Ususret predsjedničkim izborima 29. prosinca postoje nagovještaji da bi premijer Andrej Plenković „tvrdu kohabitaciju“ s predsjednikom Zoranom Milanovićem mogao zaključiti, ali i začiniti opstrukcijom izbora desetero ustavnih sudaca. Njih bi Sabor trebao izabrati najkasnije do 7. prosinca ove godine. Ta informacija stigla je Nacionalu iz izvora bliskih HDZ-u, koji su objasnili i čemu bi služila ta potencijalna Plenkovićeva opstrukcija Ustavnog suda kao institucije. Smisao tog manevra s neizborom ustavnih sudaca, kako se čuje u kuloarima HDZ-a, bio bi onemogućiti uopće održavanje predsjedničkih izbora, pa onda i eventualni ponovni izbor Zorana Milanovića za drugi predsjednički mandat. Onda bi sredinom veljače, prema toj zamisli, kada Milanoviću i formalno završi mandat, njegovu dužnost preuzeo predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Takva je mogućnost i zakonom normirana, ali samo u slučaju privremene spriječenosti ili trenutačne nemogućnosti predsjednika države u obavljanju svoje dužnosti. To se jednom u Hrvatskoj i dogodilo, i to kada je umro predsjednik Franjo Tuđman pa je kratko vrijeme tu dužnost obnašao predsjednik Sabora Vlatko Pavletić, ali samo do predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Stipe Mesić.

‘Tvrdu kohabitaciju’ s predsjednikom Zoranom Milanovićem premijer Andrej Plenković mogao bi zaključiti, ali i začiniti opstrukcijom izbora desetero ustavnih sudaca. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Je li uopće moguće da se tako nešto dogodi i dva i pol desetljeća kasnije, u slučaju „tvrde kohabitacije“ Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, pitali smo ustavnog stručnjaka Đorđa Gardaševića, redovitog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pitanje koje je Nacional postavio profesoru Gardaševiću glasilo je: Ne provedu li se predsjednički izbori do isteka predsjedničkog mandata Milanoviću zbog toga što nisu izabrani ustavni suci, bi li predsjedničku dužnost mogao preuzeti predsjednik Sabora Gordan Jandroković? Evo i Gardaševićeva odgovora: „Takvo tumačenje potpuno je neprihvatljivo, a dodao bih i iznimno opasno. Među ustavnim razlozima zbog kojih predsjednik Sabora može iznimno zamijeniti predsjednika Republike, takve opcije jednostavno – nema. No stvar je puno ozbiljnija i ne znam kome uopće pada na pamet takvo tumačenje. Naime, to bi značilo da bi Sabor svojim nedjelovanjem, propuštanjem da izabere ustavne suce, prvo ‘eliminirao’ Ustavni sud, a potom bi na funkciju predsjednika, ni manje ni više nego Republike Hrvatske (!) stavio vlastitog predsjednika! Osim što takav scenarij ustavno nije prihvatljiv, on sadrži i vrlo opasne političke konotacije. I to osobito u situaciji krajnje mučne kohabitacije u hrvatskoj verziji.“

Iako je Plenkovićeva vlada, slijedom svoje zakonske obveze, uredno raspisala predsjedničke izbore za 29. prosinca, a Državno izborno povjerenstvo počelo s pripremama za izbore, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović uputio je prošloga petka, 22. studenoga, dramatično upozorenje sa znanstvenog skupa na Pravnom fakultetu u Rijeci. Upozorio je da se predsjednički izbori neće moći uopće održati ako Sabor do 7. prosinca ne izabere desetero ustavnih sudaca dvotrećinskom saborskom većinom, 101 glasom od 151 saborskog zastupnika. U suprotnom, bez imenovanja tih ustavnih sudaca, prema predsjedniku Ustavnog suda Šeparoviću, „država bi dospjela u nečuvenu državnu i ustavnu krizu“, a „izbori se ne bi mogli provoditi“. Dakle, bez ustavnih sudaca predsjednički izbori se ne bi mogli uopće održati iako ih je Plenkovićeva vlada uredno raspisala, a Državno izborno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem započelo pripreme za njihovu provedbu.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović uputio je prošloga petka, 22. studenoga, dramatično upozorenje sa znanstvenog skupa na Pravnom fakultetu u Rijeci. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Desetorici od ukupno 13 sudaca Ustavnog suda još je u lipnju bio produljen osmogodišnji mandat za šest mjeseci, ali zakon im ne dozvoljava nova produljenja. Nacional je u povodu Šeparovićeve izjave razgovarao i s Arsenom Baukom, jednim od troje predstavnika liberalno-lijevog bloka u tim pregovorima oko imenovanja ustavnih sudaca. U tom oporbenom pregovaračkom timu uz Bauka su njegov stranački kolega Peđa Grbin i Sandra Benčić iz Možemo! U HDZ-ovu pregovaračkom timu s druge strane su Ivan Malenica, Ante Sanader i Krunoslav Katičić. Izjava Arsena Bauka za Nacional u povodu upozorenja predsjednika Ustavnog suda Šeparovića, bila je neuobičajeno kratka. „Razgovori o izboru ustavnih sudaca su u tijeku, vremena za dogovor je još uvijek dovoljno i nema potrebe dodatno ih komplicirati komentarima na izjave o tome što će se dogoditi ako se nešto ne dogodi“, rekao je za Nacional Arsen Bauk.

