Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik u Moskvi, bio je gost u programu N1 televizije, gdje je govorio o posjetu Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, kao i o statusu Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.

Podsjetimo, Ursula Von der Leyen, Andrej Plenković i Mark Rutte boravili su u zajedničkom radnom posjetu BiH kako bi političare te zemlje potaknuli na provedbu reformi nužnih da bi Europsko vijeće u ožujku moglo donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora.

Plenković je donio odluku da izbjegne susret s predsjedateljem Predsjedništva BiH Željkom Komšićem kojega Hrvatska ne priznaje kao legitimno izabranog člana državnog vrha te zemlje. Božo Kovačević je rekao da je to politički motiviran potez.

“Ako bismo htjeli inzistirati na dosljednosti u ponašanju Hrvatske onda bismo trebali postaviti pitanja: Priznaje li Hrvatska Daytonski sporazum? Je li aneks četiri Daytonskog sporazuma ustav Bosne i Hercegovine? Ima li po tom ustavu što se tiče vanjske politike najviše nadležnosti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine? Odgovori na ta pitanja su pozitivni. Odbijajući se sastati s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine premijer Andrej Plenković je pokazao da ne poštuje Daytonski sporazum. Budući da je ustav koji definira način izbora članova Predsjedništva dio Daytonskog sporazuma”, rekao je Kovačević za N1 televiziju.

“Izbor Komšića je zakonit, pitanje političkog legitimiteta ostaje otvoreno, ali ne može se reći da je njegov položaj protuustavan”, dodao je analitičar.

FOTO Sastanak u ‘4 sobe gospođe Safije’, Ursula i Rutte nisu htjeli večerati s Čovićem i Plenkovićem

Tekst novog Ustava

Kovačević je istaknuo da je ključni problem u ustavu Bosne i Hercegovine.

“Da bi Bosna i Hercegovina postala punopravni subjekt međunarodnih odnosa, političke snage, legitimni predstavnici etničkih skupina u Bosni i Hercegovini trebaju se dogovoriti oko teksta novog ustava. Čak i ako riješe problem izbornog zakona, načina izbora članova Predsjedništva, kada riješe pitanja ustava sva ostala pitanja će biti sekundarna. Time neće biti riješeno pitanje međunarodnog statusa Bosne i Hercegovine jer ona je protektorat, a to je sve dok se relevantni politički čimbenici ne dogovore o tekstu ustava Bosne i Hercegovine”, objasnio je analitičar.

Kovačević je odgovorio na pitanje je li optimističan oko vremenskog okvira u kojem bi se trebao dogovoriti tekst ustava Bosne i Hercegovine.

“Prošlo je skoro 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a pitanje ustava još nije riješeno. Bilo bi jako dobro da to pitanje bude riješeno prije isteka ove godine jer sve dok je Bosna i Hercegovina protektorat u skladu s aneksom jedan Daytonskog sporazuma Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda svake godine donosi odluku o produženju mandata međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini koje su jamac teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine”, kazao je Kovačević.