Šef Udruge trgovaca Denis Čupić je s ekonomistima Željkom Garačom i Nevenom Vidakovićem, komentirao je aktualnu situaciju s bojkotom trgovina zbog visokih cijena, ističući da bojkot može imati ozbiljne ekonomske posljedice, ali i upozoravajući na neuređeno tržište i potrebu za dugoročnim rješenjima.
Uoči drugog bojkota kupovine u trgovinama zbog visokih cijena, iz trgovačkih lanaca koji su na meti bojkota nisu stigle nikakve reakcije. Jedino su iz Lidla poručili da nemaju komentara na tu temu. No, predsjednik Udruge trgovaca i logistike Denis Čupić za Tportal se osvrnuo na situaciju i komentirao je bojkot.
Iako smatra da građani imaju pravo na bojkot i iskazivanje nezadovoljstva, napominje da trgovci snose odgovornost za poskupljenja proizvoda u samo pet posto slučajeva.
“Individulni bojkoti pojedinih trgovaca ili trgovačkih lanaca su promašena tema jer time dolazimo do situacije da se netko proglašava boljim ili lošijim. Optužuje se lanac koji je godinama u Hrvatskoj bio proglašen najboljim poslodavcem u trgovini. Ima previše nesuglasica u komunikaciji”, rekao je Čupić, dodajući da u razgovorima predstavnika vlasti, trgovaca, uvoznika i dobavljača trebaju biti uključene i udruge potrošača.
‘Bojkot na 30 dana je nerealna ideja’
Kao primjer nesuglasica, spomenuo je i pozive na bojkot svih trgovina na mjesec dana. Mario Radić iz stranke DOMiNO ranije je postavio pitanje javnosti: “Hoćete li svi zajedno dobiti plaću? Hoće li javna uprava imati plaće sljedeći mjesec? Razmišlja li itko unaprijed?” Sličan stav ima i Čupić.
“Iluzorno je očekivati da netko može bojkotirati svu trgovinu na mjesec dana jer ljudi moraju kupiti osnovne namirnice za život. Čak i ako odlaze jesti vani, onaj tko ih uslužuje mora kupiti namirnice. Nažalost, ne žive svi u uvjetima gdje imaju vlastite svinje, krave ili kokoši, pa mogu biti samodostatni. Bojkot na 30 dana je nerealna ideja, ali svatko ima pravo prijetiti njime”, objašnjava Čupić.
‘Država bi, umjesto da poziva na bojkot, trebala raditi na suzbijanju inflacije u sektoru prehrambenih proizvoda’
Smatra i da bi država trebala umjesto poziva na bojkot raditi na suzbijanju inflacije u sektoru prehrambenih proizvoda. Podsjećamo, predstavnici udruga za zaštitu potrošača često upozoravaju da su neki prehrambeni proizvodi poskupjeli i više od sto posto.
“Država je ona koja može raditi na tome da razgovara s dobavljačima i distributerima, ali i ona je djelomično ograničena jer velik broj dobavljača ovisi o proizvođačima i generalnim dobavljačima izvan Hrvatske.
SMIJEŠNO I BIZARNO Samardžić: Vlada se veseli bojkotu samih sebe…
Kada se radi o proizvodima kao što su pasta za zube, šamponi ili uvozna jaja, nabava dolazi izvan Hrvatske, pa je domet države u tom smislu vrlo ograničen“, objašnjava predsjednik Udruge trgovine i logistike. Dodaje i da bi država trebala više brinuti zbog mogućih posljedica bojkota.
‘Trebali bi razmisliti od čega se financira velik dio mirovinskog i zdravstvenog sustava te općeg proračuna’
“Država će se prva zapitati što se događa s prihodima od PDV-a ako bojkot potraje. Mislim da bi svi trebali razmisliti o tome iz čega se financira velik dio mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava i općeg proračuna. To je PDV, koji nije neka zasebna stavka nego ključni izvor prihoda za državu. Veliki bojkot od 30 dana najprije bi štetio državi i onima koji rade u javnom sektoru”, zaključuje Čupić.
Dodaje da smatra da su ograničenja cijena određenih proizvoda problematična. Neki su proizvodi postali jeftiniji od ograničenih cijena, dok su trgovci zbog drugih trpjeli gubitke, što je u konačnici utjecalo na cijene drugih proizvoda.
“Trgovci mogu smanjiti operativne troškove, što bi značilo prestanak plaćanja režija, komunalnih naknada i amortizacije za trgovine ili smanjenje plaća, a to nitko ne želi u privatnom sektoru”, napominje Čupić. Dodaje i da su zbog regulacije cijena neki trgovci bili prisiljeni pokrivati gubitke iz drugih dijelova poslovanja.