Ako se ipak „ne dogodi“ te ustavni suci ne budu izabrani, Đorđe Gardašević smatra da bi se predsjednički izbori i unatoč tome mogli održati. Ogradivši se da je to tek teorijski pristup, Gardašević je za Nacional rekao: „Prema Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske, rezultate izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo, koje u konačnici i objavljuje tko je izabrani predsjednik. Teorijski gledano, izbori bi se mogli provesti i bez Ustavnog suda, ali samo u slučaju da se na izbore nitko ne bi žalio. To se čini malo vjerojatnim i u slučaju da budu i besprijekorno provedeni. U slučaju osporavanja izbora odluku ipak donosi upravo Ustavni sud, što znači da se nove suce neizostavno mora izabrati prije nego što isteknu mandati onima koji su sada na toj funkciji na Ustavnom sudu.“

‘Predsjednički izbori mogli bi se provesti i bez Ustavnog suda, ali samo u slučaju da se na izbore nitko ne bi žalio’, rekao je profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tu svoju teoriju o predsjedničkim izborima Gardašević je razvio kroz dva scenarija. Prvi bi bio kada nitko od Ustavnog suda ne bi tražio da izvrši nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora, a drugi ako se nitko nakon neuspješnog ulaganja prigovora Državnom izbornom povjerenstvu ne bi žalio na nepravilnosti u postupku kandidiranja i postupku izbora za predsjednika RH u tzv. izbornom sporu. Ako bi se u bilo kojem od tih scenarija netko žalio, bio bi potreban Ustavni sud. U prvom slučaju predmet rješava Sud na sjednici te je potrebno da odluku donese barem sedmero sudaca. U drugom scenariju predmet može riješiti i troje sudaca, ali jedino ako su jednoglasni. Ako nisu jednoglasni, stvar opet mora ići na sjednicu Ustavnog suda gdje odluku mora donijeti sedmero sudaca od njih ukupno trinaest.

Na koncu je i Gardašević, poput Šeparovića, upozorio da je stvar puno ozbiljnija od tih njegovih teorijskih napomena sa stajališta sveučilišnog profesora. „Sabor koji prije predsjedničkih izbora ne bi izabrao suce Ustavnog suda, zapravo bi doveo u pitanje pravo građana Republike Hrvatske da imaju uredne pretpostavke za jedno od svojih temeljnih prava, pravo glasa na izborima, kao i pravo na zaštitu toga prava. To bi značilo i opstruiranje jedne ustavno zamišljene i uređene demokratske procedure i stoga takva opcija nije prihvatljiva. Odgovornost za to snosili bi oni koji bi opstruirali izbor ustavnih sudaca“, upozorio je Gardašević. Tko bi onda, zapravo, bio za to i stvarno odgovoran? Jedan od Nacionalovih sugovornika naglasio je da su u takvim situacijama uvijek odgovorni oni koji su na vlasti. Dakle, u konkretnom slučaju HDZ i njegovi koalicijski partneri.

Politički tajnik SDP-a Saša Đujić otkrio je da oporbenjaci već imaju popis 10 odabranih imena od ukupno 62 prijavljena kandidata te je potvrdio da će SDP staviti veto na izbor Đure Sesse. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Dok se čeka na pregovore između HDZ-a i lijevo-liberalne oporbene koalicije SDP-a i Možemo, politički tajnik SDP-a Saša Đujić, prije svog odlaska na službeni put, otkrio je da oporbenjaci već imaju popis od 10 imena odabranih od ukupno 62 prijavljena kandidata. Potvrdio je i nešto što je Nacional već neslužbeno otkrio: da će SDP staviti veto na izbor Đure Sesse, aktualnog suca Vrhovnog suda i njegova bivšeg predsjednika, za ustavnog suca. Dok se u akademskim krugovima propituje koliko je oporbi bilo mudro izaći u javnost s tim pregovaračkim polazištima dok u HDZ-u mudro šute, postoji bojazan da bi zbog toga moglo stradati i dvoje aktualnih sudaca Ustavnog suda Lovorka Kušan i Andrej Abramović, koji su se ponovo kandidirali, a bili su poznati po svojim izdvojenim mišljenjima te nisu bili povezani s SDP-om, nego su stručno i savjesno odrađivali svoj posao.

Često se Kušan i Abramović nisu slagali s mišljenjem većine ostalih sudaca i to su temeljito javno obrazlagali u svojim objavama na stranicama Ustavnog suda. S druge strane, kako kažu upućeni Nacionalovi izvori, oporbi bi uz Đuru Sessu upitan kandidat mogao bi biti i Mario Jelušić, druga HDZ-ova velika akvizicija, docent s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji se kandidirao za svoj treći osmogodišnji mandat. Na njega navodno posebno računa sam predsjednik Vrhovnog suda Miroslav Šeparović. A Miroslav Šeparović ujedno je i jedan od trojice ustavnih sudaca, uz Matu Arlovića i Gorana Selaneca, kojima mandati na Ustavnom sudu završavaju u listopadu sljedeće godine.