Nedavnom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zagrebu od 27. listopada 2023. koja je u posjedu Nacionala utvrđeno je da se profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Predrag Marković, a od 4. listopada prošle godine i predsjednik Velikog vijeća reprezentativnog Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO), neosnovano prikazivao žrtvom navodne diskriminacije zbog svog sindikalnog djelovanja. Barem je tako zaključeno ovom presudom Općinskog suda u Zagrebu, a povodom profesorove tužbe u radnom sporu, svjedočeći usput o još jednom sukobu u akademskoj zajednici. I ovaj put jedan od sudionika bilo je navodno i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora iz akademske zajednice, u ovom je slučaju podržavalo profesora Markovića u njegovu sukobu s bivšom upravom Sveučilišta na čelu s rektorom Damirom Borasom.

Profesor Marković tužio je još 26. ožujka 2019. godine Sveučilište u Zagrebu i poimence bivšeg rektora Borasa da je bio žrtva njihove navodne opstrukcije u napredovanju u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, a sve navodno baš zbog njegove sindikalne aktivnosti. Unatoč toj, kako je tvrdio u tužbi, opstrukciji Sveučilišta i rektora Borasa, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora bliskih Filozofskom fakultetu, profesor Marković u međuvremenu ostvario je nepripadajuću materijalnu korist i uspon u vlastitoj sindikalnoj karijeri u Nezavisnom sindikatu znanosti i obrazovanja. Taj je sindikat sve do umirovljenja činio vrlo vidljivim njihov dugogodišnji neupitni šef Vilim Ribić. Ribić je bio predsjednik Nezavisnog sindikata od 1990. do 1993. Potom je bio predsjednik Velikog vijeća sindikata u sedam mandata sve do 2018., a upravo to u listopadu prošle godine postao je profesor Predrag Marković s Katedre za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

‘Općinskom državnom odvjetništvu podnesena je i kaznena prijava zbog nezakonitog statusa izvanrednog profesora Predraga Markovića u Registru zaposlenih u javnom sektoru’, tvrdi Nacionalov izvor iz akademskih krugova. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Prema Nacionalovim izvorima, profesor Marković je navodno primao i nepripadajuću plaću višu za 400 eura, a predviđenu za redovitog profesora iako je on formalno, prema Nacionalovim izvorima, bio u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora, pa onda i za tih 400 eura nižom plaćom. Evo objašnjenja jednog od Nacionalovih izvora kako se u tu zamršenu priču uplelo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nacional je u posjedu i dviju predstavki koje je Sveučilište u Zagrebu podnijelo nadležnim tijelima u svezi s unošenjem lažnih podataka na Filozofskom fakultetu u Registar zaposlenih u javnom sektoru. „Državnom inspektoratu Republike Hrvatske podnesen je zahtjev za provjeru radno pravnog statusa izvanrednog profesora Predraga Markovića u Registru zaposlenih u javnom sektoru. Općinskom državnom odvjetništvu podnesena je i kaznena prijava zbog nezakonitog statusa izvanrednog profesora Predraga Markovića u Registru zaposlenih u javnom sektoru. Počinjeno djelo u prijavi je okarakterizirano kao krivotvorenje službene isprave, kažnjivo po članku 279. st. 1-2. Kaznenog zakona, kao i prijevara radi stjecanja nepripadne materijalne koristi, kažnjivo po članku 236. Kaznenog zakona“, objašnjava jedan od Nacionalovih sugovornika.

I dodaje: „U prijavi Općinskom državnom odvjetništvu citirani su odgovarajući članci Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i članci Statuta Sveučilišta iz kojih proizlazi da izbor u zvanje redovitog profesora postaje pravovaljano potvrdom na Senatu sveučilišta, a što se nije bilo dogodilo. U toj prijavi se napominje da ‘prije toga pristupnik u postupku izbora ne smije koristiti naslov redovitog profesora niti bilo kakva statusna ili materijalna prava koja pripadaju redovitom profesoru.’ Prijava je podnesena protiv Predraga Markovića, koji je koristio pravo koje mu po zakonu ne pripada, ali i protiv osoba koje su mu omogućile korištenje nepripadnog prava s materijalnim posljedicama. To je na prvom mjestu tadašnji dekan Miljenko Jurković, koji je izdao nalog za unošenje lažnih podataka u Registar zaposlenih u javnom sektoru. Ali odgovoran je bio i ministar Radovan Fuchs i državni tajnik za visoko obrazovanje Ivica Šušak, jer su navodno odobrili tu malverzaciju“.

