke za uspostavu zaštite i potpisivanja mjera zaštite sedrenih zajednica. Od ožujka počinjemo s analizom kapaciteta nosivosti rijeke Mrežnice za turističke aktivnosti, kako bi se dobila podloga za upravljanje i reguliranje korištenja rijeka s obzirom na potrebe zaštite prirode. Aktivno prikupljamo sredstva koja će pomoći daljnjem upravljanju novim zaštićenim područjem. I ono što je posebno važno, kontinuirano radimo s lokalnim zajednicama na ublažavanju utjecaja postojećih prijetnji na ekološko stanje rijeke Mrežnice. Drugim riječima, kroz zadnjih šest mjeseci provodimo radionice s predstavnicima turističkih djelatnika, ribičkih društava, uskoro i s iznajmljivačima i ostalim korisnicima područja uz Mrežnicu“, istaknula je Irma Popović Dujmović.

No što zapravo znače i podrazumijevaju statusi Spomenika prirode „Mrežnica-Tounjčica“ i Zaštićenog krajobraza „Mrežnica“?

„Obje kategorije zaštite su regionalnog značaja i date su na upravljanje Karlovačkoj županiji, odnosno našoj Javnoj ustanovi“, rekla je Antonija Bišćan te pojasnila: „Prema Zakonu o zaštiti prirode, spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku i odgojno-obrazovnu vrijednost. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predio velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih baš za to područje. Upravo zato je gornji tok Mrežnice, koji je većinom kanjonski, predložen u nešto strožoj kategoriji zaštite, onoj spomenika prirode. On je užeg obuhvata uz samu rijeku Mrežnicu, ali obuhvaća i dio Tounjčice. Kako se donji tok rijeke Mrežnice intenzivno koristi, ali ima i dalje značajnu krajobraznu vrijednost, za njega je predložena i prihvaćena kategorija zaštite značajnog krajobraza. Međutim, temeljni fenomen svakako je sedra. Na zaštićenom području evidentirane su ukupno 92 sedrene barijere, od kojih 49 u Spomeniku prirode, a 29 u Značajnom krajobrazu. Od 49 sedrenih barijera u Spomeniku prirode, njih 14 odnosi se na rijeku Tounjčicu. Zanimljivo, one su morfološki drugačije jer se radi o manjim, nižim i gušćim barijerama u nizu, tzv. ogrlicama.“

Antonija Bišćan, ravnateljica Javne ustanove Natura Viva za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Bioraznolikost područja je izuzetno velika. „U zaštićenim područjima imamo sedam speleoloških objekata, veliku raznolikost stanišnih tipova, sukladno europskim direktivama, od travnjačkih staništa, šumskih staništa, vodenih staništa te spomenutih sedrenih barijera krških rijeka Dinarida. Upravo je raznolikost stanišnih tipova razlog zbog kojeg na ovom području imamo zabilježeno 45 vrsta slatkovodnih riba, od kojih je šest endema, tri su vrste autohtonih slatkovodnih rakova, tri vrste slatkovodnih školjkaša, 18 vrsta vretenaca, šest vrsta leptira, 10 vrsta vodozemaca, 32 vrste ptica gnjezdarica, od kojih su 23 vrste strogo zaštićene, 26 vrsta sisavaca. Na ovom području povremeno su prisutne i naše tri velike zvijeri – vuk, medvjed i ris, ali su rado viđene i vidra i dabar, štićena vrsta. Velika je bioraznolikost i entomofaune te biljaka, od kojih je 12 strogo zaštićeno“, s ponosom je Antonija Bišćan istakla što za životinjski i biljni svijet znači postignuta kategorizacija zaštite.

„U suradnji TNC-a i Javne ustanove Natura Viva doista se trudimo da se rijeka Mrežnica zakonski zaštiti, ali i uspostavi stvarna valjana zaštita. Imamo mnoge primjere zaštićenog područja, pogotovo u nižim kategorijama koje nemaju svoje upravljačko tijelo, da se tim područjem ne upravlja, pa ga tako ne štite obilježja zbog kojih je do zaštite i došlo“, istakla je Irma Popović Dujmović. „U slučaju rijeke Mrežnice, u zadnjih nekoliko godina dogodio se boom posjetitelja, često samo dnevnih, u ljetnom dijelu godine, kad na dijelovima rijeke nastane kaos. Zagušenost svih cesta, nepostojanje pravila ponašanja, pritisak na sedru zbog hodanja, sjedenja, vožnje čamcima preko sedre, a da ne spominjemo neriješene otpadne vode iz većine vikendica i kuća niz rijeku. Sve to negativno utječe na samu rijeku, na sedrene zajednice. Usto, imamo i klimatske promijene koje sve te pritiske još dodatno pojačavaju. Zato se doista svi moramo potruditi očuvati ekosustav rijeke Mrežnice, zato je potrebno donesene mjere dosljedno provoditi i umanjiti sve negativne utjecaje. Zato nam je potrebna i Inicijativa za zaštitu svih rijeka jugoistočne Europe koju zovemo ‘Zajedno za rijeke’. U ovom slučaju ‘Zajedno za Mrežnicu’. Utoliko je značajan zajednički angažman s lokalnim zajednicama uz rijeke i korisnicima prostora. Moramo ih na vrijeme uključiti, motivirati i obvezati na odgovorno ponašanje i podršku zaštiti ove jedinstvene rijeke“, upozorila je voditeljica programa voda The Nature Conservancy, biologinja ekologinja Irma Popović Dujmović, koja inzistira na načelu da se moraju zagovarati zaštita, održivo korištenje i dobro upravljanje rijekama kako bi očuvale svoje prirodne, krajobrazne, društvene i ekonomske vrijednosti. Svoja iskustva u očuvanju rijeka i vlažnih staništa, politici upravljanja vodama, korištenju resursa i plovidbe te hidroenergije stjecala je na temama HE Kosinj na rijeci Lici i HE Lešće na rijeci Dobri.

