Neka umjetnička djela publika odbacuje jer ih ne razumije – vizija umjetnika često je daleko naprednija od horizonta očekivanja publike, a upravo se to dogodilo i Georgesu Bizetu. Iako je danas jedna od najpopularnijih i najznačajnijih opera, Carmen i njezin tvorac morali su proći dug put do svjetske slave. Danas kultno djelo Georgesa Bizeta prošlo je mnoge kušnje prije nego što ga je uopće dobio priliku postaviti na pozornici. Libreto je, za tadašnja poimanja, bio previše skandalozan da bi bio pušten pred oči publike, a djelo su kritičari proglasili nemoralnim prije nego što su mu dali priliku. No, Bizet je bio uporan i Carmen je 3. ožujka 1875. godine ugledala svjetla reflektora.

Bizetovu viziju nisu dijelili ni glumci; glavnu su ulogu odbile uglavnom sve izvođačice kojima je bila ponuđena. Intendant kazališta s kojim je autor pregovarao pritiskao ga je i tjerao na preispisivanje komada zbog straha od financijske propasti. Uzrok svemu tome bila je kontroverznost opere koja je nastala po istoimenom romanu Prospera Mériméea iz 1845. Adaptacija prati život mlade, lijepe i pomalo divlje djevojke Carmen koja radi u tvornici cigareta u španjolskoj Sevilli kada ju uočava mladi vojnik po imenu Don José. Iako je zaručen za drugu, zaveden je pojavom senzualne Carmen kojoj pomaže pobjeći od policije.