U prijavi je ta odgovornost i jasno precizirana: „Odgovornost za svjesno kršenje propisa s materijalnim posljedicama snosi dekan Filozofskog fakulteta kao i odgovorne osobe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, državni tajnik zadužen za visoko obrazovanje i sam ministar, bez čijeg dosluha ovu malverzaciju ne bi bilo moguće provesti. Na takav zaključak upućuje Nalog za promjenu koeficijenta radnog mjesta od 1. rujna 2021. (Klasa: 034-10/21-01/5; Urbroj: 3804-850-21-4) koji je o.d. dekana Filozofskog fakulteta dao Kadrovskoj službi Filozofskog fakulteta. U Nalogu doslovce stoji: ‘Navedeno radno mjesto nema potvrdu Senata Sveučilišta u Zagrebu, ali je dobilo odobrenje za financiranje od Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: 602-04/21-04/00213, URBROJ: 533-04-21-0002 od 6. srpnja 2021.’“

Pitali smo i bivšeg prorektora Antu Čovića kao odgovornu osobu iz prošlog saziva Rektorata o ishodima i očekivanjima u vezi s tim prijavama koje je Sveučilište podnijelo. „Neman konkretnih saznanja o učincima podnesenih prijava. Pretpostavljam da je Državni inspektorat obavio svoju zadaću. U pogledu Državnog odvjetništva imam dovoljno razloga za skepsu. Ali svejedno sam optimist. Uvjeren sam da će jednog dana kada otpadne hadezeovski teflon kojim je aktualni ministar obložen, biti kumulativno aktualizirane i preispitane brojne kaznene prijave koje su podnesene zbog njegovih malverzacija. Ako ne prije, tada će među ostalim biti rasvijetljen i nadam se sankcioniran ortački dosluh između ministra i njegova pobočnika Miljenka Jurkovića, moćnog gazde Filozofskog fakulteta, s druge strane. Iz tog dosluha proizišle su i druge nepropisne intervencije u Registar zaposlenih u javnom sektoru u Centralni obračun plaća“, rekao je.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s Radovanom Fuchsom, podržavalo je Markovićeve optužbe protiv bivše uprave Sveučilišta u Zagrebu. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Bivši prorektor Čović opisao je i jedan drugi slučaj nepropisnog interveniranja u Registar zaposlenih koji je izveden po istom obrascu: „Tako je jednoj profesorici, koja je po zakonu trebala biti umirovljena 30. rujna 2021., produljen radni odnos nepropisnim unošenjem podataka u Centralni obračun plaća. Postoji pisani dokaz da je i ovu malverzaciju proveo o.d. dekana Miljenko Jurković prema naputku koji je došao s adrese Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Simptomatično je da je na ovaj kriminogeni naputak o.d. ravnatelja Uprave za visoko obrazovanje Ivica Šušak ‘zaboravio’ staviti potpis. Po sebi se razumije da se državni tajnik ne bi upuštao u ovu avanturu bez odobrenja ili možda čak poticaja ministra Fuchsa. Državni inspektorat u ovom je predmetu utvrdio prekršaj i podnio optužni prijedlog. Općinski prekršajni sud u Zagrebu donio je osuđujuću presudu za Miljenka Jurkovića i fakultet. Međutim, postupak još nije okončan i trenutno se nalazi u fazi rješavanja žalbe na Visokom prekršajnom sudu.“

Ovom prvostupanjskom presudom demantirano je da je po osnovi sindikalnog članstva i sindikalnog djelovanja profesor Predrag Marković bio izložen opstrukciji u napredovanju za redovitog profesora, pa je njegov slučaj sada postao opterećenje i za Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u kojem baš on obnaša čelnu dužnost u glavnom upravnom tijelu sindikata – Velikom vijeću. Ni ovaj u nizu kompromitirajućih slučaju u akademskoj zajednici, kako tvrde Nacionalovi izvori, nije prošao bez značajne uloge i ministra Radovana Fuchsa preko ljudi iz njegova Ministarstva znanosti i obrazovanja.

