Tijekom listopada je porastao broj građana s blokiranim računima, kao i iznosi njihovih dugovanja, pokazuju novi podaci Fine, objavljeni u utorak.
Prema tim podacima, posljednjeg dana listopada pod ovrhom je bilo 202.331 građana. To je 0,9 posto više nego krajem rujna, kada je su u blokadi bili računi 200.596 građana.
Raste i iznos nepodmirenih dugova
Ipak, u odnosu na kraj prošle godine, kada je pod ovrhom bilo 210.781 građana, kao i u odnosu na kraj listopada 2023. godine, kada je u blokadi bilo 215.062 građana, u ovoj je godini došlo do smanjenja broja ovršenih potrošača, pokazuju podaci Fine.
U odnosu na rujan, u listopadu je porastao i ukupan dug ovršenih građana. Tako je, prema podacima Fine, ukupan dug blokiranih građana posljednjeg dana listopada iznosio nešto više od 3,94 milijardi eura, od čega se nešto manje od 2,88 milijardi odnosi na glavnicu duga, a oko 1,07 milijardi na kamate.
Mjesec ranije, odnosno posljednjeg dana rujna, ukupan dug ovršenih građana iznosio je oko 3,87 milijardi eura.
No, ako se ukupna dugovanja građana na kraju ovogodišnjeg listopada usporede s onima na kraju 2023. godine, kada su ukupno iznosila oko 3,67 milijardi eura, kao i s onima na kraju listopada prošle godine, kada su iznosila oko 3,63 milijarde eura, može se reći da su ukupna dugovanja ovršenih potrošača u ovoj godini ipak smanjena, pokazuju podaci Fine.
Inflacija potakla ovrhe
Unatoč tome, zabrinjavaju podaci prema kojima i broj ovršenika i njihovih dugova u posljednje vrijeme ponovno rastu.
Dio “zasluga” za to svakako nosi snažan rast troškova života koji je mnoge građane bacio na rub siromaštva, a mnoge je već odavno i gurnuo u siromaštvo.
Najveći vjerovnici financijske institucije, javna i komunalna poduzeća
Inače, Fina nije objavila podatke o tome kome ovršeni građani najviše duguju.
Ipak, iz ranijih izvješća može se reći da su najveći vjerovnici uobičajeno banke i kartične kuće, kao i javna i komunalna poduzeća te telekomi.
Komentari