Bivši šef fonda za obnovu Damir Vanđelić ovoga tjedna osniva udrugu ZRIN, što je njegov prvi konkretan politički potez kojim se namjerava nametnuti kao kandidat za premijera, a udrugu u političkim krugovima već doživljavaju kao buduću vladu u sjeni
Damir Vanđelić, bivši šef Fonda za obnovu i bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine, koji je imao ozbiljnu ambiciju postati hrvatskim premijerom, ovog će tjedna napraviti svoj prvi politički potez. Vanđelić je za četvrtak, 2. lipnja, u prostoru HUB 385 u Petračićevoj ulici u Zagrebu, zakazao predstavljanje svoje neprofitne udruge ZRIN (Znanstveno-razvojna inicijativa) – koja zapravo treba poslužiti kao poligon za predstavljanje njegova političkog programa – ali na jedan posve novi način. Iako navodno na predstavljanje neće biti pozvan nitko od političara, ciljevi udruge bit će itekako politički, a neki njezino osnivanje tumače i kao formiranje svojevrsne “vlade u sjeni”, ali vlade koju će činiti isključivo dokazani stručnjaci i poslovni ljudi koji imaju znanje i stvarno žele dobro Hrvatskoj i koji će predlagati konkretne poteze. Vanđeliću je svojevrsni politički uzor novi slovenski premijer Robert Golob koji je prije ulaska u politiku također bio poznati menadžer i nekadašnji šef Mercatora.
Nacional je još krajem 2021. godine pisao kako Damir Vanđelić ima ambicije preuzeti mjesto premijera i predsjednika HDZ-a te da planira javno progovoriti o svojim saznanjima o zbivanjima u Ini i optužiti premijera Andreja Plenkovića za ogromnu štetu koju je učinio hrvatskim strateškim interesima povezanim s tom kompanijom. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, Vanđelić je smatrao da će šokantni detalji koje će iznijeti dovesti do pada Vlade Andreja Plenkovića.
Međutim, Vanđeliću tada nije dobro “sjelo” to što je Nacional to objavio, a prije svega zato što on još nije bio odlučio o tajmingu i okolnostima svog političkog manevra. Vanđelić je nakon toga u nekim medijskim istupima uistinu napao Plenkovića zbog Ine. U Intervjuu tjedna ‘’Točke na tjedan’’ N1 televizije od 6. veljače ove godine neizravno je optužio Vladu da je pogodovala MOL-u i iznio nekoliko primjera izrazito štetnih odluka – poput odluke o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku, a naveo je i koliko je Ina uistinu devastirana u segmentu istraživanja i razvoja te kako je to došlo na naplatu upravo sada u vrijeme energetske krize.
Vanđelić je u vezi Ine zauzeo vrlo čvrste stavove i uvijek je jasno davao do znanja da je Ina temelj hrvatskog gospodarstva koja se mora braniti od pretenzija mađarskog MOL-a. U intervjuu za Jutarnji list u siječnju prošle godine rekao je:
“Radim neke stvari koje su zahtjevne, opasne, teške. U Inu sam doletio slučajno, i kada sam vidio o čemu se radi, ne puštam. Svjedok sam protiv Sanadera, svjedočio sam na arbitraži u Haagu, na arbitraži u Washingtonu. Svaki put sam svjedočio u interesu Republike Hrvatske, nisam se maknuo ni za centimetar. Domokos Szollár, novi član Nadzornog odbora, jako je neugodno govorio o Hrvatskoj, državnom odvjetništvu i ja sam mu vrlo jasno rekao kako ćemo teško surađivati ako se ne ispriča Hrvatskoj i državnom odvjetništvu. Hrpa je nesretnih ljudi zbog tog mog stava, ali tako ja živim.”
No, po svemu sudeći, Vanđelić ni nakon što ga je premijer Plenković razriješio mjesta predsjednika Nadzornog odbora Ine “nije išao do kraja” i nije rekao sve što zna.
Neki njegovi politički istomišljenici u tom su mu periodu zamjerili upravo to kolebanje, preveliko taktiziranje i kalkuliranje, no osobe bliske Vanđeliću tvrde da je njegovo pravo odlučiti kojim tempom želi ići. A on je odlučio ići polako i studiozno. Jedan od razloga je vjerojatno taj što želi oko sebe okupiti cijeli tim ljudi s kojim će jednog dana moći i politički nastupiti jer je svjestan da mu je najveći nedostatak nepostojanje vlastite stranačke infrastrukture. Zato već mjesecima potajno vrši različite političke konzultacije i okuplja istomišljenike s idejom stvaranja jedne nove političke platforme – ali platforme koja će ponajprije graditi sveobuhvatan program za razvoj Hrvatske.
Iako navodno na predstavljanje neće biti pozvan nitko od političara, ciljevi udruge bit će itekako politički, a u njezinu će radu sudjelovati dokazani stručnjaci i poslovni ljudi koji žele dobro Hrvatskoj
Zbog toga je odlučio da neće odmah osnovati stranku, već udrugu.
Da je riječ o udruzi s otvorenim političkim ciljevima Nacionalu su potvrdili izvori još od ranije upoznati s Vanđelićevim političkim ambicijama. Vanđelić će ZRIN, svoju Znanstveno-razvojnu inicijativu, predstaviti kao neprofitnu udrugu koju čine neovisni stručnjaci iz akademskog i poslovnog svijeta, a naveli su da im je misija da istražuju, formuliraju i predlažu javne politike i njihov učinak na poboljšanje životnih i gospodarskih uvjeta u Republici Hrvatskoj te da potiču njen razvoj.
Već iz tog opisa, ispisanog i na pozivnici koju su primili ljudi akademskog i poslovnog profila, jasno je da će udruga formulirati politike i programe iz sfere “životnih i gospodarskih uvjeta” koje bi trebale potaknuti razvoj Republike Hrvatske. Drugim riječima, ono za što su zadužene državne institucije i ministarstva, to jest vlada u cjelini. Vanđelić će na taj način zapravo svojim programima konkurirati Vladi i nuditi konkretna rješenja za aktualne probleme, najviše iz sfere gospodarstva. Neki njegovi prijatelji skloni su tu Vanđelićevu udrugu i ideju kako ju je on zamislio nazivati i “vladom u sjeni”.
O političkim ambicijama Damira Vanđelića svjedoči i činjenica da je on bio kandidat bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za premijera i ministra gospodarstva u privremenoj, nestranačkoj vladi koju je ona već bila formirala “u sjeni” u vrijeme kad nakon parlamentarnih izbora 2015. godine nitko nije imao većinu i bilo je neizvjesno hoće li doći do novih izbora. Premijer Andrej Plenković s Vanđelićem je pak računao kao sa svojim kandidatom za gradonačelnika Zagreba, no između njih dvojice brzo je “puklo” kad je postalo jasno da Vanđelić ne želi provoditi dugogodišnju HDZ-ovu politiku dogovaranja “ispod stola” s Milanom Bandićem i da mu Plenković i HDZ neće dati odriješene ruke.
Iako je neizravno napao Plenkovića, Vanđelić ni nakon što ga je ovaj razriješio s mjesta predsjednika Nadzornog odbora Ine ‘nije išao do kraja’ i nije rekao sve što zna o Plenkovićevu odnosu prema MOL-u
Nakon što je Vanđelić odustao od kandidature, Mostov kandidat Zvonimir Troskot za HRT je rekao da u Mostu poštuju Vanđelića zbog njegove stručnosti i znanja, pogotovo u financijama i upravljanju velikim sustavima, ali njegovo odustajanje smatraju odličnom vijesti jer im je, ustvrdio je, bio najozbiljniji protukandidat. U političkim kuloarima tvrdilo se da je Vanđelić kasnije i s vodstvom Mosta razgovarao o potencijalnoj mogućnosti da bude njihov kandidat za premijera, ali ti razgovori nisu došli ni blizu konkretizacije.
U intervjuu za tjednik Lider u ožujku prošle godine na pitanje je li nakon odustajanja od kandidature za gradonačelnika Zagreba završio i s politikom ili ga načelno i dalje zanima takav angažman, Vanđelić je odgovorio:
“Ne, nisam gotov s politikom jer nisam zadovoljan sa stanjem općenito.”
Damir Vanđelić figurirao je za jednog od najistaknutijih menadžera u Hrvatskoj. Studirao je strojarstvo i brodogradnju, za što je osvojio Rektorovu nagradu, a zatim magistrirao strojarstvo i završio MBA studij marketinga i financija na University of Liverpool. Karijeru je započeo u Plivi, gdje je imao stipendiju još od druge godine fakulteta. Između fakulteta i poslovne karijere zadesio ga je Domovinski rat, kao dragovoljac priključio se obrani Hrvatske, ali je već 12. rujna 1991. zarobljen kod Hrvatske Kostajnice pa je šest mjeseci proveo u zarobljeničkom logoru gdje je prošao torturu i mučenje.
Nakon ratnog iskustva vratio se u Plivu, ali je iz te tvrtke gdje je ukupno proveo šest godina otišao krajem 90-ih, nakon što je prijavio određene nepravilnosti. Nakon toga je dobio posao direktora korporativnih investicija za centralnu Europu u tvrtki Interbrew, najvećoj pivarskoj grupaciji na svijetu koja danas nosi naziv AB InBev.
Najvećem dijelu javnosti najprepoznatljiviji je bio kao član Uprave Adris grupe gdje je od 2004. do 2016. godine bio direktor investicija i tijekom tih devet godina upravljao investicijama od 4 milijarde kuna, a osim toga bio je i direktor Tvornice duhana Zagreb, nakon što ju je preuzeo Adris. S Antom Vlahovićem, najvećim vlasnikom Adris Grupe, razišao se u ne baš idiličnim odnosima. Od 2016. do 2019. bio je predsjednik uprave Croatia osiguranja. U njegovu mandatu Croatia osiguranje dobilo je nagradu Zlatna kuna za rezultate poslovanja u 2017. godini. Osim toga, Vanđelić je bio i predsjednik Nadzornog odbora Ine, predsjednik Savjeta HANFA-e i član Vijeća za domovinsku sigurnost.
Kao šef Fonda za obnovu nije mogao previše napraviti, a za to je optuživao Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine iz vremena dok ga je još vodio ministar Darko Horvat.
Vanđelić već mjesecima potajno vrši različite političke konzultacije i okuplja istomišljenike s idejom stvaranja jedne nove političke platforme – ali platforme koja će ponajprije graditi program za razvoj RH
Vanđelić je osim pripremama za političku karijeru najviše posvećen svom istarskom imanju Vanđelić i OPG-u nazvanom Nono Remiđo na kojem proizvodi maslinove ulje i različite vrste voća. Kako je pisao Jutarnji list, zemljište pored njegova imanja u vlasništvu je M SAN grupe s kojom i poslovno surađuje. Tu su činjenicu neki njegovi bivši kolege iz Adrisa pokušali iskoristiti protiv njega.
Isto kao i vjerojatnost da ga je predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, u vrijeme kad ga je pozvala da bude “premijer u sjeni”, predložio bivši glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić. U razgovoru za Jutarnji list u siječnju prošle godine nije želio otkriti imena ljudi koji su ga pozvali u tu Vladu, objasnivši to ovako:
“Ne družim se s time ljudima, ne spadamo u isti milje, čak o mnogim stvarima nemamo isto mišljenje i ne želim biti etiketiran na pogrešan način.”
‘Zmaj od sv. Eufemije’ Damir Vanđelić zauzima istaknuto mjesto u Družbi ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’
Ime Damira Vanđelića spominje se i u kontekstu udruženja Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Njihovo je “starodrevno zmajsko geslo”: “Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću!” Odnosno, na latinskom, “Pro aris et focis, Deo propitio!”
Vanđelić je među vodećim ljudima Družbe, a mandat mu traje do 2026. godine. Kako se navodi na njihovoj internetskoj stranici, radom Družbe upravlja Meštarski zbor XVI. saziva koji je biran na redovitom i izbornom sijelu Glavnoga zbora Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” 5. lipnja (prvi krug) i 3. srpnja 2021. godine (drugi krug). Zbor je izabran na mandat od pet godina.
Među ljudima koji obnašaju “meštarske časti i dužnosti u deveteročlanom Meštarskome zboru” navedeni su, primjerice, Veliki meštar Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Meštar protonotar: Drago Žagar, Zmaj Otočki III., Meštar zmajskih stolova: Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina, Meštar gospodarstva i kaštelan Ozlja: Damir Vanđelić, Zmaj od Sv. Eufemije i drugi.
Da je Vanđelić uistinu aktivan u tom udruženju svjedoče i fotografije od prije nekoliko godina, ali i novija objava s portala Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” od 28. travnja ove godine u kojoj se navodi:
“Svečanom sjednicom na Starom gradu Ozlju 28. travnja 2022. godine obilježen je Dan Grada Ozlja. Svečanoj sjednici prethodila je sveta misa u crkvi Svetog Vida, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika palim braniteljima i u Starom gradu Ozlju. Pored mnogih osoba iz javnog i političkog života, sjednici su nazočili i predstavnici Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. U ime i po ovlasti Velikog meštra Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, svečanoj sjednici nazočio je pročelnik Zmajskog stola u Karlovcu Mladen Kuka, Zmaj Abesinski II. i Meštar kaštelan Damir Vanđelić, Zmaj od Svete Eufemije.”
Inače, mediji ovu Družbu opisuju kao “drevnu i tajnovitu organizaciju” osnovanu još 1408. godine, kada se zvala Red zmajskih vitezova i u svoje redove primala isključivo plemiće. Današnji oblik Društva utemeljen je početkom 20. stoljeća. Za sebe kažu da im je zadaća ‘’njegovanje i promicanje iskonskoga hrvatskog značenja te etičkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda, po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda kao i promicanje hrvatskih narodnih običaja, svetinja, pravnih shvaćanja, izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja’’.
Na njihovim stranicama stoji i sljedeći podatak: “Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, tradicionalno je hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna udruga, osnovana u Zagrebu 16. studenoga 1905. godine. Družbu su osnovali Emilije Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st., Prazmaj Klokočki I., radi okupljanja svih hrvatskih ljudi pripravnih za djelovanje pod stijegom prijateljstva, bratstva i sloge u zajedništvu i jedinstvu hrvatskoga naroda. Družba je bila prva kulturna udruga u Hrvata koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkoga režima zabranile i raspustile 4. ožujka 1946. godine te konfiscirale njezinu cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu. Družba je obnovljena u Zagrebu 23. lipnja 1990. godine te je bila prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske. Družba je danas pravna osoba upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pod brojem 00000113, od 22. siječnja 1998. godine.”
Sjedište Družbe je u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, na adresi Kamenita ulica br. 3.
Komentari