Direktor tvrtke Gracom Development iz Zagreba Ante Huljev izložio je Nacionalu nevjerojatan i teško shvatljiv slučaj svog sukoba s hrvatskom podružnicom austrijske banke BKS Bank, koja mu je početkom ove godine odbila isplatiti tri milijuna kuna temeljem bankovnih garancija koje je sama izdala prije četiri godine, a za koje danas tvrdi da su – krivotvorene. Prema onome što nam je Huljev rekao i potvrdio dokumentacijom, njegova je tvrtka početkom 2018. godine posudila iznos od 400.000 eura, odnosno oko tri milijuna kuna, dvjema građevinskim tvrtkama – Zagreb Gradnja i Zagreb-Beton – koje su u Zagrebu gradile stanove, a za svoju posudbu od podružnice BKS-a u Zagrebu dobio je dvije bankovne garancije. Obje garancije izdane su s obvezom plaćanja Banke “na prvi poziv” i “bez prigovora”. No rok za vraćanje uloženog novca je istekao, a kako tvrtke nisu vratile posuđeni novac, Huljev je 28. ožujka ove godine došao u istu podružnicu, predočivši pismene garancije i zatraživši isplatu spomenutog iznosa. Iz BKS Banka je idućega dana dobio frapantan odgovor: Banka odbija isplatiti novac jer su obje bankovne garancije, koje je izdao i potpisao tadašnji glavni menadžer i direktor hrvatske podružnice Tihomir Zadražil, krivotvorene. Huljev je potom 4. travnja uputio prigovor hrvatskoj podružnici banke i njezinoj matici BKS Bank AG sa sjedištem u Austriji, u kojem je zatražio da neodgodivo izvrše plaćanja po obje garancije, no bez rezultata. Na njegove dopise ni hrvatska podružnica Banke ni njezina austrijska matica do danas nisu odgovorile niti su isplatile novac.

‘Hrvatska narodna banka, odnosno njezini djelatnici, dužna je sukladno Zakonu o HNB-u i Zakonu o kreditnim institucijama sve informacije koje sazna u vezi sa supervizijom ili nadzorom kreditne institucije čuvati kao povjerljive’, općenito je Nacionalu o ‘slučaju bks’ odgovorio HNB na čijem je čelu guverner Boris Vujčić. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

„Nikada ne bih ušao u taj posao sufinanciranja izgradnje stanova da nisam dobio garanciju banke. S takvom bankovnom garancijom u pravilu pokrivate svaki rizik jer u slučaju da tvrtke u koje sam uložio novac ne vrate moja sredstva, ja odlazim u banku i temeljem garancije naplaćujem svoje potraživanje“, kategoričan je Huljev i postavlja opravdano pitanje hoće li taj nevjerojatan slučaj postati presedan na temelju kojega će sve banke ubuduće moći osporavati garancije koje su izdale, a koje se koriste u svim državnim natječajima ili ostalim velikim financijskim transakcijama. „Ovime je narušen institut bankovne garancije i to je opasno za sve buduće odnose s bankama kao presedan“, konstatirao je Huljev i podsjetio da je instrument bankovne garancije najsigurniji oblik osiguranja plaćanja. „Banka je, na temelju izdane garancije, bez pitanja i bez dodatnih zahtjeva dužna unutar zakonom propisanog roka od 48 sati isplatiti tražena sredstva“, tvrdi Huljev. Naš je sugovornik inače javnosti poznat kao svojevremeni bliski suradnik Ivice Todorića i bivši izvršni direktor financija u Agrokoru, koji je s također bivšom članicom Uprave Agrokora Piruškom Canjuga u rujnu 2019. godine optužen za pomaganje Todoriću da iz Agrokora izvuče oko 1,24 milijuna eura, što je on kategorički demantirao tvrdeći da je radio “s pažnjom dobrog gospodarstvenika” i u korist tvrtke, a ne protiv nje. Županijski sud u Zagrebu je u listopadu 2020. presudio da nitko od optuženih nije kriv za djela koja su im se optužnicom stavljala na teret.

