Juraj Buzolić, bivši saborski zastupnik HDZ-a tijekom 1990-ih i šef Telekomunikacijskog centra Split, pravomoćno je osuđen u postupku koji se protiv njega vodio zbog prevare dvojice poslovnih partnera iz tvrtke Posebni projekti.

Buzoliću se sudilo zbog kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprave.

Buzolić je dva puta nepravomoćno osuđen na identičnu kaznu od godinu dana zatvora s rokom kušnje od dvije godine, uz obavezu da u godinu dana poslovnim partnerima namiri štetu u iznosu od 160 tisuća eura ako želi izbjeći odlazak u zatvor. Posljednju presudu iz veljače prošle godine sad je potvrdio Visoki kazneni sud odbivši žalbu obrane, piše Dalmatinski portal.

Buzolić se branio da je on bio taj koji je preuzeo cjelokupni rizik poslovanja društva, što je potvrdila i njegova supruga, odvjetnica Zdravka Buzolić, no Visoki kazneni sud uputio je na rješenje Vrhovnog suda, kojim je ukinuta prva presuda, u kojem je navedeno da se dobit trebala dijeliti u omjerima visine udjela u temeljnom kapitalu društva, a eventualni rizici koje je optuženik, kao predsjednik skupštine i direktor društva, preuzeo na sebe, mogli su dovesti do drugačijeg omjera raspodjele dobiti samo ako je to bilo izričito propisano društvenim ugovorom, što ovdje nije bio slučaj.

Neistinitost sadržaja oko isplate dobiti

U presudi stoji da je dug blagajne nastao troškovima poslovanja društva.

‘Visoki kazneni sud smatra kako ni iz jednog personalnog dokaza, suprotno navodima tužitelja, ne proizlazi da je dug blagajne u visini neisplaćene dobiti oštećenicima nastao troškovima poslovanja društva, koji se zbog specifične prirode posla na terenu nisu mogli odgovarajuće knjižiti, kao što ne proizlazi niti dogovor udjeličara o ‘žrtvovanju’ dobiti za zatvaranje duga, niti da su upravo oštećenici plaćali na crno za potrebe društva i tako generirali blagajničko zaduženje, zbog čega se radilo o računovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti.

Isto tako, ocjena je ovog suda kako neosnovano žalitelj smatra da su odnosu na kazneno djelo krivotvorenja službene isprave nije izveden niti jedan dokaz, jer sam optuženik priznaje da je u financijskim izvješćima neistinito navedeno da je dobit raspodijeljena i isplaćena svim članovima društva navođenjem točnih iznosa, o čemu suglasno iskazuju i oštećenici, a daljnje objašnjenje optuženika da je to suštinski istinito jer su oštećenici primali akontaciju dobiti s raznih osnova, ne utječe na neistinitost sadržaja i to da je udjeličarima isplaćena dobit u točno navedenim iznosima’, stoji u presudi Visokog kaznenog suda, piše Dalmatinski portal.