‘Trgovci su išli u minuse zbog nekih proizvoda s liste reguliranih cijena’
“Za neke proizvode s liste reguliranih cijena, trgovci su išli u minuse i pokrivali te gubitke iz općeg poslovanja. Netko bi mogao reći da su trošak prebacili na druge proizvode, a to je točno, jer drugačije nije moguće. Kada trgovac ne može prodavati proizvode s minusom, ta cijena se mora odraziti na druge proizvode, a također smanjuje mogućnost za povećanje materijalnih prava radnika. Neki trgovački lanci su propali zbog toga jer su im poslovni troškovi rasli, a profitabilnost padala”, zaključuje Čupić. Iako nije želio nagađati o financijskoj šteti koju bi bojkot mogao uzrokovati, ističe da reputacijska šteta nije prioritet.
“Uzmite, na primjer, percepciju u Austriji gdje predsjednik Uprave Bille redovito ističe da je percepcija javnosti takva da je najteže i najlošije plaćeno radno mjesto blagajnice u trgovini”, citirao je Čupić. Dodaje i da je trgovina u Hrvatskoj često na meti kritika, unatoč tome što bez nje ljudi ne bi imali pristup svakodnevnim potrepštinama.
BORZAN: ‘Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati deset, pile pedeset kuna…’
“Mi smo krivi jer radimo nedjeljom, iako postoje i kladionice, restorani i drugi objekti koji rade, ali trgovina je uvijek bila u centru pažnje. Krivimo trgovce za visoke cijene, iako živimo u društvu u kojem više ne proizvodimo sve kod kuće. Mislim da je odgovornost i onih koji kreiraju negativan sentiment prema trgovinama”, zaključio je Čupić za Tportal.
Usporedba cijena u Hrvatskoj i Sloveniji
Dok se situacija s cijenama u Hrvatskoj ne promijeni, odlazak u inozemstvo, barem za one koji imaju tu mogućnost, ostaje opcija. Na primjer, 300 grama čokolade za kuhanje u Sloveniji košta 1,6 eura manje nego u Hrvatskoj, u istom trgovačkom lancu, izvještava N1. S obzirom na to da je čokolada samo jedan od mnogih proizvoda, nije iznenađenje da su parkirališta ispred slovenskih trgovina, čak i tijekom tjedna, često puna automobila s hrvatskim registarskim oznakama.
Zadnjih dana, sve više građana, koji do sada nisu prelazili granicu zbog kupovine, sada to čine jer cijene hrane u Hrvatskoj postaju nepodnošljive. N1 je provjerio cijene u istom trgovačkom lancu u Hrvatskoj i Sloveniji. Najveća razlika primijećena je kod čokolade za kuhanje.
Također, 250 grama maslaca u Hrvatskoj košta 50 centi više, 250 grama mljevene kave 64 centi više, litra suncokretovog ulja 10 centi više, litra i pol Eurospinove kole 33 centa više, deset jaja 40 centi više, litra trajnog mlijeka dva centa više, a banane u rinfuzi 25 centi više. Ipak, cijena piletine je nešto povoljnija u Hrvatskoj jer je kilogram pilećeg filea u Sloveniji skuplji za 50 centi.
‘U Sloveniji država vodi puno više računa o redu u trgovinama’
Ekonomski stručnjak Željko Garača objasnio je razlike u cijenama. “Teško je generalno objasniti, ali sve se može svesti na uređeno maloprodajno tržište. U Sloveniji je ono sigurno mnogo bolje uređeno nego u Hrvatskoj.
Tamo ne prepoznajemo monopole i oligopole, država puno više vodi računa o redu u trgovinama. Kod nas imamo čitav niz problema jer institucije države nisu učinile dovoljno da uvedu red, dijelom zbog neaktivnosti, a dijelom zbog zakonskog okvira koji omogućuje Agenciji za nadzor tržišnog natjecanja da ne djeluje kako bi trebala”, kaže Garača.
PO UZORU NA HRVATSKU Potrošači pripremaju bojkot trgovina i u BiH
Ove neuređenosti, kao i neaktivnost onih na vlasti, očito su izazvale frustracije među građanima, koji neće stati s bojkotom hrvatskih trgovaca.
‘Kontinuirano bojkotiranje potrošnje je odricanje vlastitog standarda. Bojkot mora biti organiziran i dugoročan’
O toj akciji građana govorio je za N1 i ekonomski stručnjak Neven Vidaković, koji smatra da bojkot može imati značajan učinak ako se provede na pravi način.
“Ako kontinuirano bojkotirate potrošnju, onda se odričete vlastitog standarda. Ako građani Hrvatske žele smanjiti potrošnju, to će imati velik makroekonomski učinak – potrošnja će pasti, smanjit će se prihodi od PDV-a, a time i proračun. Ako se bojkotiraju pojedini trgovački lanci, potrošnja će se preusmjeriti na druge, a lanac koji je pogođen počet će imati problema. Ako bojkot traje dovoljno dugo, oni će popustiti i spustiti cijene. Zato akcija mora biti organizirana, dugoročna i planski osmišljena”, objašnjava Vidaković.
DAN POSLIJE Nakon bojkota u petak, u subotu stampedo Hrvata na trgovine
Od četvrtka kreće bojkot triju trgovačkih lanaca i tri specifična proizvoda koji će trajati tjedan dana, a u petak je planiran opći bojkot, kada će građani biti pozvani da se suzdrže od bilo kakve kupovine.
Komentari