Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u petak je komentirao smjer ruske invazije u Ukrajini kao i pad neidentificirane letjelice u Zagrebu.

O tome kolike su šanse da se sve sad riješi diplomatskim putom Božo Kovačević je rekao:

“Ne vjerujem da će se Putin i Zelenski uskoro sastati. Mislim da je Rusija promijenila ratne ciljeve. Nije uspjela svrgnuti ukrajinski režim i sad radi program masovnog uništenja svega što u Ukrajini postoji, pokušaj istjerivanja stanovništva i nije više jasno koji je cilj Rusije. Nije jasno ni zašto je započeo rat. Zapad je prešutno prihvatio to da Krim nije u sastavu Ukrajine. Rusija je sama priznavajući Doneck i Luhansk i napavši Ukrajinu učinila bespredmetnim drugi Minski sporazum i potegnula pitanje Krima. Na kraju rata morat će se voditi pregovori i iako se Rusija u međuvremenu ne raspadne pregovori će se voditi oko Luhanska i Donecka, s tim što će do tad Ukrajina biti sravnjena sa zemljom, a ruska ekonomija će biti devastirana.”

“Nije bilo dvojbe da je ruska vojska superiorna ukrajinskoj i danas ne možemo sa sigurnošću reći hoće li Rusi vojnim putom osvojiti cijelu Ukrajinu. Kako god završi vojna operacija, jasno je da slijedi mirovni sporazum, a to se moglo i bez rata”, dodao je Kovačević, gostujući u programu N1 Televizije.

Na pitanje što bi sad Putina dovelo za stol, odgovara: “Putina će netko morati uvjeriti da je ostvario uspjeh i pobjedu. Cijeli ovaj rat je po mom mišljenju velika strateška Putinova greška. Glavni interes Amerike bio je primorati Putina da uđe u rat koji će izgubiti, namjestiti mu ruski Vijetnam. Nisu se morali previše truditi, Putin je sam uletio i proizveo situaciju koju su možda Amerikanci htjeli. Mislim da je Putinova greška usporediva s greškom Sadama Huseina i invazijom na Kuvajt.”

Hoće li ovaj rat trajati dugo kao vijetnamski?

Napominje da se nada da ovaj rat neće trajati desetak godina kao vijetnamski:

“Što duže rat traje, to su kobnije posljedice i za Ukrajinu i za Rusiju. Bitna je suradnja s Kinom kojoj je sad važnije američko tržište. Kini su važne američke investicije u kinesku ekonomiju što Rusija ne može nadomjestiti.”

O poziciji Europe rekao je: “EU se u ovih tridesetak godina nije uspjela profilirati kao vjerodostojan igrač, ona je kolateralna žrtva strateškog nadmudrivanja SAD-a i Rusije. EU postaje američki pijun i postaje sve manje relevantna kao međunarodni igrač, a tome je pridonio Putin pokrenuvši rat u Ukrajini. Putin je zato povukao iracionalan potez sa stajališta interesa Rusije.”

Kaže da postoji mogućnost da u Rusiji zbog sankcija dođe do bunta:

“Građani SSSR-a nisu imali drugo iskustvo života i nije ih bilo teško uvjeriti da nešto nije nužno. Dvije generacije Rusa su odrasli u slobodnom svijetu, znaju kako vanjski svijet funkcionira, imaju nekretnine po svijetu, stečene potrošačke navike i mogućnosti. Sad tih mogućnosti neće biti. Usto percepcija o Rusima se mijenja. Na unutarnjem planu to može rezultirati izljevom nezadovoljstva.”

Prokomentirao je i pad letjelice u Zagrebu:

“Pitanje je kakvu to sigurnost jamči NATO ako takva letjelica može preletjeti nekoliko država? Što se tiče činjenica da je uopće poletjela u ovom smjeru, to je zasad enigma, ali to je takav rat u kojem možda nisu svi igrači na terenu pod izravnom kontrolom centra. I jedan civilni zrakoplov je srušen nad Ukrajinom. Kad se tako nešto dogodi, otvorena je mogućnost za brojne takve incidente. To je primjer kako se sukob iz Ukrajine može preliti u druge zemlje, a da to nije nužno namjera bilo ruske bilo ukrajinske vlasti.”

Ukrajina upozorava: Ako nas Bjelorusija napadne, uzvratit ćemo