‘Najgore u cijeloj priči je to što takvo ponašanje nitko ne kontrolira i ne može mu stati na kraj. Ni naš HNB, ni austrijski FMA, ni ostali regulatori. To je popriličan nered na financijskom tržištu koji nikome ne treba i koji može imati pogubne posljedice za bankarski sektor’, kaže Ante Huljev . FOTO: Privatni album

Huljev tvrdi da je bankovni menadžer i direktor hrvatske podružnice Tihomir Zadražil, koji je njegovoj tvrtki Gracom Development izdao bankovnu garanciju, austrijskoj upravi BKS-a priznao nezakonitosti u poslovanju, odnosno krivotvorenje bankovnih garancija u korist tvrtki Zagreb Gradnja i Zagreb-Beton te još nekolicine zagrebačkih tvrtki, a tu su nam informaciju potvrdili i u austrijskom sjedištu BKS Bank AG-a. „Istina je da je bivši zaposlenik krivotvorio ‘garancije’ bez ovlaštenja i znanja BKS Banka. BKS Bank je, nakon što je saznao za taj slučaj, odmah podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a obavijestili smo i Hrvatsku narodnu banku. BKS Bank nije izdao te ‘bankovne garancije’, a prema važećim pravnim propisima nitko nije dužan poštovati ugovor koji nije zaključio i iz tog razloga BKS Bank ne može snositi odgovornost za ove ‘garancije’“, stoji u odgovoru austrijske podružnice BKS Banka koji je potpisala Bettina Kugi iz Odjela za komunikacije, strategiju i odnose s javnošću.

Zanimljivo, portal Moj-bankar.hr u Financijskom rječniku pod pojmom „bankovne garancije“ objašnjava da je to „instrument osiguranja plaćanja ili izvršenja ugovornih obveza kojim banka garantira da će nalogodavac garancije u ugovorenom roku ispuniti sve obveze navedene u garanciji prema korisniku garancije, a ako ih ne izvrši, da će to učiniti sama banka ili će korisniku naknaditi štetu”. No čini se da vodstvo BKS Banka taj pojam tumači na svoj način i štetu ne namjerava podmiriti iako je ona, čak i po njihovu vlastitom priznanju, nastala krivnjom njihova djelatnika.

Huljev je Nacionalu potvrdio da je i njemu iz sjedišta BKS Banka u Klagenfurtu stigao sličan odgovor o tome zašto banka ne želi isplatiti tražena sredstva, no on to objašnjenje, kaže, ne prihvaća i tvrdi da on kao klijent nije mogao znati da garancije koje dobiva nisu valjane. „Kada sam krajem 2017. godine od BKS Banka kao direktor tvrtke Gracom Development zatražio bankovnu garanciju za novac uložen u tvrtke Zagreb Gradnja i Zagreb-Beton, koje su gradile stanove u Zagrebu, nakon nekog vremena sam od Tihomira Zadražila, koji je tada bio glavni menadžer i direktor hrvatske podružnice, ali i prokurist BKS Banka, dobio poziv da mi je garancija odobrena i da dođem po nju. U siječnju 2018. došao sam u službenu podružnicu BKS Banka u Rijeci kako bih preuzeo garanciju koja je bila tiskana na službenom memorandumu, sa zaglavljem banke, originalnim pečatom i potpisom glavnog menadžera i direktora podružnice Zadražila. Garancija je, po svemu, bila službeni dokument, pisana je u formi koja potpuno zadovoljava zakonsku formu financijskog instrumenta bankovne garancije, preuzeta je u njihovoj poslovnici od ovlaštene osobe – menadžera banke i nisam imao nikakva razloga sumnjati u njezinu vjerodostojnost. Pa nisam je dobio načrčkanu na komadu praznog papira i nisam je preuzeo inkognito u nekom kafiću! Garanciju sam dobio u banci, po svim pravilima bankarskog poslovanja“, kategoričan je Huljev. Dodaje da on nije usamljen i da su u sličnoj situaciji još neke tvrtke koje su također, obrativši se istoj banci u dobroj vjeri, zauzvrat dobile krivotvorene garancije koje sada ne mogu naplatiti.