‘Miljenko Jurković ponudio je rektoru Damiru Borasu (na fotografiji) aranžman prema kojem Marković povlači tužbu ako Sveučilište potvrdi njegov izbor’, rekao je Ante Čović, bivši prorektor. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

O Vilimu Ribiću je na portalu Index pisao novinar Ilko Ćimić. Tako je 9. veljače 2021. na Indexu objelodanio da Ribić, tadašnji glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti, „posjeduje novoizgrađenu kuću u zagrebačkom naselju Gornje Vrapče, koju je kupio za 90 tisuća eura. Iako posjeduje kuću već pet godina, Ribić gotovo u svakom medijskom nastupu naglašava da je podstanar u sindikalnom stanu u centru Zagreba, u Kosirnikovoj ulici“. No Ribić nije ostao bez odgovora i u svom zahtjevu za ispravkom udvostručio je cijenu kupljene kuće, navodeći da ju je platio 180.000, a ne 90.000 eura.

„Ova je presuda Općinskog suda u Zagrebu neugodan udarac i Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja jer se njome u mnogo težem obliku reprizira afera u kojoj je prije tri godine tadašnji predsjednik Velikoga vijeća Igor Radeka bio prisiljen odstupiti s dužnosti nakon što je bio uhvaćen u laži o visini honorara koje je kao vanjski suradnik inkasirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu“, kaže jedan od članova sindikata s Filozofskog fakulteta kojeg smo zamolili da komentira presudu Općinskog radnog suda. Na Facebook stranici Filozofski bez cenzure 22. rujna 2020. bio je objavljen i podatak da je Igor Radeka kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u ljetnom semestru 2019/2020. zaradio 80.000 kuna. Podatak je sutradan na službenoj Facebook stranici NSZVO-a demantiran rezolutnom tvrdnjom da „Radeka nije primio ni kune od navedenih 80.000 o kojima se govori“.

Zatim je portal Filozofski bez cenzure 4. listopada 2020. objavio novi podatak da je Radeka prethodne 2019. ostvario honorar u iznosu od 74.810 kuna. To bi značilo da je u dvije navedene godine kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu ukupno zaradio 154.810 kuna. Na to je NSZVO 6. listopada 2020. službeno reagirao priopćenjem u kojem su navodi o primljenim iznosima na Filozofskom fakultetu demantirani kao „bezumne optužbe opskurnog portala“. Međutim, ubrzo se ispostavilo da su demantirani podaci bili točni, što je rezultiralo i ostavkom Igora Radeke na mjesto predsjednika Velikog vijeća. Put od otkrivanja prijevare do davanja ostavke objasnio je Ribić u svom osvrtu pod naslovom „Dirljiva Universitasova briga o vanjskoj suradnji“. Osvrt je objavljen 18. prosinca 2020. kao reakcija na članak „Metastaza sindikalne laži“ koji je sveučilišni list Universitas objavio u studenome 2020. Bio je to drugi članak u kojem se Universitas bavio temom „sindikalnog tezgarenja“ Igora Radeke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

„Nema dvojbe, Igor Radeka nas nije točno i cjelovito informirao. To je glavni razlog zašto je dao ostavku, koju je velika većina članova Velikog vijeća u svojim diskusijama očekivala, a neki i izričito tražili. Deset dana prije sjednice Velikog vijeća, i to odmah čim je tekst objavljen, tri čelna čovjeka Sindikata imala su hitan sastanak s Radekom, koji ih je uvjerio da podatak o novčanom iznosu koji je primio za vanjsku suradnju na Filozofskom fakultetu za 2019. godinu, a koji je objavljen u Universitasu, nije točan. Sjećamo se njegove rečenice: ‘Mogao bih previdjeti 700 kuna na računu, ali iznos od 50 tisuća ne bih.’ Prihvativši s olakšanjem obrazloženje, članovi Predsjedništva su ipak za svaki slučaj od njega tražili da to provjeri i da ih informira. Tek nakon sedam dana dobili su odgovor da je podatak u Universitasu ipak bio točan, s obrazloženjem da on jednostavno o svojim računima ne stigne voditi brigu, da se previše oslonio na svoje sjećanje“, napisao je Ribić. Na kraju je zaključio kako je Radekin glavni grijeh bio „politički i sastoji se u tome što nas je uveo u obranu nečega što nije bilo istinito“.