Rijeke Mrežnica i Tounjčica od ulaska RH u EU dio su ekološke mreže NATURA 2000, koja je već uspostavila određeni režim zaštite kroz procjenu prihvatljivosti zahvata. FOTO: Chip Carroon

„Rijeke Mrežnica i Tounjčica od ulaska RH u Europsku uniju dio su ekološke mreže NATURA 2000, koja je već uspostavila određeni režim zaštite kroz procjenu prihvatljivosti svih planiranih zahvata u prostoru za očuvanje ciljanih staništa i vrsta i cjelovitost ekološke mreže. Zakonska zaštita ovog područja donosi još neke alate i mehanizme za upravljanje područjem i njegovo očuvanje, koji do sada kroz ekološku mrežu nisu bili dostupni, kao što je izdavanje koncesijskih odobrenja za gospodarske aktivnosti, dozvola za zahvate“, naglasila je ravnateljica JU Natura Viva Antonija Bišćan. „Prostor će biti obilježen informativnim tablama sukladno nacionalnom standardu, pojačat će se nadzor područja putem čuvara prirode ove ustanove, intenzivno će se komunicirati i surađivati s jedinicama lokalne samouprave i zainteresiranom javnosti. Potrebno je provoditi sustavna istraživanja ciljnih staništa i vrsta. Za područje ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica izrađen je plan upravljanja. Dio područja pripada ekološkoj mreži Ogulinsko-plaščanskog područja. Stoga od sada moramo izraditi dva nova plana upravljanja za svako zaštićeno područje“, rekla je Antonija Bišćan.

„Nama u TNC-u je ova odluka o Spomeniku prirode Mrežnica-Tounjčica i Značajnom krajobrazu Mrežnica izuzetno važna, jer otvara vrata za niz aktivnosti na terenu, u smislu poboljšanja stanja, regulacije korištenja te očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti koje želimo isprobati na Mrežnici kako bismo to isto iskustvo mogli prenijeti na rijeke jugoistočne Europe i šire“, naglasila je priznata stručnjakinja za slatke vode Irma Popović Dujmović, koja je počela ekološki djelovati u Zelenoj akciji, potom je radila u WW Adriji da bi 2022. godine došla u TNC. „TNC je globalna organizacija, djeluje u više od 70 zemalja svijeta, na svim kontinentima. Tri su glavna prioriteta djelovanja: suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, zaštita oceana, kopnenih područja i slatkih voda. Mi smo jedan veliki tim pa sve što se događa u Hrvatskoj, može imati odjeka i u Mongoliji ili u Kolumbiji. Naravno, i obratno. Nedavno smo imali skup svih kolega iz TNC-a koji rade na slatkim vodama pa su se svi s nama veselili zaštiti Mrežnice i Tounjčice. Zakonska zaštita uvijek je samo prvi i nužan korak. Mi želimo pomoći zaštiti na terenu kroz dobro upravljanje, praćenje stanja i provedbu mjera očuvanja, pomoći pri financiranju za dobro upravljanje problemima s kojima se Mrežnica susreće kao što su otpadne vode, prekomjerna posjećenost, uništavanje nekih sedrenih barijera, betoniranje obala i slično. Mrežnica i Tounjčica su i u Europskoj ekološkoj mreži Natura 2000 jer imaju 16 vrsta i četiri staništa od europskog značaja. Jedno od tih staništa su sedrene barijere krških rijeka Dinarida, koji je RH donijela EU kao ciljni stanišni tip od iznimnog značaja za EU“, naglasila je Irma Popović Dujmović, jedna od naših najboljih stručnjakinja za slatke vode.

