Umirovljena sutkinja Sandra Day O’Connor, prva žena u američkom Vrhovnom sudu kojoj su centristički svjetonazori i lukavost u pregovaranju omogućili da upravlja pravosuđem zemlje u četvrt stoljeća dugog mandata, preminula je u petak u 93. godini, objavio je sud.

Sud je priopćio da je O’Connor preminula u Phoenixu zbog komplikacija povezanih s uznapredovalom demencijom i bolešću dišnog sustava.

Glavni sudac Vrhovnog suda John Roberts je istaknuo da je O’Connor “utrla povijesni put kao prva sutkinja naše nacije”.

“S tim se izazovom suočila s neustrašivom odlučnošću, neospornom sposobnošću i ugodnom iskrenošću. Mi na Vrhovnom sudu žalimo zbog gubitka drage kolegice, žestoke, neovisne braniteljice vladavine prava i elokventne zagovarateljice građanskog obrazovanja”, rekao je Roberts.

Sutkinji O’Connor, koja je otišla u mirovinu 2006., u poznijim je godinama dijagnosticirana demencija, a u listopadu 2018. je objavila da se povlači iz javnog života.

Kada je bivši republikanski predsjednik George W. Bush umjesto pragmatične O’Connor postavio ideološki rigidnog konzervativca Samuela Alita, već konzervativan Vrhovni sud se dodatno pomaknuo udesno.

O’Connor, odrasla na obiteljskom ranču u Arizonu, uspinjala se kroz svijet politike kojim su dominirali muškarci u njenoj matičnoj saveznoj državi, a zatim kroz pravosuđe u glavnom gradu Washingtonu.

Republikanski predsjednik Ronald Reagan ju je 1981. imenovao prvom sutkinjom Vrhovnog suda gotovo dva stoljeća nakon osnivanja te institucije, no u povijest se nije upisala samo razbijanjem rodnih uloga.

Premda je po prirodi bila konzervativna, postala je ideološki centar suda. Pragmatičnošću i smislom za postizanje konsenzusa, upravljala je donošenjem odluka o najspornijim pitanjima svojega doba, uključujući zaštitu ženskog prava na pobačaj i pozitivne diskriminacije na visokim učilištima.

O’Connor je svoj mandat usporedila s hodom po svježem betonu “jer svako mišljenje koje ponudiš ostavlja otisak”.