„Presuda Općinskog radnog suda pokazala je da je Predrag Marković učinio isto što i Igor Radeka prije tri godine. Doveo je sindikat u situaciju da brani nešto što nije istinito. Presudom je utvrđeno da nije istina da bi Predrag Marković u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora bio od strane Sveučilišta u Zagrebu i rektora Damira Borasa diskriminiran po osnovi sindikalnog članstva i sindikalnog djelovanja. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja žestoko je stao u obranu Predraga Markovića od nepostojeće diskriminacije kao što je sada potvrđeno sudskom presudom“, tvrdi ovaj Nacionalov sugovornik.

Sindikalni sugovornik Nacionala s Filozofskog fakulteta tvrdi da je zaposlenicima na Filozofskom fakultetu bilo jasno da nije bilo diskriminacije na Sveučilištu u odnosu na postupak potvrđivanja izbora Predraga Markovića u zvanje redovitog profesora. „Ali nikome nije bilo jasno zašto su uprava Fakulteta i kandidat inzistirali da se postupak potvrđivanja provede bez otklanjanja propusta u prethodnom izbornom postupku. Tim više što su ti propusti bili očigledni i elementarni“, pojašnjava ovaj Nacionalov izvor. Nadalje tvrdi da su zaposlenici na Filozofskom fakultetu upoznati s činjenicom da je Predrag Marković kao izvanredni profesor primao plaću redovitog profesora prije nego što je i formalno imenovan u to zvanje. Pretpostavlja se da u sindikalnoj središnjici o tome pojma nemaju. Inače, po njima, ne bi bio izabran za predsjednika Velikog vijeća. „Ovako se Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja doveo u nezavidnu situaciju, jer će sada kada stvari isplivaju na vidjelo morati postupiti kao i u slučaju Radeke. Ne mogu zamisliti da bi sindikat na sebe preuzeo Markovićeve hipoteke lažiranja diskriminacije i uzurpiranja prava na plaću redovitog profesora“, tvrdi jedan od Nacionalovih sugovornika.

Nacionalov izvor s Filozofskog fakulteta u razgovoru se osvrnuo i na ulogu profesora Miljenka Jurkovića u uvođenju profesora Predraga Marković u nepripadajući viši platni razred u vrijeme kada je bio obnašatelj dužnosti dekana Filozofskog fakulteta. Prema njegovim riječima, profesor Jurković na Filozofskom fakultetu ima ulogu sive eminencije i presudan utjecaj na sve važne odluke koje se donose na fakultetu, premda nije na čelnoj poziciji dekana. Miljenko Jurković bio je imenovan za obnašatelja dužnosti dekana 16. veljače 2021. „Nakon što je izabran dekan Domagoj Tončinić 17. studenoga 2021. stupio na dužnost, Jurković je postao prodekan zadužen za poslovanje. S obzirom na to da je napunio 65 godina života, prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti trebao je 30. rujna ove godine otići u mirovinu. Zakon dopušta da osobe s navršenih 65 godina života nastave s radom, ali samo ako se sredstva za njihove plaće osiguraju iz vlastitih sredstva fakulteta“, objašnjava Nacionalov izvor.

Na kraju uz tvrdnju da na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji „nezadovoljstvo zbog zakulisnog upravljanja fakultetom profesora Jurkovića s pozicije prodekana’’, on i upozorava: „Sada se to nezadovoljstvo počinje i javno artikulirati. Zaposlenici su primijetili da je Jurković nastavio obavljati poslove prodekana iako nema suvislog objašnjenja o njegovu eventualnom nastavku radnog odnosa. Nakon sjednice Vijeća za poslijediplomske studije 3. listopada, koju je vodio prodekan Jurković, profesor Hrvoje Gračanin javno je postavio pitanje legalnosti sjednice s obzirom na nejasni radni status prodekana“. I zaključno postavlja pitanje: „Može li se pretpostaviti da će Miljenko Jurković u dogovoru s čelnicima Ministarstva znanosti pronaći neko kreativno rješenje za svoj radni status?’’ Nacional je uputio niz upita dekanu Filozofskog fakulteta Domagoju Tončiniću, ali do zaključenja broja nismo primili odgovore.