Čini se da su zaštita Mrežnice i Tounjčice primjer dobre prakse u strategiji trajne zaštite hrvatskih rijeka. Antonija Bišćan tu je nešto opreznija: „Rano je govoriti o tome jesmo li primjer dobre prakse s obzirom na to da je zaštita tek formalno uspostavljena. Modeli zaštite na rijekama u Hrvatskoj postoje i primjenjuju se, recimo, na rijekama Zrmanji i Cetini. Kroz izradu novih planova upravljanja vidjet će se koji će biti primjenjiv i najbolji za naša područja. Predstoji nam puno posla, moramo uspostaviti sustav zaštite. Razvijamo poticajan model, a rezultati će doći tek za nekoliko godina“, rekla je ravnateljica JU-a Natura Viva Antonija Bišćan.

Mrežnica i Tounjčica su i u Europskoj ekološkoj mreži Natura 2000 jer imaju 16 vrsta i četiri staništa od europskog značaja, a jedno od tih staništa su sedrene barijere krških rijeka. FOTO: Natura Viva

„Ove godine je u planu izdavanje koncesijskih odobrenja za sportove na vodi, obilježavanje samog područja te izrada planova upravljanja, posebno za svako područje. Upravo pripremamo projektnu dokumentaciju za koju smo uspješno aplicirali i koju je financirao Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odnosi se na područja ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica i područje ekološke mreže doline Dretulje“, naglasila je Antonija Bišćan.

„Zaštitom Mrežnice i Tounjčice, kao primjerima dobre prakse, želimo cjelovitim pristupom poslati poruku po cijeloj regiji jugoistočne Europe kako se štiti rijeka. Isprobavamo nove pristupe i ideje. Cilj našeg tima TNC-a je u jugoistočnoj Europi do 2030. godine zaštititi 400 km najvrjednijih rijeka, i to kroz zakonsku zaštitu, revalorizaciju postojeće zaštite, unaprjeđenje upravljanja tim područjem, a sve uz angažman lokalne zajednice, jer bez njih nema ni prave zaštite“, naglasila je Irma Popović Dujmović, direktorica programa za vode TNC-a za Hrvatsku. TNC u regiji aktivno djeluje od 2018. godine, najviše kroz partnere, organizacije civilnog društva. Postali su puno vidljiviji nego ranije, imaju konkretne aktivnosti na terenu, grade partnerstva s dionicima, znanstvenicima, medijima. U regiji jugoistočne Europe TNC radi na dvjema temama. „Jedna je zaštita rijeka i unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjima, a druga su obnovljivi izvori energije, vjetar i solar, kroz pomoć donositeljima odluka da odaberu lokacije najmanje osjetljive za prirodu. Pomažemo pri izradi tzv. karti osjetljivosti“, istaknula je Irma Popović Dujmović, koja „posebno radi na očuvanju rijeka slobodnog toka, koje su u Europi postali pravi rariteti“.

„Zna se dogoditi da je neka rijeka unutar zaštićenog područja, ali se cilj te zaštite zanemari i dopusti izgradnja hidroelektrana, što potpuno promijeni životne uvjete rijeke, smanjuje biološku raznolikost i vrijednost zaštićenog područja“, upozorila je zaključno biologinja Irma Popović Dujmović na moguće scenarije.

Zaštita 13 rijeka jugoistočne Europe

Izuzetno korisna inicijativa Zajedno za rijeke radi na zaštiti rijeka u pet država jugoistočne Europe. „Inicijativa je regionalna aktivnost na zaštiti i održivom korištenju 13 rijeka jugoistočne Europe. Radi se o rijekama Mrežnici, Tounjčici, Korani i Zrmanji u Hrvatskoj, Bistrici, Mrtvici, Morači i Ćehotini u Crnoj Gori, Vrbasu, Gornjoj Neretvi i Buni u BiH, Vardaru u Sjevernoj Makedoniji te Velikom Rzavu u Srbiji. Sretni smo što imamo odlične i predane partnere na terenu s kojima blisko surađujemo. Možemo se pohvaliti, od 13 zacrtanih rijeka, već smo postigli zaštitu njih tri, Mrežnice, Tounjčice i Bistrice, i nekih 50 km smo bliži ostvarenju cilja – 400 km zaštićenog riječnog područja u spomenutih pet država. Pitanje je dana kad će i druge rijeke na kojima radimo postati zaštićene. Hrvatska ima dosta veliki postotak zaštićenih područja i stvarno obuhvaćaju i rijeke. Cilj nam je osnažiti postojeću zaštitu kako bi se te rijeke očuvale, kako bi se poboljšalo stanje mjerama uklanjanja brana, restauracija korita i poplavnih zona. Istražujemo i mogućnosti dodatne zaštite rijeka kroz prizmu kulturne baštine, znajući kako su rijeke u prošlosti uvijek bile mjesta okupljanja, obrane ili privrede. Ono što Hrvatskoj nedostaje je broj strogo zaštićenih područja, ali unatoč naporima nadležnih službi, teško da će se takav vid zaštite provesti na nekoj od naših rijeka“, upozorila je Irma Popović Dujmović, direktorica programa voda međunarodne organizacije za zaštitu prirode The Nature Conservancy za Hrvatsku.