Inženjer strojarstva Ivica Lukač iz Splita u potrazi je za sponzorima kako bi mogao realizirati proizvodnju dizajnirane loptice za picigin za koju je dobio nagradu udruge Dalmatinski inovatori Tesla za najbolju inovaciju i industrijski dizajn
Na natječaju za najbolju inovaciju i industrijski dizajn u Dalmaciji 2023. godine prvu nagradu je dobila – loptica za picigin. Picigin se igra s lopticom koja ne smije pasti u more i nastao je prije više od sto godina na splitskom kupalištu Bačvicama i plaži Firulama. Autor ove važne i neobične inovacije je inženjer strojarstva Ivica Lukač iz Splita.
Natjecanje za najbolji dalmatinski izum i industrijski dizajn organizirala je udruga DALMIT iz Splita. Međunarodno poznata udruga Dalmatinski inovatori Tesla, skraćeno DALMIT, kojoj je već niz godina na čelu inženjer Ivica Pivačić, organizator je niza inovacijskih akcija i natjecanja. Udruga sudjeluje na svim značajnim hrvatskim i međunarodnim smotrama inovatorstva i okuplja veliki broj inovatora i zaljubljenika u razvoj tehničke kulture. Razgovarali smo s Lukačem o njegovu pobjedničkom projektu i drugim projektima i Pivačićem o radu i rezultatima udruge DALMIT.
„Za dizajn baluna motivirala me igra picigin koja se igra na splitskim plažama Bačvicama i Firulama. Nakon provedenog istraživanja saznao sam da se još igra u Istri, Vukovaru i Crnoj Gori, vjerojatno i još negdje po svijetu. Ali bitno je istaknuti da je nastala u Splitu, gdje su određena i osnovna pravila igre. Picigin je hrvatska amaterska igra i sport koji se igra malom gumenom loptom na pješčanoj plaži u plićaku. Igraju je ljudi svih životnih dobi.
Picigin je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i igra u kojoj su pravila vrlo jednostavna: pet igrača u moru dubokom od deset do dvadeset centimetara, raspoređenih u peterokut, međusobno udaljeni od šest do sedam metara, dodaju se balunom malog promjera, udarajući ga dlanovima, nastojeći pritom da balun ne padne u more“, podsjetio nas je Lukač na neka saznanja o piciginu, za koji samo neiskusni promatrač može pomisliti da se radi o laganoj i rekreativnoj, a ne o napornoj, uzbudljivoj i tehnički zahtjevnoj igri.
‘Nakon provedenog istraživanja saznao sam da se picigin igra i u Istri, Vukovaru i Crnoj Gori, vjerojatno i još negdje po svijetu’
„Balun se dobiva, ili se do sada dobivao, od dobro ‘istučene’ teniske loptice s koje se zarezivao i kliještima ogulio sloj tkanine. Vodio sam računa o dosadašnjoj tradiciji, pa je ovaj moj balun za picigin šuplja lopta od 100 postotne gume, čiji je promjer 60-63 mm, težina 30-32 grama, a debljina stijenke loptice 2-4 mm. Boja mu je plava“, kazao nam je tehničke karakteristike loptice za picigin Lukač. „Pri dizajnu baluna vodio sam se lokalnim nazivima za plaže. Tako na jednom balunu umjesto Bačvice piše ‘Baće’, a na drugom modelu umjesto Firule, piše ‘Fire’.
Na tom dizajnu prikazane su i dvije male stijene koje vire iznad površine mora na plaži Firulama, poznate samo Splićanima i igračima picigina, a zovu ih ‘Krumpir’ i ‘Palačinka’. Na tom balunu prikazan je i mul s kojega su se ne tako davno skakali ‘Ludi skokovi’. Gledao sam konture Bačvica koje imaju oblik grčkog slova Omega, pa sam i to ugradio u dizajn loptice. Svake godine se na Bačvicama organizira Svjetsko prvenstvo u piciginu, prošle godine se slavilo sto godina nastanka igre. Nadam se da će se sljedeće Svjetsko prvenstvo igrati mojim balunom“, rekao je Ivica Lukač.
Nakon pokazanog i višestruko nagrađivanog dizajna, na oduševljenje prijatelja i kolega, Ivica Lukač je od 2018., kad je osmislio dizajn loptice, u potrazi za sponzorima kako bi mogao realizirati proizvodnju dizajnirane loptice. „U proizvodnji se svakako moraju sačuvati reljefni tisak/otisak dizajna baluna za picigin, a to znači da more, sunce i sol ne mogu izbrisati dizajn. Slao sam e-mailove Ministarstvu sporta, Ministarstvu kulture, velikim tvrtkama poput Leda ili Pipi. Ali odgovor i podrška stigli su samo iz splitskog Saveza športova.