Gluhi telefon: Nacional pita jedno, a Fuchsovo ministarstvo odgovara drugo

I ovaj put odgovore na postavljena konkretna pitanja Nacional nije dobio od ministra Radovana Fuchsa o presudi Općinskog suda u Zagrebu na tužbu profesora Predraga Markovića. Nije poslao na uvid ni dokument koji smo zatražili, a sadrži navodno kompromitirajuće činjenice po Ministarstvo znanosti i obrazovanja vezano za slučaj Predraga Markovića naveden u zadnjem pitanju. U nastavku donosima pitanja postavljena ministru Fuchsu, kao i odgovor koji smo dobili od Ministarstva znanosti obrazovanja.

“Poštovani ministre Fuchs, prvostupanjskom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu od 27. listopada 2023. odbijen je tužbeni zahtjev Predraga Markovića, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu protiv Sveučilišta u Zagrebu i rektora Sveučilišta Damira Borasa da bi povrijedili njegovo pravo na jednako postupanje u postupku potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Ova presuda aktualizirala je nepropisno unošenje Predraga Markovića u Registar zaposlenih u javnom sektoru i u COP u zvanju redovitog profesora bez obavljenog izbora u to zvanje, čime je od srpnja 2021. počeo ostvarivati nepripadnu materijalnu korist. Nepropisni unos u Registar zaposlenih u javnom sektoru i u COP obavljen je na temelju Naloga za promjenu koeficijenta koji je kadrovskoj službi Filozofskog fakulteta 1. rujna 2021. u pisanom obliku izdao o. d. dekana Miljenko Jurković.

U Nalogu o.d. dekana eksplicitno stoji: ‘Navedeno radno mjesto nema potvrdu Senata Sveučilišta u Zagrebu, ali je dobilo odobrenje za financiranje od Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: 602-04/21-04/00213, URBROJ: 533-04-21-0002 od 6. srpnja 2021. godine’.

Ljubazno molimo da za potrebe medijske obrade slučaja odgovorite na sljedeća pitanja:

1) Je li točan navod o. d. dekana Miljenka Jurkovića da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo unos Predraga Markovića u statusu redovitog profesora u Registar zaposlenih u javnom sektoru i u COP bez obavljenog izbora u to zvanje?

2) Ako je navod točan, molio bih da navedete razloge za izdavanje takvog odobrenja.

3) Postoji li još neki slučaj da je netko unesen u Registar i COP bez obavljenog izbora u određeno zvanje?

4) Molimo da nam dostavite dokument odobrenja od 6. srpnja 2021., na koji se u Nalogu poziva o. d. dekana Filozofskog fakulteta (KLASA: 602-04/21-04/00213, URBROJ: 533-04-21-0002).”

Odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja

“Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaprimilo je 24. svibnja 2021. godine godišnji Plan potreba za napredovanje postojećih zaposlenika i novim radnim mjestima za 2021. godinu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u skladu odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (Narodne novine, broj 135/2020), izdalo prethodnu suglasnost od 6. srpnja 2021. godine, ali samo na dio traženih promjena.

U sklopu navedenog dokumenta nalazi se više suglasnosti za pokretanja postupka izbora na više radno mjesto redovitog profesora, a spomenute suglasnosti odnose na pokretanje izbora, odnosno kasnije financiranje razlike koeficijenata ukoliko visoko učilište provede i potvrdi izbor u više zvanje, a ne na provođenje i potvrđivanje izbora u zvanje kojeg provodi visoko učilište. U skladu s tada važećim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodilo je Sveučilište, odnosno sastavnica Sveučilišta sukladno statutu i uz odgovarajuću primjenu članaka 35. i 36. istoga Zakona, na temelju javnog natječaja. U skladu s navedenim, molimo vas da se za detalje oko izbora pojedinih djelatnika nekog visokog učilišta obratite visokom učilištu koje je izbor provodilo budući da čelnici visokih učilišta unosom promjena za pojedine djelatnike garantiraju ispravnost i točnost podataka i dokumentacije.”

Bivši prorektor: ‘Predrag Marković je nezakonito unesen kao redoviti profesor’

Navode iz presude za Nacional je komentirao i profesor Ante Čović, u to vrijeme prorektor Sveučilišta u Zagrebu, zadužen za koordiniranje tijela i stručnih službi koji su provodili postupke potvrde izbora u zvanja.

