Ono što danas ne ‘uložimo’ u zdravu hranu, kroz deset-petnaest godina morat ćemo investirati u različite lijekove’’, kaže nam vlasnik zagrebačke tvrtke Ambient park Aleksandar Grgić, dok u subotnje poslijepodne neumorno radi na svom imanju u naselju Budenec, gdje posljednje 22 godine proizvodi kozje mlijeko, jogurt, kefir i sireve u sklopu robne marke Gabriel sirevi.

Jedan od brendova koji nosi ime po njegovu 23-godišnjem sinu plod je obiteljskog biznisa koji je Grgić pokrenuo 2002. godine nakon svog povratka u Hrvatsku.

Punih 25 godina vlasnik farme nadomak Zagreba izgrađuje prepoznatljive proizvode od kozjeg mlijeka, za koje se danas s pravom može reći da spadaju ne samo u delicije, nego i u prirodne proizvode za imunitet.

Imanje Aleksandra Grgića nalazi se naselju Budenec nedaleko Sesvetskog Kraljevca, a proizvodnju kozjeg mlijeka pokrenuo je 2002.. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Aleksandar Grgić četvrt stoljeća proveo je u Švicarskoj. Prvih sedam godina radio je u gastronomiji, a i danas se rado sjeća svog prvog zaposlenja u toj zemlji: vodio je hotel i bistro na jezeru, a imao je prilike ugostiti britanskog princa Charlesa i prerano preminulu princezu Dianu. Nakon iskustva u mondenom hotelu, zaposlio se u struci i radio je kao medicinski tehničar u jednoj klinici.

Nakon povratka u Hrvatsku odlučio je pokrenuti vlastiti posao. Odmah je krenuo s proizvodnjom kozjeg mlijeka. Počeci, kako priznaje, nisu bili nimalo lagani. Na farmi ima nešto svojih koza, ali kako je proizvodnja s vremenom narasla, dobar dio mlijeka koje mu je potrebno za sireve, jogurte i kefir uvozi iz inozemstva, uglavnom iz Nizozemske.

A posljednjih godina upravo proizvodi od kozjeg mlijeka iznimno su traženi. U prvo vrijeme svoje je proizvode prodavao na štandovima i tržnicama, a onda ih je počeo distribuirati restoranima. Danas ima ugovore s velikim trgovačkim lancima i s nekoliko restorana koji nose Michelinove zvjezdice.

U Grgićevoj mljekari ne koriste se aditivi ni konzervansi, a u proizvodnji se koristi samo šok pasterizacija na 73 stupnja Celzija i samo 25 sekundi. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Grgićeva tvrtka nedavno je proslavila 22 godine. Ima 13 zaposlenika i radi s osam kooperanata, a vlasnik nam ponosno kaže i kako je njegova mljekara jedini odobreni objekt na zagrebačkom području.

O dobrobitima proizvoda od kozjeg mlijeka za organizam sve više se zna, zahvaljujući upornim proizvođačima tih zdravih namirnica. Poznato je da je uzgoj koza dosta skuplji i zahtjevniji od uzgoja krava; i ne samo to, za čak dvije trećine svjetske populacije, uglavnom za stanovnike Azije i Afrike, kako ističe Grgić, kravlje mlijeko zbog svoje teške probavljivosti, preciznije agresivnog alfa S1 kazeina, potpuno je neprihvatljivo za konzumaciju.

Otkriva nam i jedan zanimljiv, ali manje poznat detalj: “Ako imate alternativu, puno bolje bilo bi konzumirati kefir ili jogurt jer te kulture zbog procesa u kojima nastaju blagotvorno djeluju na organizam”.

U mljekari čiji je vlasnik Grgić ne koriste se aditivi ni konzervansi, a naglašava i kako se u proizvodnji koristi samo šok pasterizacija na 73 stupnja Celzija i samo 25 sekundi. Na taj način, kako tumači, ubijaju se neželjene bakterije, ali svi hranjivi sastojci ostaju sačuvani.