Na dopise Ante Huljeva ni hrvatska podružnica BKS Banka ni njezina austrijska matica do danas nisu odgovorile niti su isplatile novac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

No u BKS Banku nisu bili voljni otkriti koliko je takvih slučajeva, odnosno koliko je tvrtki zatražilo isplatu sredstava temeljem krivotvorenih garancija za koje je odgovoran njihov djelatnik. U banci se pozivaju na “pravne razloge” zbog kojih, kažu, ne mogu dati podatke o konkretnim tvrtkama “koje navodno imaju slična potraživanja”, no napominju da “BKS Bank takve upite ne ostavlja bez odgovora”. Huljev kaže da je Tihomir Zadražil svojim pronevjerama i izdavanjem lažnih garancija BKS Banku, odnosno njihovim klijentima, nanio štetu od oko 54 milijuna eura. Neke od tih garancija su kasnije naplaćene i Banka je po zahtjevu isplatila sredstva, no dio je ostao nenaplaćen. Drugim riječima, još je dvadesetak tvrtki koje su u sličnoj situaciji kao Gracom Development Ante Huljeva, a austrijska banka im ukupno duguje između 15 i 20 milijuna eura. „Ja od banke potražujem 400.000 eura nenaplaćenih garancija, no ima tvrtki koje zahtijevaju naplatu i po dva ili tri milijuna eura. O tom novcu ovisi moje poslovanje, ako ih ne naplatim prijeti mi stečaj, a mojih 15 radnika će na ulicu“, kaže naš sugovornik. Dodaje da je dio prevarenih klijenata tužio BKS Bank pred austrijskim sudovima, a dio pred hrvatskim. No predstavnici banke su, kako kaže, u odgovoru na sudske tužbe naveli kako je, doduše, točno da je njihov djelatnik izdavao krivotvorene garancije za koje nije imao odobrenje centrale u Klagenfurtu, no tvrde da se ne osjećaju odgovornima za nastalu štetu.

‘Garancija je bila službeni dokument, pisana je u formi koja zadovoljava zakonsku formu financijskog instrumenta i preuzeta je u njihovoj poslovnici od ovlaštene osobe – menadžera banke’

Ogorčen i prevaren, Huljev je cijeli slučaj 5. travnja ove godine u obliku službenog prigovora prijavio Hrvatskoj narodnoj banci, koja je nadležna za kontrolu poslovanja svih banaka koje posluju u Hrvatskoj. “Odbijanjem plaćanja po bankarskim garancijama Banka je svjesno i izravno postupila mimo zakona i međunarodno priznatih ujednačenih pravila za garancije na poziv. Taj je postupak u potpunosti zakonski neutemeljen, bez presedana je u poslovnoj i financijskoj praksi. Njime je Banka bez ikakve sumnje flagrantno prekršila bankarske propise i međunarodno primjenjive standarde za bankarske garancije na prvi poziv. Na taj način Banka izravno potkopava povjerenje korisnika u bankarske instrumente koji se već desetljećima dosljedno primjenjuju u domaćoj i međunarodnoj trgovačkoj praksi i time uzrokuje posvemašnju pravnu nesigurnost. … Opisanim nezapamćenim nezakonitim postupanjem Banke, korisnik garancije je prevaren od strane Banke te mu je pričinjena enormna šteta”, upozorio je u prigovoru HNB-u Huljev. U istom je prigovoru od nadležnih tijela HNB-a zatražio da “neodgodivo provedu sveobuhvatan i detaljan nadzor nad poslovanjem BKS Banka, primarno u dijelu koji se odnosi na izdavanje bankarskih garancija“ te da nalože BKS-u da „bez odgode isplati dužne iznose po obje bankarske garancije u korist korisnika garancije”.