“Ništa neobično nije se događalo u postupanju Sveučilišta u predmetu Predraga Markovića. Predmet je tretiran kao svi drugi izborni predmeti. U rutiniziranoj proceduri tijela i stručne službe Sveučilišta utvrdili su nepravilnosti u provedenom postupku izbora te je od fakulteta zatraženo da se te nepravilnosti uklone.

Neobične reakcije uslijedile su s Filozofskog fakulteta kojem je u to vrijeme na čelu bila kasnije suspendirana dekanica Vesna Vlahović-Štetić. Umjesto da fakultet postupi po jasnim naputcima Sveučilišta i ukloni uočene nepravilnosti i propuste, s fakulteta su zaredali pritisci da se neregularno provedeni izborni postupak na Senatu potvrdi bez otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. Kao snažno sredstvo pritiska korištena je u to vrijeme i tužba zbog diskriminacije koju je Predrag Marković 26. ožujka 2019. podnio protiv Sveučilišta i rektora Borasa. Kasnije će ova tužba u aranžmanu o. d. dekana Miljenka Jurkovića biti korištena kao sredstvo ucjene i ulog u nemoralnoj ponudi za trgovanje utjecajem, što je Miljenko Jurković potvrdio u svom iskazu na sudu.

‘Siguran sam da Predrag Marković ni sam nije vjerovao u istinitost lažne konstrukcije o diskriminaciji iz uprave Sveučilišta’, rekao je Čović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Istina je da je Miljenko Jurković ponudio rektoru Borasu aranžman prema kojem bi Predrag Marković povukao tužbu, ako bi Sveučilište prije toga potvrdilo njegov izbor. Aranžman je podrazumijevao potvrdu izbora bez otklanjanja nepravilnosti i propusta i provedenom postupku izbora. Naravno da nije postojala ni najmanja mogućnosti da bi rektor i druga sveučilišna tijela pristali na takvo nedolično trgovanje. Zanimljivo je da je istu nemoralnu ponudu s elementima ucjene i rokom realizacije Predrag Marković 12. siječnja 2023. uputio novoj upravi Sveučilišta. Nije mi poznato kako je nova uprava na to reagirala niti kako je na kraju ovaj slučaj riješen.

Siguran sam da Predrag Marković ni sam nije vjerovao u istinitost lažne konstrukcije o diskriminaciji iz uprave Sveučilišta, jer su mu sve činjenice bile dobro poznate. Smatram da je u tom trenutku procijenio kako je za njega probitačnije podignuti tužbu protiv Sveučilišta, nego inzistirati na ispravljanju proceduralnih grešaka. Mogao je s pravom očekivati da će njegova neutemeljena tužba protiv Sveučilišta i rektora Borasa biti dobro viđena i bogato nagrađena od aktera koji su u to vrijeme kontinuirano i koordinirano napadali rektora i upravu Sveučilišta. U tužbi je pokušao najobičniji ‘šlamperaj’ stručnog povjerenstva i fakultetske administracije, kako se izrazila jedna svjedokinja u dokaznom postupku, prikazati kao sindikalno mučeništvo i diskriminacijski progon iz Sveučilišta i rektora Borasa.

Kalkulacija se, kratkoročno gledano, pokazala isplativom. U srpnju 2021. po nalogu o. d. dekana Miljenka Jurkovića kadrovska služba fakulteta izvršila je promjenu koeficijenta radnog mjesta za Predraga Markovića. Od tog mjeseca izvanredni profesor Predrag Marković neosnovano je unesen kao redoviti profesor u Registar zaposlenih u javnom sektoru i u Centralni obračun plaća (COP) bez obavljenog izbora u to znanstveno-nastavno zvanje. Radi se o nezakonitoj intervenciji u Registar zaposlenih u javnom sektoru i u COP, temeljem čega je Predrag Marković od tog mjeseca počeo ostvarivati nepripadnu materijalnu korist. Razlika u plaći izvanrednog i redovitog profesora na mjesečnoj razini iznosi preko četiri tisuće kuna, što bi značilo da je ukupni iznos za koji je tijekom vremena oštećen državni proračun premašio sto tisuća kuna. U pisanom nalogu, koji je datiran 1. rujna 2021., o. d. dekana poziva se na odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Međutim, Ministarstvo nije iznad zakona i ne može odobravati nezakonite radnje.”

