Mali hrvatski brodari s reprezentativnom flotom plovila za višednevna krstarenja ili jednodnevne izlete uvelike obogaćuju nautički turizam i daju značajan doprinos cjelokupnoj turističkoj industriji. Prema podacima koje je prikupila Hrvatska udruga privatnih brodara, mali brodari u svome vlasništvu imaju 442 plovila i generiraju godišnji bruto promet od 318,5 milijuna eura. Od tog iznosa 143,2 milijuna eura odnosi se na bruto promet brodara, zatim 93,8 milijuna eura na promet putničkih agencija te 81,5 milijuna eura na izvanpansionsku potrošnju gostiju. Osim toga, mali brodari godišnje u državni proračun uplaćuju 21,1 milijun eura PDV-a, a za porez na dobit 3,8 milijuna eura, dok za poreze i doprinose za zaposlenike izdvajaju 5,2 milijuna eura.

Duje Mladin koji upravlja obiteljskim brodom Aquamarin, postao je kapetan s 25 godina, a kaže da njihova puna sezona traje 23 tjedna, od sredine travnja do sredine listopada. FOTO: Julio Frangen

Tri su vrste plovila u vlasništvu malih brodara – 224 mini kruzera za višednevna kružna krstarenja, 128 putničkih brodova za jednodnevne izlete i 29 jahti s profesionalnom posadom. Ukupni broj smještajnih jedinica, odnosno kabina je 4056, s 8350 ležajeva. Kapacitet izletničkih brodova je 12.385 mjesta. Brodovlasnik je ujedno i brodar, u posadi su redovito zastupljeni članovi obitelji brodovlasnika, njihovi brodovi istovremeno pružaju turističko-ugostiteljske usluge i prijevoz putnika, a čak 95 posto njihovih gostiju dolazi iz inozemstva – od Brazila, Južne Afrike, Kine do Australije i Novog Zelanda. Najzastupljeniji su mini kruzeri koji, ovisno o veličini i dizajnu interijera i eksterijera te kategoriji usluge, mogu primiti od 20 do 36 gostiju. Proizvode se u hrvatskim brodogradilištima i domaći su proizvod, a posade koje se na njima zapošljavaju su domaći ljudi.

Iz Hrvatske udruge privatnih brodara kažu da ih je država poticala na gradnju brodova, a sada kasni s ulaganjem u proširenje postojećih luka

U posljednjih deset godina u hrvatskim brodogradilištima izgrađeno je 100 novih mini kruzera prosječne duljine 47 metara, a prosječan iznos ulaganja po plovilu (projektiranje, izgradnja i opremanje) kretao se od dva i pol do tri milijuna eura. Ta je gradnja postala posebno intenzivna od 2017. do 2019. godine, kada je u Hrvatskoj izgrađeno 49 novih luksuznih plovećih hotela, a sve to govori u prilog činjenici da su mini kruzeri postali prepoznatljiv brend hrvatskog nautičkog turizma. Iz Hrvatske udruge privatnih brodara kažu da ih je država poticala na gradnju brodova i obećala im da će ulagati u proširenje postojećih luka i gradnju novih. Oni su brodove izgradili, no s izgradnjom luka se kasni, što im danas predstavlja velik problem jer luke više ne mogu prihvatiti toliki broj brodova. Dodaju kako brodove grade jer su to radna mjesta za njih i njihove obitelji, da se sami brinu za svoja radna mjesta i u njih investiraju te zapošljavaju i znatan broj drugih ljudi.

Mini kruzer Aquamarin, deluxe kategorije, izgrađen je 2017. u Brodosplitu, vrijedi oko pet milijuna eura i ima 18 kabina. FOTO: Julio Frangen

To nije jednostavno napraviti jer je riječ o velikim investicijama i dugoročnim kreditima pa je i neizvjesnost uvijek prisutna. A posao, iako more stoljećima teče njihovim venama i rade ga s puno ljubavi, istovremeno je vrlo težak i odgovoran. More je njihov život, puno toga daje, ali iziskuje velika odricanja. Mali brodari ponosni su jer svakodnevno sa svojim brodovima pristaju diljem cijelog Jadrana, i u sva otočka mjesta, posebice ona manja, dovode tisuće gostiju više platežne moći. Goste dovode na vinske probe, izlete, u posjet lokalnim OPG-ima, na biciklističke ture, na razgledavanje kulturne baštine, a navečer u kafiće i restorane. Stoga upozoravaju da ako dođe do smanjena vezova u lukama, a o čemu se u posljednje vrijeme razmišlja, mnogi će turistički vodiči, vinari i restorani ostati bez posla, kao i muzeji i drugi objekti kulturne baštine bez prihoda.