No njihov ga je odgovor iznenadio. Kaže kako su mu rekli da BKS Bank nije pod njihovom ingerencijom jer u Hrvatskoj djeluje tek kao podružnica inozemne banke, a ne kao samostalna banka. Preporučili su mu da se obrati austrijskoj državnoj instituciji FMA, Financial Market Authority iz Beča, koja nadzire poslovanje banaka u Austriji. To je, kaže, i učinio. „Ubrzo sam dobio odgovor u kojem traže da im pošaljem svu dokumentaciju o slučaju, što sam također učinio, a na što sam dobio odgovor kako su oni sa svoje strane izvršili nadzor poslovanja BKS Banka, no preporučili su mi da se za postizanje pravde obratim hrvatskim komercijalnim sudovima, odnosno nadležnom trgovačkom sudu“, rekao je Huljev i dodao kako je prihvatio i savjet da na Trgovačkom sudu u Rijeci podigne tužbu protiv BKS Banka i sudskim putem zatraži naplatu sredstava po bankovnoj garanciji.

Huljev je cijeli slučaj 5. travnja ove godine u obliku službenog prigovora prijavio Hrvatskoj narodnoj banci, koja je nadležna za kontrolu poslovanja svih banaka koje posluju u Hrvatskoj, no odgovorili su mu da BKS Bank nije pod njihovom ingerencijom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Nacional

„Novac koji je posuđen Zagreb Gradnji i Zagreb-Betonu nije moj novac. To je novac tvrtke i ako mi ga banka u skorom roku ne vrati, mojoj tvrtki prijeti blokada drugih vjerovnika, a time i opstanak tvrtke“, ogorčen je Huljev. On je ponovio da takvo neprofesionalno ponašanje predstavnika BKS-a dovodi u pitanje kredibilitet bankovne garancije kao instituta.

Gotovo identičan odgovor onome koji je iz Hrvatske narodne banke upućen Huljevu, iz iste je institucije dobio i Nacional. Sektor komunikacija HNB-a u odgovoru kaže sljedeće: „Ovim putem vas obavještavamo kako je austrijski Finanzmarktaufsicht (FMA) nadležno tijelo matične institucije BKS Bank AG, te su samim time nadležni i za bonitetnu superviziju BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska. Naime, Podružnica nije pravna osoba već pravno ovisni dio BKS Bank AG, Klagenfurt putem kojeg ona pruža svoje usluge u Republici Hrvatskoj. Odnosno, Podružnica svojim poslovanjem u Republici Hrvatskoj prava i obveze stječe za BKS Bank AG, kojoj pravnoj osobi je odobrenje za rad dala i bonitetnu superviziju provodi FMA.”

Iz BKS Banka Huljevu su odgovorili da je ‘točno da je njihov djelatnik izdavao krivotvorene garancije za koje nije imao odobrenje centrale u Klagenfurtu’, no oni se ‘ne osjećaju odgovornima za nastalu štetu’

Na naše pitanje što je do sada poduzeo Sektor nadzora i kontrole banaka HNB-a po osnovi prigovora koji je uputio direktor tvrtke Gracom Development te do kakvih su rezultata došli provedeni izvidi i koliko su sličnih slučajeva štete zbog krivotvorenih garancija zabilježili u proteklih godinu dana, dobili smo općeniti odgovor u kojem se navodi sljedeće: “Hrvatska narodna banka odnosno njezini djelatnici dužni su sukladno Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakonu o kreditnim institucijama sve informacije koje saznaju u vezi sa supervizijom ili nadzorom kreditne institucije čuvati kao povjerljive, odnosno iste informacije ne smiju učiniti dostupnima trećim stranama. Posljedično, nismo se u mogućnosti očitovati na vaš upit.”

No ako to nije mogla banka, očitovao se Huljev, koji je u par rečenica sažeo sve posljedice neprofesionalnog postupanja BKS Banka. “Razgovarao sam o tom slučaju s članovima uprava nekoliko drugih banaka koji uopće nisu vjerovali da je takav scenarij moguć. Ali jest, ipak se događa, a najgore u cijeloj toj priči je to da takvo ponašanje nitko ne kontrolira i ne može mu stati na kraj. Ni naš HNB, ni austrijski FMA, ni ostali regulatori. To je popriličan nered na financijskom tržištu koji nikome ne treba i koji može imati pogubne posljedice za bankarski sektor”, zaključio je Huljev.