ISPRAVAK: ‘Sindikat se zauzeo za profesora Markovića jer je on žrtva odmazde dvojice kolega s Filozofskog fakulteta’

U tiskanom izdanju tjednika Nacional, broj izdanja 1333 od 7.11.2023. godine na str. 30, 31, 32 i 33 objavljen je tekst pod naslovom „Bivši dekan Jurković bio je upoznat s malverzacijom Predraga Markovića, a odgovornost snosi i ministar Fuchs“. S obzirom da su u članku objavljene netočne i nepotpune informacije kojima se blati Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Predrag Marković kao predsjednik Velikog vijeća sindikata, zahtijevamo da, bez promjena i dopuna dolje navedenog teksta ispravka, na istom ili istovrijednom mjestu i u zakonskom roku objavite sljedeći Ispravak objavljenih informacija:

Nije točna informacija da u Sindikatu „pojma nemaju“ da je Predrag Marković primao plaću redovnog profesora prije nego što je i formalno na Senatu imenovan u to zvanje.

Točno je, međutim, da je Predrag Marković upoznao cijelo Veliko vijeće s tom činjenicom upravo na izbornoj sjednici Velikog vijeća 30. rujna 2022. g., prije postupka izbora.

Netočna je informacija da inače, kako se kaže u članku, „ne bi bio izabran za predsjednika Velikog vijeća“. Upravo suprotno, članovi Velikog vijeća su u tajnom glasovanju, između dvoje kandidata izabrali Predraga Markovića velikom većinom za svog predsjednika.

Točno je, međutim, sljedeće. Sindikat se zauzeo za njega i davno prije nego što je izabran na funkciju u Sindikatu, jer je profesor Marković žrtva odmazde dvojice kolega s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji su u tom vremenu upravljali Sveučilištem u Zagrebu, a čijim se postupanjima, profesor Marković kao sindikalni povjerenik žestoko suprotstavljao. Notorna je činjenica, poznata u hrvatskom javnom prostoru, da se spomenutom dvojcu suprotstavljao osim Sindikata i gotovo cijeli Filozofski fakultet, veliki broj nastavnika na Sveučilištu, kao i najveći dio medijske javnosti, jer je njihovo djelovanje za posljedicu imalo šikaniranje nastavnika i pokušaj ukidanja autonomije Filozofskog fakulteta.

Točno je da je Predrag Marković stekao uvjete za izbor u više zvanje redovnog profesora, što mu je priznato od strane njegovog fakulteta, a potom i Matičnog odbora kao mjerodavnog mjesta za procjenu kvalitete njegovog rada. Na Senatu se takav izbor uvijek i redovito samo formalno potvrđuje.

Točno je i da je rektor Boras odbijao staviti na dnevni red potvrdu izbora Predraga Markovića na više radno mjesto pune četiri godine. Predrag Marković je izabran na koncu u zvanje redovitog profesora u redovnoj proceduri tek nakon što se promijenila uprava Sveučilišta i izabran novi rektor, a bez da se išta drugo suštinski promijenilo.

Potpuno je netočno da je Marković počinio bilo kakvu malverzaciju. Točno je da je Markoviću njegov poslodavac, Filozofski fakultet u Zagrebu, podigao plaću na razinu koja mu je nedvojbeno pripadala i to nakon tri godine šikaniranja od strane Sveučilišta. On time nije stekao nepripadajuću materijalnu korist, dapače, djelovanjem uprave Sveučilišta on je izgubio na plaći koja mu je nedvojbeno pripadala za gotovo tri pune godine, narušen mu je stručni ugled te je karijerno zakočen jer nikada neće moći napredovati do trajnog zvanja. Stoga Predrag Marković u ovoj priči sigurno nije strana koju se može optužiti za malverzacije.

S obzirom da po procjeni Sindikata za takvo postupanje nije bilo valjanog razloga, očito je da se radilo o eklatantnom primjeru revanšizma zbog sindikalnog rada. Vjerujemo da će u nastavku sudskog procesa protiv odgovornih za ovakvu situaciju Marković i sudskim putem dokazati sve navedeno!

ZA SINDIKAT ZNANOSTI

Matija Kroflin, glavni tajnik, v.r.