Svoj dizajn napravio sam i u 3D programu i poslao u Belgiju. Iz Belgije sam dobio balun čija tvrdoća nije bila zadovoljavajuća, ali je otisak bio fantastičan. Tražio sam tvrtku iz Hrvatske koja će moći printati loptice u 3D programu i našao je u Svetoj Nedelji. Opet je balun imao problema s tvrdoćom. Ovog puta bio je previše mekan, nema plastičnih svojstava i ne odskače dobro. Pokušao sam i s proizvođačima iz Kine. Ni to nije prošlo dobro. Kinezi nisu shvatili što sam želio dobiti, ali ih je na kraju zanimala samo milijunska količina proizvedenih loptica“, kazao nam je Ivica Lukač svoje muke kako bi loptica što prije stigla u ruke igračima picigina.
‘Brojne članice i članovi udruge DALMIT uspjeli su svoje izume i industrijske dizajne komercijalizirati’
„Udruga kojoj sam bio član do 2021. slabo se angažirala na pomoći u proizvodnji moga izuma, pa sam te godine, za vrijeme pandemije koronavirusa, prešao u članstvo udruge Dalmatinski inovatori Tesla DALMIT. Predsjednik Ivica Pivačić odmah je prepoznao vrijednost dizajna baluna i poslao ga na sajam inovacija INOVA 2022. u Osijeku. Moj izum je dobio zlatnu medalju. Zlatnu medalju dobio sam i na Natječaju za najbolji izum i industrijski dizajn Dalmacije koji organizira DALMIT, a 2023. i njihovu zlatnu medalju.
Grad Split je tek 2022. prepoznao projekt koji spaja kulturu, sport i turizam. Dao sam izraditi balun u kristalnoj kocki koji izgleda odlično i kao suvenir. Nadam se, a sve ide u tome pravcu, da će moj balun za picigin postati jedan od prepoznatljivih modela Splita. Također se nadam da će dio od prodaje baluna biti namijenjen za financiranje udruge Feniks koja pomaže ljudima s mentalnim poteškoćama, u kojoj volontiram“, naglasio je Lukač. Lukač misli kako bi bio red da „najluđi grad na svitu“ i tako pomogne ljudima sa psihičkim poteškoćama, kako bi mala lopta za picigin bila velika motivacija za bavljenje sportom i boravak na otvorenom.
„Udruga DALMIT fokusirana je na tehničku kulturu i inovatorstvo od svoga osnutka 2006.“, istaknuo je Pivačić, predsjednik Udruge od osnivanja koji više od četiri desetljeća volonterski radi u udrugama tehničke kulture na podizanju svijesti o značaju tehničke kulture u društvu i razvoju inovatorstva kao uvjeta napretka zemlje. S tajnikom, inženjerom Miroslavom Orlovim, Pivačić je spiritus movens brojnih projekata koje ova udruga provodi. „Jedan od najvažnijih projekata je ‘Inovatori pokreću svijet’, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima. Uključuje organizaciju izložbe plakata o intelektualnom vlasništvu i radionice o patentu, žigu, autorskim i srodnim pravima. Tako pridonosimo prenošenju spoznaje mladima o iznimnom značaju inovatorstva kao grane tehničke kulture u razvoju društva, samostalno ili u sklopu programa i manifestacija Zajednice tehničke kulture grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije“, rekao je Pivačić koji je bio i predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Splita, a sada obnaša dužnost predsjednika Zajednice tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije u četvrtom mandatu.
On sa zadovoljstvom ističe da je DALMIT još 2013. osnovao Kemijski laboratorij za mlade inovatore kemičare. ‘’Svake godine tradicionalno organiziramo natječaj za najbolju inovaciju i industrijski dizajn Dalmacije. Ove godine bilo je to uzbudljivo natjecanje u kojem je pobijedio Ivica Lukač sa svojim balunom za picigin. Svake godine DALMIT sudjeluje na međunarodnim izložbama u Zagrebu ARCA, u organizaciji Hrvatske zajednice inovatora iz Zagreba i INOVA, u organizaciji Saveza hrvatskih inovatora iz Zagreba. Naši članovi svojim radovima sudjeluju na izložbi inovacija INVENTUM u Iloku, u organizaciji tamošnje Udruge inovatora Tesla te na izložbi inovacija u Bjelovaru. Prošle godine u srpnju sudjelovali smo na Međunarodnoj izložbi inovacija u Beogradu, gdje je troje naših članova osvojilo zlatne medalje za svoje inovacije”, naglašava Pivačić. Naime, inženjer Jadran Pivačić za izum „Cjedilo filtra vrećice čaja“, inženjer Ivica Lukač za izum „Sigurne zebre“ i inženjer Ivica Pivačić za inovaciju “Rashladna posuda” osvojili su u Beogradu zlatne medalje.
