Povijesno suđenje započinje u utorak u Švicarskoj protiv bivšeg pripadnika elitne bjeloruske policijske jedinice koja je navodno odgovorna za nestanke političkih protivnika predsjednika Aleksandra Lukašenka prije gotovo četvrt stoljeća.

Četrdesetčetverogodišnji Juri Garavski će se pojaviti na sudu u sjeveroistočnom švicarskom kantonu St. Gallen, a optužen je za nestanak trojice glavnih Lukašenkovih političkih protivnika 1999.

Bivši ministar unutarnjih poslova Juri Zaharenko je nestao u svibnju te godine, a u rujnu su također nestali bivši zamjenik premijera Viktor Gončar i njegov blizak prijatelj, poduzetnik Anatolij Krasovski.

Slučaj je neobičan jer je Garavski 2019. dao senzacionalan intervju za njemačke medije u kojem je rekao da je bio pripadnik specijalnih postrojbi bjeloruskog ministarstva unutarnjih poslova za koje je rekao da su pogubile trojicu nestalih 20 godina ranije.

Postupak je također bez presedana zato što je to prvi put da se bjeloruskom državljaninu sudi zbog prisilnog nestanka na temelju takozvane opće nadležnosti, koja dozvoljava progon određenih teških zločina, neovisno o mjestu gdje su počinjeni.

Također će to biti prvo suđenje zbog prisilnog nestanka u Švicarskoj.

‘Povijesno’

Nevladina organizacija TRIAL International, koja se bori za to da ratni zločini ne prođu nekažnjeno, Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH) i bjeloruska organizacija Vjasna su 2021. podnijele kaznenu prijavu protiv Garavskog nakon što je potvrđeno da se nastanio u St. Gallenu.

Obitelji žrtava su podnijele zasebnu prijavu istog dana.

“Ovo će suđenje biti povijesno”, rekla je pravna savjetnica Vony Rambolamanana iz skupine TRIAL International u priopćenju prošlog mjeseca kada je objavljen datum suđenja.

“Ovaj će slučaj postaviti presedan. Procesuiranje ovakvih zločina u Švicarskoj će služiti kao primjer diljem svijeta”, dodala je.

Organizacija Vjasna, čiji je osnivač dobitnik Nobelove nagrade za mir Ales Bjalacki u bjeloruskom zatvoru, složila se.

“Ovim prvim procesom navodnog pripadnika Lukašenkovog odreda smrti šaljemo snažnu poruku”, rekao je odvjetnik Vjasne Pavel Sapelko u priopćenju.

“Pravda za međunarodne zločine može i bit će ostvarena, neovisno o državnim granicama ili vremenu minulom od zločina”, dodao je.

Severin Walz, odvjetnik koji zastupa obitelji žrtava, u međuvremenu je opisao slučaj kao “odlučan korak naprijed u borbi protiv nekažnjavanja zločina počinjenih u Bjelorusiji”.

“Najveća nada mojih klijenata jest da će dobiti izvjesnost što se tiče sudbine svojih očeva presudom, do koje će se doći očekivanim sudskim postupkom”.

Bez sigurne luke

Ilja Nuzov, šef FIDH-ovog odjela za Istočnu Europu i Središnju Aziju, rekao je da bi suđenje moglo imati i širi značaj.

“Moglo bi ne samo osigurati osudu za jednog od počinitelja ovih gnusnih zločina. Moglo bi također utvrditi činjenice koje bi se kasnije mogle upotrijebiti protiv onih koji su naredili zločin, uključujući samog Lukašenka”, kazao je u priopćenju.

Skupina nezavisnih stručnjaka Ujedinjenih naroda također je objavila priopćenje prošlog tjedna kojim je pozdravila suđenje kao “temeljni korak prema pravdi i odšteti za žrtve”.

Ono pokazuje da je “opća nadležnost čvrsti bedem protiv nekažnjavanja”, što šalje “snažnu poruku da neće biti sigurne luke za teške prekršitelje ljudskih prava”.

Bjelorusi se dugo suočavaju sa snažnom represijom Lukašenka, koji zemljom vlada od 1994.

Predsjednika su mnogi optužili da je lažirao rezultate izbora 2020. kako bi sebi omogućio šesti mandat, a potom je ugušio masovne prosvjede koji su zbog toga izbili.

Bjelorusija, koja je postala još izoliranija otkako je Lukašenko dozvolio Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za napad na Ukrajinu prošle godine, trenutno ima više od 1500 političkih zatvorenika, prema Vjasni.