ISPRAVAK: ‘Predrag Marković je podnio tužbu protiv Sveučilišta u Zagrebu i bivšeg rektora Borasa zbog diskriminacije’

“Dana 13. studenog 2023. godine na internet stranici www.nacional.hr u članku naslova “Dekan Jurković bio je upoznat s malverzacijom Predraga Markovića, a odgovornost snosi i ministar Fuchs” objavljene su netočne i nepotpune informacije o dr. sc. Predragu Markoviću. Nije točno da bi dr. sc. Predrag Marković sudjelovao u malverzaciji. Nije točno da bi dr. sc. Predrag Marković ostvario nepripadajuću materijalnu korist. Nije točno da bi dr. sc. Predrag Marković počinio kaznena djela koja se u članku navode. Nije točno da bi dr. sc. Predrag Marković koristio pravo koje mu ne pripada. Nije točno da bi dr. sc. Predrag Marković lažirao diskriminaciju. Nasuprot navedenim netočnim tvrdnjama, točno je da je dr. sc. Predrag Marković dana 26. ožujka 2019. godine podnio tužbu protiv Sveučilišta u Zagrebu i bivšeg rektora dr. sc. Damira Borasa radi zaštite od diskriminacije po osnovi članstva u sindikatu. Točno je i da je Općinski radni sud u Zagrebu dana 27. listopada 2023. godine donio prvostupanjsku presudu kojom se odbijaju tužbeni zahtjevi. Međutim, dr. sc. Predrag Marković je protiv iste presude dana 9. studenog 2023. godine uložio žalbu, stoga se radi o nepravomoćnoj prvostupanjskoj presudi. Također, Sveučilište u Zagrebu je prije donošenja ove presude, dana 21. ožujka 2023. godine, dobrovoljno ispunilo dio zahtjeva iz tužbe te je potvrdilo izbor dr. sc. Predraga Markovića u više znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Odluku o podnošenju tužbe radi zaštite od diskriminacije dr. sc. Predrag Marković nije donio samostalno, već tek nakon savjetovanja s odvjetnikom i pravnom službom sindikata, a koji su smatrali da postoji niz okolnosti koje opravdavaju pokretanje predmetnog sudskog spora. S jedne strane, dr. sc. Predrag Marković je dugi niz godina na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obnašao dužnost glavnog sindikalnog povjerenika, a u kojem svojstvu je imao više sukoba tadašnjim dekanom dr. sc. Damirom Borasom, kasnije rektorom Sveučilišta u Zagrebu. U tom razdoblju je dr. sc. Predrag Marković u ime sindikata inicirao i pokretanje sudskog spora protiv Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za vrijeme dok je dr. sc. Damir Boras bio dekan, a koji spor je Filozofski fakultet u Zagrebu pravomoćno izgubio. S druge strane, na Sveučilištu u Zagrebu se tijekom mandata rektora dr. sc. Damira Borasa nije postupalo u postupku izbora dr. sc. Predraga Markovića u više zvanje redovitog profesora. Postupak izbora dr. sc. Predraga Markovića u više zvanje je pred Sveučilištem u Zagrebu trajao više od 4 godine i 6 mjeseci. Uobičajeno taj postupak traje nekoliko mjeseci. Sveučilište u Zagrebu je tijekom trajanja tog postupka uistinu isticalo određene nebitne nedostatke kao izgovor za nepostupanje, međutim nakon što je prestao mandat bivšeg rektora dr. sc. Damira Borasa ti isti navodni nedostaci više nisu bili prepreka daljnjem postupanju te je postupak nedugo nakon početka mandata novog rektora pozitivno završen za dr. sc. Predraga Markovića. Iako je dr. sc. Predrag Marković još od 2018. godine ispunjavao sve uvjete za izbor u više zvanje redovitog profesora, u isto zvanje je izabran tek 21. ožujka 2023. godine. S obzirom na nerazumno i neopravdano dugo trajanje postupka pred Sveučilištem u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu je kao poslodavac svom zaposleniku dr. sc. Predragu Markoviću izjednačio plaću s onom plaćom koju bi primao da je Sveučilište u Zagrebu uredno provelo postupak izbora u više zvanje. Dr. sc. Predrag Marković ni na koji način nije sudjelovao u odlukama Filozofskog fakulteta u Zagrebu o određivanju visine plaće.“

Za dr. sc. Predraga Markovića, odvjetnički ured Bistrović”