U posljednjih deset godina u hrvatskim brodogradilištima izgrađeno je 100 novih mini kruzera prosječne dužine 47 metara i cijene tri milijuna eura

Navigare je nautičku sezonu otvorio na krstarenju sjevernim Jadranom, na Kvarneru i njegovim otocima. Prva destinacija, ujedno i polazna luka bila je Opatija, a zatim se je plovilo na Rab i Krk. Naš je domaćin bio mini kruzer Aquamarin, u vlasništvu obitelji Mladin iz Krila Jesenice. Aquamarin je kruzer deluxe kategorije, izgrađen je 2017. u brodogradilištu Brodosplit i njime upravlja Duje Mladin koji je postao kapetan s 25 godina.

“Aquamarin je dug 43 metra i širok 8 metara, imamo 18 kabina i možemo primiti 36 gostiju. Njegova vrijednost kreće se oko pet milijuna eura. Ovo je obiteljski posao, na brodu smo ja i mlađi brat, a po potrebu u pomoć uskoči i mater ili moja supruga. Uz Aquamarin, vlasnici smo još jednog kruzera Admirala, kojim upravljaju otac i stariji brat. Otac je glavni u cijelom našem biznisu, on je gazda, a ukupno imamo 16 zaposlenih ljudi, uključujući i nas. Nadam se da će ova godina biti još bolja od 2019., a imamo dosta upita već i za 2024. Malo je sve poskupjelo poput goriva, namirnica, vezova u lukama, ali ‘miša mu’, što je tu je, svima je poskupjelo. Na prvu ovogodišnju turu krenuli smo 17. travnja iz Baške na Krku, vozili smo bicikliste, sudionike svjetske utrke Mountain bike. Naša puna sezona traje 23 tjedana, od sredine travnja do sredine listopada, a dobra je sezona kada je brod pun non- stop”, govori za Navigare kapetan Duje Mladin.

Ivana Kovačić, direktorica Turističke zajednice Grada Krka koji potiče nautički turizam. FOTO: Julio Frangen

Prije početka nove sezone brod treba dobro pripremiti – ‘’ulickati’’, kako kaže Duje. “Brod treba našminkati, mi to radimo tri mjeseca, a netko čak i cijelu zimu. Sve drvo na brodu treba dva puta godišnje izbrusiti i opiturati. Ako treba nešto popraviti, za to dovedemo meštre. Jednom godišnje brod se mora izvaditi na suho da bi se opralo, izbrusilo i opituralo dno. To zna trajati desetak dana. Mi plovimo po cijelom Jadranu, od Opatije do Dubrovnika. Čak znamo otići i do Metkovića i u Krku. Većina naših gostiju su stranci koji dolaze sa svih kontinenata – iz SAD-a, Južne Afrike, Australije, Engleske, nekad zna doći grupa iz Brazila pa čak i Kineza. Sigurnost gostiju nam je na prvom mjestu, ovdje se sve vrti oko gosta, gost je na prvom mjestu i sve radimo da bi se on osjećao sigurno i ugodno”, ističe Duje.

Ivana Matušan, direktorica Turističke zajednice Grada Raba, kaže kako u Rabu postoji niz privezišta koja su u obiteljskom vlasništvu, a polako se pripremaju formirati u jednu novu marinu. FOTO: Julio Frangen

Da su luke postale premale za prihvat velikog broja kruzera koji su izgrađeni u posljednjih deset godina potvrdio je i Duje. “Nas ima puno i luke su postale pretijesne pa nekad ne možemo svi stati u luku koja nam je taj dan u programu krstarenja. Primjerice, kad je hvarska luka puna, a ona prima samo dvadeset brodova, mi moramo kombinirati i promijeniti raspored te odemo na Vis, a na Hvar idemo sutradan. No to zna biti jako komplicirano i teško jer se ne radi samo o promjeni rute, nego i o promjeni programa za goste. Za goste su unaprijed organizirani sadržaji za određeni dan i onda se moraju ponovo usklađivati vodiči, probe vina… Godinama nam obećavaju da će proširiti postojeće i izgraditi nove luke, no od toga do danas nismo ništa vidjeli. I lukama je u interesu da se što više razvedu jer će dolaziti više turista koji će više i potrošiti. Kad dovedemo gosta u Korčulu, Hvar ili Vis, on će tamo pojesti večeru, popit će piće, kupit će vino, maslinovo ulje ili suvenir. Stoga je i njima u interesu na nas što više dođe jer onda svi rade, od Lučke uprave do ugostitelja, a država ubire više PDV-a”, naglasio je Duje Mladin.