“Isto tako, ne tretiram životinje, ne cijepim ih i ne dajem im dodatne preparate: hranimo ih viškom sirutke, bez ikakvih antibiotika”, otkriva nam Aleksandar Grgić i dodaje da je uzgoj koza dosta delikatan. Baš zato rijetki se za njega odlučuju.

“Jedna koza može dati najviše tri litre mlijeka, za razliku od krave koja daje puno više. No s druge strane, treba reći i da se u organizmu krave, primjerice, talože toksini. Sve to u konačnici ide u mlijeko”, rekao je.

Farma Ambient park uređena je u tradicionalnom stilu, a svoje su proizvode u prvo vrijeme prodavali na štandovima i tržnicama. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kod uzgoja koza i kvalitete mlijeka veliku ulogu igraju i vremenske prilike. Grgić ističe kako je posebno cijenjen i kvalitetan kozji sir koji se proizvodi od mlijeka koje koze daju tijekom svibnja.

“Početkom lijepih proljetnih dana koze uživaju pasući na livadama. Kvaliteta mlijeka koju daju u to vrijeme neusporediva je s onom koju dobijete iz mlijeka tijekom kišne sezone. Sve što se događa u atmosferi utječe na raspoloženje koza”, objašnjava nam Aleksandar Grgić.

Kozje mlijeko ima karakterističan ukus koji potječe od slobodnih kratkolančanih masnih kiselina. Rašireno je mišljenje o neprihvatljivom okusu i mirisu kozjeg mlijeka. Međutim, svježe pomuzeno kozje mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa ne razlikuje se značajno po okusu i mirisu od kravljeg. Do karakterističnog nepoželjnog okusa može doći tijekom lošeg postupanja s mlijekom, od trenutka mužnje do predaje ili proizvodnje određenih proizvoda.

Prije nego što se u Hrvatskoj posvetio proizvodnji sireva, Aleksandar Grgić vodio je hotel u Švicarskoj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kozje mlijeko ima i neke terapijske prednosti i važno je za ljude koji su alergični na kravlje mlijeko. Tako naš sugovornik navodi da većina ljudi alergičnih na kravlje mlijeko tolerira kozje mlijeko.

“Te osobe su vjerojatno osjetljive na kravlji laktalbumin koji je specifičan za vrstu. Prema dijelu istraživanja, samo jedno od stotinu djece alergičnih na kravlje mlijeko, ne podnosi kozje mlijeko. Proteini su sastavljeni od lanaca aminokiselina vrlo različitih fizikalnih i kemijskih svojstava, što objašnjava različite utjecaje različitih proteina tijekom probave i metabolizma kod ljudi”, tumači nam Grgić i dodaje da je kozje mlijeko lakše probavljivo od kravljeg i zbog svoje prirodne homogenizacije. Osim toga, kozje mlijeko ima značajno veći udjel glicerol etera koji je važan čimbenik u prehrani novorođenčadi.

Najtraženiji proizvodi s njihove farme su sirevi: mladi kozji sir koji je definitivno favorit, sirevi s tartufima i sir iz mišine. Pripremaju se po tradicionalnoj recepturi na 12 stupnjeva u zrioni, otkriva nam vlasnik Gabriel sireva.

Govoreći o dobrobiti zdrave hrane, u koju spadaju proizvodi od kozjeg mlijeka, Aleksandar Grgić kaže nam i kako se ne sjeća kad je posljednji put morao posjetiti liječnika.

“Kad bi ljudi shvatili koliko blagotvorno samo jedan jogurt od kozjeg mlijeka tjedno u kombinaciji s, primjerice, makrobiotičkim keksom utječe na zdravlje djece, zaista bi malo više poveli računa o zdravoj prehrani”, zaključuje Grgić.

Uzgoj koza je delikatan, a Grgić kaže da svoje životinje ne tretira, ne cijepi ih i ne daje im dodatne preparate, već ih hrani viškom sirutke, bez antibiotika. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO