Vladimir Putin je “radikalno racionalan” vođa koji se kladi da će se zapadne zemlje umoriti od podupiranja Ukrajine i dogovoriti pregovarački kraj sukoba koji će biti povoljan za Rusiju, rekao je bivši francuski predsjednik François Hollande za POLITICO.

Hollande, koji je bio na toj dužnosti od 2012. do 2017., ima mnogo iskustava iz prve ruke s Putinom. Vodio je pregovore s ruskim čelnikom, zajedno s bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, u okviru takozvanog Normandijskog formata 2014. nakon što je Moskva anektirala Krim od Ukrajine i podržala proruske separatiste u regiji Donbas.

Ali ti napori u dijalogu pokazali su se besplodnim, razotkrivajući Putina kao vođu koji razumije samo snagu i bacajući sumnju na sve kasnije pokušaje pregovora – uključujući kontroverzni solo pokušaj koji je predvodio trenutni francuski predsjednik Emmanuel Macron, rekao je Hollande.

“Putin je radikalno racionalna osoba, ili pragmatično radikalna osoba, kako želite”, rekao je bivši francuski čelnik, upitan bi li Putin mogao pokušati proširiti sukob izvan Ukrajine. “On ima vlastito razmišljanje i u tom okviru spreman je upotrijebiti silu. On jedino može razumjeti dinamiku moći koju mi ​​možemo postaviti protiv njega”, dodao je.

Uoči jednogodišnje obljetnice ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 24. veljače, Hollande je dodao da će Putin nastojati konsolidirati svoje uspjehe kako bi stabilizirao sukob, nadajući se da će se javno mnijenje umoriti i da će se Europljani bojati eskalacije kako bi  u toj fazi otvorio mogućnost pregovora.

Ali za razliku od vremena kada je on bio na vlasti i kada su Pariz i Berlin vodili razgovore s Putinom, ovaj put će posao posredovanja vjerojatno pasti na Tursku ili Kinu – “što neće biti umirujuće ni za koga”, smatra Hollande.

Macron, koji je bio Hollandeov ministar gospodarstva prije nego što je napustio njegovu vladu i osvojio mjesto predsjednika 2017., okušao se u diplomaciji s Rusijom, održavši brojne razgovore jedan na jedan s Putinom prije i nakon njegove invazije na Ukrajinu .

Ti razgovori nisu dali nikakve jasne rezultate, što je izazvalo kritike Ukrajine i istočnih Europljana koji su se također usprotivili Macronu rekavši da će Rusija zahtijevati “sigurnosna jamstva” nakon što rat završi.

Hollande je prestao kritizirati svog nasljednika zbog pristupa Putinu. “Imalo je smisla razgovarati s Putinom prije invazije kako bismo ga lišili bilo kakvih argumenata ili izgovora”, rekao je Hollande. “Ali nakon kratkog razdoblja neizvjesnostinakon invazije, pitanje o korisnosti dijalogaje nažalost riješeno” , dodao je.

Frustracija vodstvom Francuske i Njemačke, ili nedostatak istog, tijekom ukrajinskog rata pojačala je argumente da se moć u Europi seli na istok u ruke zemalja poput Poljske, koje su bile najiskrenije u podršci Ukrajini.

Ali Hollanda to nije uvjerilo, tvrdeći da sjeverne i istočne zemlje pristaju na vlastitu odgovornost u odnosu na SAD. “Ove zemlje, u biti baltičke, skandinavske, su vezane za Sjedinjene Države. One američku zaštitu vide kao štit”, zaključuje.

“Sve do danas predsjednik SAD-a Joe Biden pokazao je uzornu solidarnost i savršeno ispunio svoju ulogu u transatlantskom savezu. Ali sutra, s drugačijim američkim predsjednikom i više izolacionističkim Kongresom, ili barem manje zainteresiranim za potrošnju, hoće li Sjedinjene Države imati isti stav?”, pita se Hollande.

“Moramo uvjeriti naše partnere da se Europska unija sastoji od načela i političkih vrijednosti. Ne bismo trebali odstupiti od njih, ali partnerstvo također može ponuditi dragocjena i čvrsta sigurnosna jamstva”, dodao je Hollande.

Bacanje sjene

Hollande je bio jedan od najnepopularnijih francuskih predsjednika dok je bio na dužnosti, s niskim jednoznamenkastim ocjenama. No doživio je nešto poput oživljavanja otkako je napustio Elysée i sada je drugi najpopularniji političar u zemlji iza bivšeg premijera Edouarda Philippea, pet mjesta ispred Macrona — u skladu s izrekom da Francuzi više vole svoje vođe kad su izvan ureda.

Njegovo vrijeme na dužnosti bilo je prožeto krizama. Osim neuspjele diplomacije oko Ukrajine, Hollande je predvodio odgovor Francuske na niz terorističkih napada, predsjedavao je europskom dužničkom krizom s Merkel i suočio se s velikim uličnim prosvjedima protiv reformi rada.

Što se tiče te posljednje točke, Macron sada osjeća žar koji je Hollande osjećao tijekom posljednjih mjeseci svog predsjedništva. Više od milijun francuskih građana pridružilo se marševima protiv planirane reforme mirovinskog sustava, a planirani su i daljnji štrajkovi. Hollande je kritizirao reformske planove, kojima bi se dob za odlazak u mirovinu podigla na 64 godine, kao loše planirane.

“Je li predsjednik izabrao pravo vrijeme? S obzirom na niz kriza i povećanu inflaciju, Francuzi se žele umiriti. Je li Vlada predložila pravu reformu? Ni ja ne mislim tako – to se smatra nepravednim i brutalnim. Ali sada kada je parlamentarni proces pokrenut, izvršna će vlast morati postići kompromis ili riskirati da ide do kraja i podigne razinu bijesa”, kaže Hollande.

Značajna razlika između njega i Macrona je kvaliteta francusko-njemačkog odnosa. Dok su se Hollande i Merkel trudili pokazati oblik političkog prijateljstva, dvije su strane bile u očitom sukobu pod Macronom – što je dovelo do pažljivo sročenog upozorenja bivšeg vrhovnog zapovjednika.

“U ovim trenucima kada se sve redefinira, francusko-njemački par je neizostavna jezgra koja osigurava koheziju EU. Ali treba redefinirati doprinose obiju strana i postaviti nove ciljeve — uključujući europsku obranu”, rekao je Hollande.

“Ne radi se o tome da se češće viđamo, ili da govorimo jasnije, nego o uzimanju nove situacije u obzir, jer ako se taj posao ne obavi, i ako taj politički temelj nije siguran, i ako nesporazumi potraju, to nije samo bilateralni nesporazum između Francuske i Njemačke koji ćemo imati, već će Europska unija biti u zastoju”, rekao je, dodajući da se “nada” da je nedavni francusko-njemački summit “razjasnio nesporazume”.

Socijalistički vođa također je imao nekoliko biranih riječi za Macrona u vezi s načinom na koji pokušava okupiti Europljane oko snažnog odgovora na Bidenov Zakon o smanjenju inflacije (IRA), koji nudi velike subvencije američkoj zelenoj industriji. Nekoliko zemalja EU-a istupilo je protiv planova, koje je zagovarao Pariz, da se stvori “Buy European Act” i prikupi novi novac za potporu industrijama EU-a.

Tijekom zajedničke konferencije za novinare u ponedjeljak, Macron i nizozemski premijer Mark Rutte složili su se da se ne slažu oko odgovora EU-a.

“Što se tiče IRA-e, Francuska otkriva da su njeni partneri većinom liberalne vlade. Kad kažete Nizozemcima ili Skandinavcima da čuju za izravnu pomoć za tvrtke, oni čuju nešto što je protivno ne samo duhu, već i slovu ugovora”, rekao je Hollande.