‘Kad je hvarska luka puna, a ona prima samo dvadeset brodova, mi moramo kombinirati i promijeniti raspored’, kaže Duje Mladin

Ivana Matušan, direktorica Turističke zajednice Grada Raba, za Navigare kaže kako u Rabu postoji niz privezišta koja su u obiteljskom vlasništvu, koja se polako pripremaju formirati u jednu novu marinu. “To bi nas jako veselilo jer marine s kojima trenutno raspolažemo nisu dostatne za naše nautičare i u njih bi koncesionar trebao dodatno uložiti, modernizirati ih i dati im novi sjaj. Nautičari koji imaju vlastiti plovilo u pravilo to plovilo doživljavaju kao svoj drugi dom te žele da se za njega netko brine kako spada, a privatna obiteljska privezišta upravo to nude. Imamo odlične turiste koji imaju dobru platežnu moć i zaista vole doći na Rab. Nemali broj nautičara odlučio je kupiti ili sagraditi kuću na Rabu, što znači da im se jako sviđa život na Rabu. Sve to pridonosi produljenju turističke sezone na više mjeseci”, istaknula je Ivana Matušan.

Mali brodari ulažu u brodove jer su to radna mjesta ne samo za njih i njihove obitelji – samo obitelj Mladin ima 16 zaposlenih. FOTO: Julio Frangen

Direktorica Turističke zajednice Grada Krka Ivana Kovačić za Navigare ističe kako je Krk već godinama domaćin brojnim krstarenjima na sjevernom dijelu Jadrana. “Imamo izrazito dobru suradnju s turoperatorima koji organiziraju ovaj vid nautičkog turizma. Krstarenja na mini kruzerima su izrazito popularna jer se na kvalitetan način može doživjeti određena destinacija, upoznati njezinu povijesnu i kulturnu baštinu i uživati u vrhunskoj gastronomskoj ponudi. U pred i post sezoni to su uglavnom ture koje uključuju bicikliste i hodače, dakle aktivan oblik odmora. Nautički turizam jako puno znači za Grad Krk i vjerujem da će u idućim godinama još više dobivati na značaju. Tomu naročito doprinosi Marina Punat, ali i sve ostale manje luke na otoku Krku izrazito su atraktivne. Posljednja veća investicija je u luci u Baškoj, koja se također okreće prema nautičkom turizmu”, kazala je Ivana Kovačić.

‘Veliki broj gostiju dolazi na sedmodnevna krstarenja u Hrvatsku i svakoga dana su u drugoj luci’, kaže Sanja Nekić Laginja iz Katarina Linea

Od ukupne flote od 224 mini kruzera njih pedesetak je u godišnjem ili višegodišnjem najmu agencije Katarina Line. “Naša agencija zakupljuje brodove po načelu puno za prazno i garantiramo im poslove tijekom cijele nautičke sezone. Između 50 i 55 mini kruzera svake godine krstari pod zastavom Katarine Line. Prvi polasci ove godine bili su 15. travnja, a završit ćemo 28. listopada. Veliki broj gostiju dolazi na sedmodnevna krstarenja u Hrvatsku i svaki su dan u drugoj luci. U luku dolazimo u ranim popodnevnim satima i gosti izlaze u restorane i kafiće te su veliki potrošači i izvan broda. Prije korone imali smo oko 35 tisuća gostiju, a ove godine nadamo se da ćemo doseći tu brojku. Na krstarenje ide puno mladih ljudi, posebno mladi Australci i Novozelanđani i taj nam se vid nautičkog turizma nakon korone sve više vraća. Na brodove više kategorije, deluxe i deluxe superior, dolaze gosti više platežne moći, a 80 posto gostiju su strani gosti”, kazala je za Navigare voditeljica Odjela krstarenje Sanja Nekić Laginja.

Na brodu s kapetanom Dujom Mladinom radi i njegov mlađi brat, dok otac i stariji brat upravljaju brodom Admiral. FOTO: Julio Frangen