Sud BiH odredio je pritvor od devet mjeseci bivšem pripadniku bošnjačke Armije BiH, koji je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za ratni zločin nad Hrvatima u mjestu Križančevu selu u središnjoj Bosni, jer je pokušao pobjeći u Tursku te je utjecao na zaštićenog svjedoka. 

Kako je izvijestio portal Detektor koji prati procesuiranje ratnih zločina, za bivšeg pripadnika 325. brigade Armije BiH Almira Sarajlića državno Tužiteljstvo BiH je, nakon izricanja prvostupanjske presude, zatražilo određivanje pritvora. U međuvremenu je on pokušao pobjeći u Tursku, a u tome naumu su ga zaustavili granični policajci u Zračnoj luci Sarajevo. Optuženi je vršio i pritisak na zaštićenog svjedoka.

Izvanraspravno vijeće Suda BiH nakon toga je prihvatilo prijedlog Tužiteljstva BiH da se optuženom Sarajliću odredi mjera pritvora najdalje do 21. srpnja 2024. godine ili do nove odluke suda. 

Za što ga se tereti?

Prvostupanjskom presudom bivšeg pripadnika Armije BiH se tereti da je sudjelovao u strijeljanju 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane koji su se prethodno predali u mjestu Križančevu selu, kod Viteza u središnjoj Bosni, 22. prosinca 1993. Zločin u Križančevu selu jedan je od najtežih u hrvatsko-bošnjačkome ratu, a dogodio se samo dan nakon što je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu napustio središnju Bosnu koja je mjesecima bila pod opsadom bošnjačkih snaga.

U napadu Armije BiH na sela Križančevo selo, Šafradin i Dubravica kod Viteza ubijena su 64 Hrvata od čega dvije starije žene.

Teretilo se i druge

Tužiteljstvo je za ovaj zločin i zataškavanje teretilo i zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH Ibrahima Purića, zatim Ibrahima Tarahiju koji je bio zapovjednik III. bataljuna iste brigade, Nijaza Sivru koji je tada bio pomoćnik zapovjednika za sigurnost brigade kao i Rušita Nurkovića koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja 325. brigade Armije BiH.

Uz osuđenog Almira Sarajlića, Tužiteljstvo BiH teretilo je još trojicu njegovih suboraca brigade Šaćira Omanovića, Sadika Omanovića i Kasima Kavazovića. 

Sud BiH međutim, po objašnjenju vijeća, nije mogao bez dvojbe potvrditi da su Purić, Tarahija, Sivro i Nurković znali te da nisu poduzeli mjere kako bi se spriječio zločin ili pak kaznili počinitelji, kao ni da su Šaćir i Sadik Omanović te Kasim Kavazović sudjelovali u samome zločinu.

Nakon presude tužitelj Ivan Matešić koji zastupa optužnicu najavio je kako će se žaliti na odluku prvostupanjskoga vijeća.

Dvadeset godina zatvora bošnjačkom vojniku za strijeljanje Hrvata u središnjoj Bosni – NACIONAL.HR