‘Projekatom ‘Inovatori pokreću svijet’ prenosimo mladima izniman značaj inovatorstva za razvoj društva’
“Na 17. međunarodnom sajmu inovacija IWIS 2023. koji se održao u Varšavi sudjelovali su i naši inovatori. Na najvećem poljskom sajmu inovacija predstavilo se više od 200 inovacija iz 15 država svijeta. Inovatori DALMIT-a osvojili su dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Srebrne medalje osvojile su inovacije ‘Pametna kartica’ dvojice naših inovatora, Nikole Čizmića i Mirka Bajte, te inovacija ‘Sidro s pomičnim krakovima’ koju smo kreirali moj sin, inženjer građevine Jadran Pivačić i ja. Brončanu medalju je osvojila ‘Sigurna zebra’ inženjera Ivice Lukača“, s ponosom ističe Pivačić. Od osnutka DALMIT-a s udrugom je surađivalo 115 inovatora i inovatorki, od kojih su pojedini bili izuzetno uspješni – osvojili su više od 140 medalja i različitih priznanja.
“Brojne članice i članovi udruge DALMIT uspjeli su svoje izume i industrijske dizajne komercijalizirati, poput Vesne Bosanac, Deana Miletića, Sandre Babac, Narija Banovca, Teodora Maksimovića, Nenada Gospodnetića, Gorana Čipčića, Nikole Čizmića, Mirka Bajte, Nenada Popovića i Ivice Pivačića. Udruga je primila neka od najznačajnijih priznanja: ARCA 2009. za iznimne zasluge za razvoj inovacije u RH, Povelju Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2017. te najveću Državnu nagradu za tehničku kulturu Faust Vrančić za 2019.”, ističe Pivačić koji je 2013. nagrađen Državnom nagradom za tehničku kulturu Faust Vrančić, 2015. Poveljom zajednice tehničke kulture, a 2022. i Nagradom Splitsko-dalmatinske županije. Ivica Pivačić kao inovator i dizajner sa svojim suradnikom ima sedam inovacija zaštićenih patentom i pet zaštićenih industrijskih dizajna, među kojima su Posuda s čašom, Sklopiva čaša za jednokratnu uporabu, Stolica s promjenjivom visinom i nagibom sjedišta“, Naprava za ribolov, Kabina s grijanjem i drugi. Za sve koji žele stupiti u kontakt s udrugom DALMIT navodimo i njihovu e-mail adresu.
Još tri inovacije za koje je Ivica Lukač dobio nagrade i priznanja
VOLAN KOJI OBAVJEŠTAVA VOZAČA DA RUKE NISU NA VOLANU: „Na vanjskom rubu volana nalazi se utisnuta žica koja predstavlja termičko-električni senzor koji daje signal elektroničkom sklopu koji je programiran da daje zvučni i svjetlosni signal, ako nema dodira u dvije točke dok se automobil kreće brzinom većom od 35 km/ sat. Svakog dana pogine puno ljudi i još više bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama zbog te diskrecijske odluke vozača da im ruke nisu na volanu tijekom vožnje“, upozorio je Lukač na inovaciju za koju je dobio priznanje na Natječaju za najbolju inovaciju Dalmacije 2017.
ZELENA BRZINA: „Tijekom vožnje motornim vozilom na dionicama dužim od 1 km, gdje je dionica isprekidana semaforima, većina vozača povećava/smanjuje brzinu vozila kako bi prošla prije nego što se na semaforu pokaže crveno svjetlo ili ne zna kad će kraj zelenog svjetla. Pritom povećavaju brzinu kako bi prošli kroz zeleno ili naglo usporavaju kako bi se pravodobno zaustavili. Za to vrijeme vozač se izlaže nepotrebnom stresu. U slučajevima naglog povećavanja ili usporavanja brzine vozila u prometu, dolazi do stvaranja kolona na semaforu ili rizičnih situacija prolaskom u vrijeme tik prije nego što završi crveno/zeleno svjetlo. Rješenje je sustav ‘Green Speed’ koji kad se stvore uvjeti pravovremeno obavještava vozača kojom brzinom treba voziti kako bi prošao kroz zeleno svjetlo“, naglašava Ivica Lukač koji je za ovu inovaciju nagrađen Srebrnom diplomom na Natječaju za najbolju inovaciju Dalmacije.
SIGURNA ZEBRA: „Riječ je o prometnom sustavu senzor-kamera za detekciju pokreta koji informira vozača da se u blizini pješačkog prijelaza nalazi pješak. Na znaku pješačkog prijelaza postoji prometni senzor/kamera za detekciju pokreta, koji kad primijeti pješaka uključi svjetlosnu signalizaciju na tabli pješačkog prijelaza, pa tabla/znak počinje treperiti/bljeskati i na taj način obavještava vozača da se u blizini pješačkog prijelaza nalazi pješak“, kazuje Lukač, a ideja je odlično prihvaćena i dobila zlatne medalje na natjecanjima ARCA 2022. u Zagrebu, DALMIT-a 2022. u Splitu, Pronalazaštva 2023. u Beogradu, srebrenu medalju na INOVI 2023. u Zagrebu i brončanu medalju na IWIS-u 2023. u Varšavi.
Komentari